Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-480/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Zadru, protiv protivnika osiguranja VZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-855/2024-16 od 19. siječnja 2026., dana 7. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba predlagatelja osiguranja te se ukida rješenje Općinskog suda Zadru poslovni broj Ovr-855/2024-16 od 19. siječnja 2026. i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima žalbenog postupka odluči će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi:

„ Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja

o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a

a) tako da se ovlašćuje Predlagatelj osiguranja da sam ili preko treće osobe naspe iskopane temelje na nekretnini označenoj kao čest. kat. broj [adresa], ukupne površine 2019 m2, dvorište 1616 m2, kuća površine 45 m2, pomoćna zgrada površine 82 m2, kuća površine 73 m2, kuća površine 28 m2, kuća površine 100 m2, spremište površine 59 m2 i spremnik površine 16 m2, položena u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], radi uspostave prijašnjega stanja, čime će ponovno uspostaviti prilaz do kuće Predlagatelja osiguranja, te se

b) zabranjuje protivniku osiguranja da na nekretnini označenoj kao čest. kat. broj [adresa], ukupne površine 2019 m2, dvorište 1616 m2, kuća površine 45 m2, pomoćna zgrada površine 82 m2, kuća površine 73 m2, kuća površine 28 m2, kuća površine 100 m2, spremište površine 59 m2 i spremnik površine 16 m2, položena u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], poduzima bilo kakve radove, a osobito da gradi ogradne zidove ili poduzima slične radnje kojima bi nanio štetu Predlagatelju osiguranja.

II Protivniku osiguranja se nalaže da u roku od 3 dana, po dostavi ovog rješenja na račun suda položi iznos od 1.000,00 eura potreban za podmirenje troškova koji će nastati provedbom radnji opisanih pod točkom I a) od samog ovrhovoditelja ili druge ovlaštene osobe.

III Protivniku osiguranja ostavlja se rok od 24 sata, računajući od dana dostave prijepisa ovog rješenja, da ispuni navedenu obvezu.

IV Ako protivnik osiguranja ne ispuni navedenu obvezu, sud protivniku osiguranja na temelju članka 342. stavak 1. u vezi članka 263. stavak 2. Ovršnog zakona i članka 16. Ovršnog zakona zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 EUR-a. V Ako se protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno svojoj navedenoj obvezi, sud će na prijedlog predlagatelja osiguranja izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio (članak 342. stavak 1. u vezi članka 263. stavak 2. Ovršnog zakona).

VI Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, koji je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 15 dana, od dana dostave prijepisa ovog rješenja (članak 351. stavak 1. Ovršnog zakona).“

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Biograda na Moru da na nekretnini označenoj kao čest. kat. broj [adresa], Viterinci, ukupne površine 2019 m2, dvorište 1616 m2, kuća površine 45 m2, pomoćna zgrada površine 82 m2, kuća površine 73 m2, kuća površine 28 m2, kuća površine 100 m2, spremište površine 59 m2 i spremnik površine 16 m2, položena u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izvrši zabilježbu odbijenog prijedloga za određivanje privremene mjere iz t. I. izreke.“

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj osiguranja je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20, dalje: OZ) u kojoj predlaže donijeti rješenje o osiguranju privremenom mjerom a predlagatelju osiguranja dosuditi troškove žalbe, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Prema odredbi članka 346. Ovršnog zakona (dalje: OZ), stavak (1) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se, da su predlagatelji osiguranja učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine time što su pokrenuli parnični postupak protiv protivnika osiguranja radi smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaza, čime je ispunjena prva pretpostavka za određivanje privremene mjere u smislu čl. 346. st. 1. OZ, ali da u konkretnom slučaju predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje, na koje se pozivaju kao razlog za određivanje privremene mjere.

7. Nadalje sud obrazlaže da privremena mjera po svojoj pravnoj prirodi predstavlja ultima ratio što znači da se određuje tek ako se isti cilj ne može postići na neki drugi način, a da su predlagatelji osiguranja pokrenuli parnicu zbog smetanja posjeda u kojoj sud pruža zaštitu prema posljednjem mirnom stanju posjeda i nastalom smetanju, a u kojoj ako ocijeni potrebnim može odrediti da žalba protiv rješenja o smetanju posjeda ne zadržava ovrhu. Takva parnica predstavlja hitan postupak u kojoj oni mogu ostvariti brzu i efikasnu zaštitu. I zbog toga sud smatra kako određivanje privremene mjere u ovom slučaju nije osnovano.

8. Iz tužbe u predmetu prvostupanjskog suda posl. br. Psp-72/2024 sud je utvrdio da se radi o sadržajno jednakim zahtjevima, onog iz tužbenog zahtjeva i prijedloga za određivanje privremene mjere, pa bi određivanjem privremene mjere na način da sud ovlasti tužitelja – predlagatelja osiguranja da naspe iskopane temelje na nekretnini označenoj kao čest. kat. broj [adresa], to dovelo do toga da bi se već ovom postupku osiguranja ostvarila tražbina koja se treba ostvariti u parničnom postupku.

9. Iako se određivanjem privremene mjere samo kratkoročno i privremeno uređuje odnos između stranaka parničnog postupka, prvostupanjski sud smatra da se privremenom mjerom ne smije iscrpiti sadržaj tražbine predlagatelja osiguranja, odnosno ne smije se dovesti do njezinog prijevremenog ostvarenja. U konkretnom slučaju predložena privremena mjera je u kvantitativnom i kvalitativnom pogledu tako intenzivna da bi njezinim određivanjem došlo i do ostvarenja prava iz tužbenog zahtjeva jer se tužbeni zahtjev u cijelosti odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja posjeda te na nalog vraćanja u prvobitno stanje nekretnine, a što bi se postiglo i određivanjem predložene privremene mjere.

Naime cilj privremenih mjera ne može biti ostvarenje tražbine o kojoj sud treba odlučiti u parničnom postupku po tužbi za smetanje posjeda stvarne služnosti.

10. Osnovano predlagatelj osiguranja prigovara, da zakonom predviđena svrha privremene mjere nije osiguranje tražbine koje se ne može postići ni na koji drugi način; ista je, kako prvostupanjski sud osnovano navodi, privremena regulacija odnosa između stranaka, do donošenja meritorne odluke u sudskom (parničnom) postupku.

11. Nadalje se osnovano prigovara, da sama činjenica, da bi privremena mjera sadržajno odgovara odluci kojom se predlagatelju osiguranja pruža pravna zaštita u parničnom postupku, a jer je privremena mjera vremenski ograničenog trajanja i istom se samo privremeno uređuju sporni odnosi stranaka, nije zapreka određivanju privremene mjere.

12. U ponovljenom postupku sud će, imajući na umu da se privremenom mjerom samo privremeno uređuju sporni odnosi stranaka (a u konkretnom slučaju predloženo je da ista ostane na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi između stranaka radi smetanja posjeda) ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za osiguranje u smislu čl. 346. OZ, tj. je li donošenje privremene mjere potrebno radi sprečavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti. U prijedlogu za osiguranje dani su razlozi zbog kojih predlagatelj smatra da bi do takve štete moglo doći (onemogućen je suposjed dijela nekretnine i zapriječen pristup nekretnini predlagatelja osiguranja), koje prvostupanjski sud nije ocijenio, a što je bio dužan.

13. Nakon što ocijeni navode prijedloga za osiguranje, sud će donijeti pravilnu odluku, primjenom čl. 346. OZ, te o istom dati valjane razloge.

14. Na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP, te u odnosu na troškove žalbenog postupka, na temelju čl. 166. st. 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 7. travnja 2026.

S u d a c:

Gordana Bošković Majerović