REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj : Pp-397/2024-8.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Klaudije Debeljuh, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Favorit d.o.o. za trgovinu i turizam kao pravne osobe i VP kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl.229.st.1.podst.3. i st.2. Zakona o radu (NN broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23. i 64/23.), čl. 172.st.2.toč.5. i st.2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN broj: 157/13-119/22.), i čl. 150.st.1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN broj: 80/13. i 137/13.), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, nakon održane glavne i javne rasprave, dana 03.travnja 2026.godine u nazočnosti predstavnice prvookrivljenika i drugookrivljenika, te u odsutnosti predstavnika tužitelja, dana 07.travnja 2026.godine u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.

1.Okrivljenik: Favorit d.o.o. za trgovinu i turizam, OIB: 94435024129 , skraćeni naziv/ tvrtka: Favorit d.o.o., sa sjedištem u [adresa], s predmetom poslovanja: turističke usluge u nautičkom turizmu i dr., predstavljano po RP, članu uprave s pravom da društvo zastupa samostalno i pojedinačno, prekršajno i kazneno neosuđivano, kao pravna osoba

2.Okrivljenik: ĆP, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca FP i majke LP, rođen **.**.1965. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanin Rusije, diplomirani ekonomist, oženjen, otac dvoje djece, pismen, VSS, zaposlen u tvrtki TEX IMOBILIEN d.o.o. s mjesečnim prihodima od 835,00 eur-a, prekršajno i kazneno neosuđivan, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi

k r i v i  s u

što su u svojstvu poslodavca koristili rad radnika SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. Republike Hrvatske, rođ. **.**.1980.g., s prebivalištem na adresi [adresa], na privremenom radilištu adaptacije stambene građevine na adresi [adresa], tako da je isti započeo s radom dana 31.01.2024.g., na poslovima pomoćnog građevinskog radnika, koje poslove je obavljao u radnom vremenu od 08:00 sati do 13:00 sati, te koje poslove je nastavio raditi dana 01.02.2024.g., u radnom vremenu od 08:00 sati do 13:00 sati, te nastavio raditi na poslovima postavljanja toplinske izolacije (stiropora) na pod stambene građevine dana 05.02.2024.g., u radnom vremenu od 08:00 sati do 13:00 sati, te slijedećeg dana 06.02.2024.g., počev od 08:00 sati a u obavljanju kojih poslova je zatečen na radu u 10:00 sati,

1. koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a da sa imenovanim radnikom nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada u pisanom obliku, niti su mu prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,

dakle, što protivno odredbi čl. 14.st.3. Zakona o radu radniku prije početka rada nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu s obzirom da ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku prije početka rada, te

2. što imenovanog radnika nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe tj. najkasnije dana 08.02.2024.godine nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, već su radnika prijavili dana 14.02.2024.g., nakon zakonom propisanog roka,

dakle, što protivno odredbi čl. 120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe,

čime su djelom pod 1. počinili prekršaj iz čl.229.st.1. podst.3. i st. 2. Zakona o radu a djelom pod 2. prekršaj iz čl. 150.st.1. i st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, radi čega im se primjenom istih propisa i čl. 37.st.3.toč.1. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18. i 114/22.)

u t v r đ u j e

1.okrivljeniku - Favorit d.o.o.

-za djelo prekršaja pod 1. - novčana kazna od 1.040,00 eura

-za djelo prekršaja pod 2. - novčana kazna od 1.040,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona imenovanom okrivljeniku

i z r i č e

-ukupna novčana kazna u iznosu od 2.080,00 eura (dvije tisuće i osamdeset eura).

2.okrivljeniku – ĆP

-za djelo prekršaja pod 1. - novčana kazna od 500,00 eura

-za djelo prekršaja pod 2. - novčana kazna od 500,00 eura slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona imenovanom okrivljeniku

i z r i č e

-ukupna novčana kazna u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura).

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne (1.386,66 eura-prvookrivljenik, 666,66 eura-drugookrivljenik)

u roku određenom ovom presudom.

II.

Temeljem čl.181.tč.4.Prekršajnog zakona protiv imenovanih okrivljenika :

o d b i j a  s e  o p t u ž b a

da bi :

što su u svojstvu poslodavca koristili rad radnika SP, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. Republike Hrvatske, rođ. **.**.1980.g., s prebivalištem na adresi [adresa], na privremenom radilištu adaptacije stambene građevine na adresi [adresa], tako da je isti započeo s radom dana 31.01.2024.g., na poslovima pomoćnog građevinskog radnika, koje poslove je obavljao u radnom vremenu od 08:00 sati do 13:00 sati, te koje poslove je nastavio raditi dana 01.02.2024.g., u radnom vremenu od 08:00 sati do 13:00 sati, te nastavio raditi na poslovima postavljanja toplinske izolacije (stiropora) na pod stambene građevine dana 05.02.2024.g., u radnom vremenu od 08:00 sati do 13:00 sati, te slijedećeg dana 06.02.2024.g., počev od 08:00 sati a u obavljanju kojih poslova je zatečen na radu u 10:00 sati, a da istoga najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada radnika nisu prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, već su prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje izvršili dana 14.02.2024.g., na temelju rješenja klasa: UP/I-116-02/24-01/31, urbroj: 443-02-02-11-24-1. od 12.02.2024.g., kojim je nedvojbeno utvrđen neprijavljen rad radnika,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 172.st.2. tč.5. i st.2. Zakona o mirovinskom osiguranju.

III.

Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 3. i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura svaki, koje su dužni isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

Obrazloženje

1.Optužnim prijedlogom Državnog inspektorata Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, kl: UP/I-116-02/24-01/31, ur.br. : 443-02-02-11-24- 9 od 28.02.2024. iniciran je prekršajni postupak protiv okrivljenika Favorit d.o.o. za trgovinu i turizam kao pravne osobe i VP kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl.229.st.1.podst.3. i st.2. Zakona o radu, čl. 172.st.2.toč.5. i st.2. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 150.st.1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju činjenično opisanih u izreci presude.

2.Okrivljenici su porekli prekršaje za koje se terete.

3.Predstavnica okrivljene pravne osobe RP je iskazala da je ugovor o radu s radnikom SP sklopljen prije nego što je on započeo raditi na radilištu adaptacije stambene građevine u [adresa], odnosno dana 31.01.2024. kada je stvarno započeo raditi. Sklopljen je ugovor o radu na određeno vrijeme od dva mjeseca i to za obavljanje poslova pomoćnog radnika u građevini. Radnik je radio u radnom vremenu i radnim danima koji su navedeni u optužnom prijedlogu, te je obavljao poslove koji su u optužnom prijedlogu opisani. Nakon inspekcijskog nadzora je izvršena prijava radnika nadležnom tijelu HZMO 14.02.2024., ali s danom stjecanja svojstva osiguranika 31.01.2024. tj. s prvim radnim danom. Prijava na zdravstveno osiguranje proizlazi iz prijave na mirovinsko osiguranje.

4.Predstavnica okrivljene pravne osobe je u spis dostavila ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen s radnikom SP i prijavu o početku osiguranja za imenovanog radnika, te je navela da nije bila nazočna inspekcijskom nadzoru i da ne zna da li je inspektorici prilikom nadzora prezentiran predmetni ugovor o radu.

5.Okrivljenik TP je iskazao da se priklanja obrani predstavnice pravne osobe i da moli da se njeni navodi cijene kao njegova osobna obrana. Naveo je da ugovor o radu nije prezentiran inspektorici rada prilikom nadzora, već da joj je isti dostavljen prilikom nastavka nadzora u Rijeci. Posebno je istaknuo da su u odnosu na neke prekršaje već kažnjeni s obzirom da je inspektorica donijela rješenje kojim im se nalaže da podnesu prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje za radnika SP i da uplate iznos od 2.650,00 eura na ime neprijavljenog rada, te su oni navedeni iznos uplatili u korist Državnog proračuna a što je utvrdila i inspektorica prilikom kontrolnog nadzora 16.02.2024. godine.

6.U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru na listovima 10-14, 19- 23 i 30-32 spisa, izvadak iz podataka Državnog inspektorata, Inspekcije rada na listovima 16-18 spisa, izjava na listu 24 spisa, izvadak iz zemljišne knjige na listu 25 spisa, rješenje na listovima 26-29 spisa, izvještaj Fina-e na listovima 33-34 spisa, tiskanica M-1P na listu 35 spisa, izvadak iz prekršajne na listovima 36- 39 spisa, ugovor o radu na određeno vrijeme na listovima 51-53 spisa i prijava o početku osiguranja na listu 54 spisa.

7.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći od obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaje opisane ad.I. izreke presude.

8.Naime, Zakon o radu propisuje da se u pravilu sa zaposlenikom sklapa ugovor o radu u pisanom obliku, međutim ukoliko ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku poslodavac je dužan prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

9.Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da je poslodavac dužan prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju, te odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja podnijeti u roku od osam dana od dana nastanka promjene ili prestanka okolnosti na osnovu kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

10.U konkretnom slučaju je nesporno utvrđeno da su okrivljenici u inkriminiranom periodu na privremenom radilištu adaptacije stambene građevine na adresi [adresa], u svojstvu poslodavca koristili rad radnika SP, a da sa istim prije početka rada nisu sklopili pisani ugovor o radu, niti su mu uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, kao i da imenovanog radnika u propisanom roku nisu prijavili na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od zaposlenja, te na mirovinsko osiguranje osam dana prije početka rada a najkasnije prije početka rada.

11.Naime, sud nije prihvatio navode obrane okrivljenika da su sa imenovanim radnikom sklopili ugovor o radu prije no što je isti započeo s radom. Isto iz razloga što oni predmetni ugovor nisu dali na uvid inspektorici rada ni prilikom izvršenog nadzora u [adresa] dana 06.02.2024.g., a ni prilikom nastavka inspekcijskog nadzora dana 12.02.2024.g. u Rijeci, već je drugookrivljenik TP tada u nazočnosti odvjetnika Nevena Švića kao svog opunomoćenika iskazao da je čekao dokumentaciju za radnika SP kojeg osobno poznaje, a kako bi ga mogao prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te da okrivljena pravna osoba tada nije izvodila nikakve radove za treče osobe, već da se tu radilo o radu na njegovoj kući i pomoći u jednostavnim poslovima.

12. Iz navedenog, kao i navoda predstavnice okrivljene pravne osobe koja je iskazala da ne osporava činjenice navedene u optužnom prijedlogu u pogledu radnog vremena i rada radnika SP, te činjenice da je on od strane inspektorice rada zatečen u obavljanju poslova u ime i za račun okrivljene pravne osobe, odnosno da je obavljao poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos nedvojbeno proizlazi da su okrivljenici kao poslodavci sa njim prije početka rada trebali sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku, a u protivnom, ukoliko taj ugovor prije početka rada nije sklopljen u pisanom obliku, trebali su radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, što očito nisu učinili jer dokaze o tome tijekom inspekcijskog nadzora nisu prezentirali inspektorici, sud ocjenjuje da su time ostvarili zakonsko biće prekršaja iz čl. 229.st.1.podst.3. i st.2. Zakona o radu.

13.Nadalje, kako je imenovani radnik zatečen na radu 05.02.2024.g., te kako je utvrđeno da je s radom započeo 31.01.2024.g., a prijava istoga na obvezno zdravstveno osiguranje je izvršena putem prijave na obvezno mirovinsko osiguranje dana 14.02.2024.g.,tj. tek nakon donošenja rješenja od strane inspektorice rada, a što je vidljivo i iz prijave o početku osiguranja na listu 35 spisa, nesporno je da okrivljenici prijavu nisu izvršili u zakonom propisanom roku, slijedom čega sud izvodi zaključak da su time ostvarili zakonsko biće prekršaja iz čl.150.st.1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

14.Okrivljenici su stoga oglašeni krivima i kažnjeni.

15.Za prekršaj opisan ad I.1. izreke presude Zakon o radu za poslodavca pravnu osobu propisuje novčanu kaznu u iznosu od 8.090,00 do 13.270,00 eura a za odgovornu osobu u pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 920,00 do 1.320,00 eura, dok za prekršaj opisan ad I.2. izreke presude Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje novčanu kaznu od 9.290,00 do 13.270,00 eura za pravnu osobnu, te od 1.060,00 do 1.990,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

16. Međutim, cijeneći okolnosti slučaja a naročito činjenicu da okrivljenici prethodno nisu bili prekršajno osuđivani, te da uslijed njihovog propusta radniku SP nije nanesena nikakva šteta s obzirom da su istoga prijavili nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja s realnim početkom rada i da su očito s njim naknadno sklopili uredan ugovor o radu, tako da su na taj način otklonili i umanjili posljedice prekršaja opisanih ad.I. izreke presude sud je ocijenio da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od propisane, te su okrivljenicima, sukladno odredbi čl.37.st.3.toč.1. Prekršajnog zakona, utvrđene u izreci navedene novčane kazne ispod propisanih posebnih minimuma, nakon čega im je izrečena ukupna kazna u uvjerenju da će se tako ublaženom kaznom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije, te da će se okrivljenici ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

17.Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1.lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13), te su okrivljenici upozoreni da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko oni u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine iste.

18.Nadalje, Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje da su poslodavci kao obveznici dostavljanja podataka koje se unose u matičnu evidenciju kao skup podataka o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima mirovine a koja se vodi u Zavodu za mirovinsko osiguranje dužni u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i to, između ostalog, podatke o početku osiguranja najkasnije osam dana prije početka rada a najkasnije neposredno prije početka rada.

19.U dokaznom postupku je temeljem navoda obrane okrivljenika i uvidom u dokumentaciju priloženu u spis, nesporno je utvrđeno da za radnika SP osam dana prije početka rada a ni najkasnije prije početka rada dana 31.01.2024.g., Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nisu podnijeli prijavu, slijedom čega sud izvodi zaključak da su opisanim propustom ostvarili zakonsko biće inkriminiranog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog ad II. izreke presude.

20.Međutim, iz navoda obrane okrivljenika, kao i navoda zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru klasa: UP/I -116-02/24-01/31 ur.br: 443-02-02-11-24-5 od 16.02.2024.g. proizlazi da su okrivljenici sukladno izdanom rješenju od 12.02.2024.g., kojim im se nalaže da podnesu prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, te da uplate iznos od 2.650,00 eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 3 dana od dostave rješenja tj.do 15.02.2024.g.,izvršili plaćanje navedenog iznosa u korist Državnog proračuna RH 13.02.2024.g., te da su izvršili prijavu radnika na puno radno vrijeme s datumom stjecanja svojstva osiguranika 31.01.2024.g., s tim da je datum zaprimanja prijave 14.02.2024.g.

21.U odnosu na plaćanje isto proizlazi i iz izvještaja za stavke izvoda računa Državnog proračuna Republike Hrvatske za 13.02.2024.g.

22.Nedvojbeno je dakle da su u odnosu na okrivljenike radi počinjenog prekršaja tijekom inspekcijskog nadzora primijenjene upravne mjere tj. da je izdano rješenje kojim im je naloženo podnošenje prijave i plaćanje određenog iznosa u korist Državnog proračuna a koja po svom sadržaju i posljedicama ima značaj sankcije, tako da predstavlja zapreku za donošenje osuđujuće presude o istoj stvari iako su u postupanju okrivljenika ostvarena sva obilježja bića inkriminiranog prekršaja jer bi time, s obzirom da se radi o presuđenoj stvari, došlo do povrede načela „ne bis in idem“ koji je proklamirano čl. 31.st.2. Ustava Republike Hrvatske i st. 10. Prekršajnog zakona koji zabranjuje da se počinitelju izrekne više sankcija za isti protupravni učin ili propust.

23.Slijedom iznesenog je optužba protiv okrivljenika za prekršaj opisan ad II. izreke presude, temeljem čl. 181.tč.4.Prekršajnog zakona, odbijena.

24.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenika.

U Labinu, dana 07. travnja 2026.

Zapisničarka:

Sutkinja :

Klaudija Debeljuh,v.r.

Lorena Frančula Marinović, v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda

Dostaviti :

- okrivljenicima,

- tužitelju,

- spisu,ovdje.