Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2988/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika M.A.S.H. d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kao pravne osobe i II. okrivljenika ŽJ, kao odgovorne osobe, zastupanih po branitelju Davora Kalovića, odvjetnika iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 127. st. 1. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/18., 11/21., 67/23., 155/23.), rješavajući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: Pp-15687/2024 od 11. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe I. okrivljenika i II. okrivljenika, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se, na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, I. okrivljenik M.A.S.H. d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba i II. okrivljenik ŽJ, kao odgovorna osoba,

oslobađaju od optužbe

da se:

dana 9. travnja 2024. godine nisu odazvali pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme i nisu u određenom roku u pozivu za saslušanje stranke osigurali na uvid traženu poslovnu dokumentaciju za potrebe utvrđivanja činjeničnog stanja u započetom nadzoru,

čime da bi počinili prekršaj iz čl. 63. st. 2., kažnjiv po čl. 127. st. 1. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu.

II. Uslijed odluke pod točkom I., žalba okrivljenika je bespredmetna.

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom I. okrivljenik M.A.S.H. d.o.o. sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba i II. okrivljenik ŽJ, kao odgovorna osoba proglašeni su krivima zbog prekršajnog djela iz čl. 127. st. 1. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično opisanog u izreci, za koje djelo su na temelju istog propisa, kažnjeni novčanom kaznom i to: I. okrivljenik u iznosu od 9.950,00 eura, a II. okrivljenik u iznosu od 1.526,00 eura.

2. Istom presudom okrivljenici su obvezani naknaditi paušalni trošak postupka u iznosu od po 100,00 eura, svaki.

3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenici su pravodobno po branitelju podnijeli žalbu iz svih zakonskih osnova.

4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je bespredmetna.

6. Odlučujući o žalbi okrivljenika te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud na štetu okrivljenika povrijedio odredbu prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. točke 1. Prekršajnog zakona, jer djelo, na način kako je činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude kao i u optužnom aktu, nije prekršaj.

7. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenike proglasio krivima zbog prekršaja iz čl. 127. st. 1. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično opisanog u izreci tj. da se isti nisu 9. travnja 2024. godine odazvali pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme i nisu u određenom roku u pozivu za saslušanje stranke osigurali na uvid traženu poslovnu dokumentaciju za potrebe utvrđivanja činjeničnog stanja u započetom nadzoru.

8. Takav činjenični opis djela prekršaja, sadržan u izreci pobijane presude te u optužnom aktu, koji se okrivljenicima stavlja na teret, iako sadrži podatak da se okrivljenici nisu odazvali na poziv za saslušanje u zakazano vrijeme niti su dostavili na uvid traženu poslovnu dokumentaciju, međutim ne sadrži odlučne činjenice tj. da se u konkretnom slučaju radi o pozivu inspektora odnosno da poslovnu dokumentaciju okrivljenici nisu dostavili inspektoru Državnog inspektorata RH, niti je razvidno u koje se to zakazano vrijeme okrivljenici nisu odazvali pozivu za saslušanje, a koje činjenice su odlučne i čine konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja jer se u protivnom, ponašanje okrivljenika kao je opisano u optužnom aktu i pobijanoj presudi, tj. samo navođenjem neodazivanja na poziv a bez naznake o čijem je pozivu riječ i bez navođenja zakazanog vremena za saslušanje okrivljenika, ne može podvesti pod biće prekršajnog djela iz čl. 127. st. 1. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu.

9. Naime, odredba čl. 63. u st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisuje da su pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru dužne su inspektoru omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 61. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad, dok se sukladno čl. 63. st. 2. istog Zakona smatra, da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka i ako se ne odazove pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme odnosno ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru.

10. Nadalje, odredbom čl. 127. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da će se novčanom kaznom od 3980,00 do 15.920,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba ako, između ostalog inspektoru ne omogući obavljanje nadzora ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili na njegovo traženje privremeno ne obustavi poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora kada inspektor ne može na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje (članak 63. stavci 1. - 4.), dok je u st. 2. istog članka propisano da će se za prekršaj iz st. 1. ovoga članka, kaznit i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 390,00 do 2650,00 eura.

11. Dakle, prema naprijed citiranim odredbama Zakona, predmetno prekršajno djelo čini počinitelj koji se ne odazove na poziv inspektora u zakazano vrijeme, odnosno inspektoru ne dostavi traženu dokumentaciju, čime istog onemogućava u njegovom radu.

12. Budući da činjenični opis djela naveden u izreci pobijane presude ne sadrži navedene odlučne činjenice, time djelo za koje su okrivljenici pobijanom presudom proglašeni krivima, na način činjenično opisan u izreci, po propisu nije prekršaj, čime je počinjena povreda materijalnog prava na štetu okrivljenika, navedena i opisana u čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

13. Kako je pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, što je u konkretnom slučaju izostalo, jer u protivnom tj. u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

14. Slijedom iznesenog, ovaj Sud je postupajući u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, primjenom čl. 207. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike, zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju čl. 182. točke 1. istog Zakona, oslobodio od optužbe.

15. Iz navedenih razloga, presuđeno je kao u izreci.

Zagreb, 7. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.