REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-2051/2026

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. OH i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) i dr., odlučujući o žalbi okr. OH, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 13. prosinca 2024., broj: Pp-1788/2024-9, u sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. OH a po službenoj dužnosti u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te prihvaćanjem žalbe okr. OH u odnosu na prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika u odnosu na prekršaje iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te se predmet, u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. OH u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je bespredmetna.

p r e s u d i o j e

Uslijed t. I. ovog rješenja, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na okr. OH u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se okrivljeniku, za prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je tom presudom proglašen krivim u t. II. izreke, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 300,00 EUR (tristo eura), koju je dužan platiti u pet mjesečnih obroka s time da prvi obrok dospijeva u roku od 15 dana od primitka ove presude a svaki daljnji obrok 15. dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti te u odluci o zaštitnoj mjeri na način da se ukida zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu od 13. prosinca 2024., broj: Pp-1788/2024-9, okr. OH je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaje iz čl. 22. st. 3. i čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koje mu je, nakon utvrđenja novčanih kazni za svaki prekršaj, izrečena ukupna novčana kazna 1.890,00 eura, koju je dužan platiti u pet mjesečnih obroka, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne. Uz navedeno, okr. OH je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju dva mjeseca, u koju se uračunava vrijeme trajanja mjere opreza, te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 31,00 euro.

1.1. Istom presudom, proglašena je krivom i okr. ĐH da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je izrečena novčana kazna 300,00 eura, koju je dužna platiti u pet mjesečnih obroka, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da se okrivljenica oslobađa obveze naknade istih.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. OH, putem braniteljice odvjetnice Jasmine Brkić Kristanić, iz čijeg je sadržaja razvidno da se prvostupanjska presuda pobija zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na prekršaje iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama s prijedlogom da se u odnosu na te prekršaje donese oslobađajuća presuda odnosno da se prvostupanjska presuda u odnosu na te prekršaje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je djelomično osnovana, a djelomično bespredmetna.

U odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da se pobijana presuda, u dijelu koji se odnosi na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, temelji na nezakonitom dokazu, jer je prvostupanjski sud odluku o krivnji okr. OH u odnosu na taj prekršaj temeljio, između ostalog, i na dijelu Izvješća PP Karlovac s ispostavom Vojnić o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 6. srpnja 2024. u kojem se prepričavaju izjave okrivljenih koje su dali prilikom intervencije policijskih službenika. Time je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona.

5. Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, samo po sebi, nije nezakonit dokaz i načelno je dopušteno njegovo korištenje radi utvrđivanja određenih činjenica (okolnosti vremena i mjesta zaprimanja prijave, utvrđenja koja osoba je prijavu podnijela, osobna zapažanja policijskih službenika prilikom intervencije). Međutim, korištenje tog izvješća u smislu utemeljenja presude na sadržaju izjava koje su okrivljenici dali prilikom pružanja intervencije (jednako kao i sadržaj upisanog opisa prijavljenog događaja kako ga je opisao prijavitelj, a u prijavu upisao djelatnik policije), nije dopušteno. Navedeni dijelovi izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti uneseni u dokazni materijal, nego se, na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

6. Sukladno čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može ispitati osobe u svojstvu svjedoka ili osumnjičenika sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka odnosno osumnjičenika i takvi se zapisnici o ispitivanju svjedoka odnosno osumnjičenika mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja svjedoka ili osumnjičenika, u okviru izvida prekršaja, moglo koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka odnosno osumnjičenika. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ili na drugi način (kao npr. u ovom predmetu, prilikom intervencije po dojavi o počinjenom prekršaju) ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, kako je to i izričito propisano u odredbi čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona.

7. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada reproducira sadržaj dijela Izvješća PP Karlovac s ispostavom Vojnić o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 6. srpnja 2024. u kojem se prepričavaju izjave okrivljenih koje su dali prilikom intervencije policijskih službenika (sedmi odlomak obrazloženja) te u osmom odlomku obrazloženja pobijane presude navodi da je odluku, u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, donio i „na temelju Izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji“.

8. Na opisani način ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, koju je ovaj sud utvrdio postupajući po službenoj dužnosti. Uslijed toga, žalba okr. OH u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je postala bespredmetna.

9. Bez obzira što je prvostupanjsku presudu, u dijelu koji se odnosi na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda u tom dijelu nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može reći da okrivljenik osnovano ističe nejednak i nevaljan kriterij u donošenju ocjene o vjerodostojnosti iskaza svjedoka. Ocjenjujući iskaz svjedokinje IH prvostupanjski sud je naveo da njen iskaz nije prihvatio vjerodostojnim s obrazloženjem „da je svjedokinja izvanbračna supruga 1. okrivljenika OH“. Takva logika zaključivanja zapravo znači presumpciju nevjerodostojnog iskazivanja svakog svjedoka koji je u rodbinskom ili emotivnom odnosu s okrivljenikom, što se, prije svega, ne može prihvatiti valjanim zaključivanjem jer upućuje na arbitrarnost, a osim toga nije jasno zašto prvostupanjski sud takav (nevaljan) kriterij nije primijenio i prilikom ocjene iskaza svjedoka FH, koji je partner okr. ĐH.

10. Slijedom navedenog, prvostupanjsku presudu je u dijelu koji se odnosi na prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji trebalo ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti na ponovno suđenje. Napominje se da iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da odluka o krivnji okr. ĐH nije utemeljena na predmetnom nezakonitom dokazu pa nije bilo osnove za primjenu načela beneficium cohaesionis.

U odnosu na prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

11. U pravu je okrivljenik kada pobija zaključak prvostupanjskog suda o njegovoj krivnji u odnosu na prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da prvostupanjski sud nije prihvatio obranu okrivljenika kojom je osporio da je upravljao motornim vozilom na cesti pod utjecajem alkohola (navodeći da je alkohol konzumirao po dolasku kući) i da je njegovu krivnju, u odnosu na ovaj prekršaj, temeljio na zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika.

12. Po ocjeni ovog suda, pogrešno se prvostupanjski sud poziva na rezultate ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika konstatirane u zapisniku od 6. srpnja 2024., serijski broj [serijski broj] jer se optužbom okrivljenika tereti da je upravljao motornim vozilom u prometu na cesti pod utjecajem alkohola bez navođenja točnog vremena pa se pretpostavlja da je to inkriminiranog dana u 22,15 sati ili 22,30 sati, kada ga se teretilo da je počinio prekršaje iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (jer je u činjeničnim opisima tih prekršaja sadržan jedini podatak o okrivljenikovom upravljanju motornim vozilom na cesti), a okrivljenik je alkotestiran na adresi prebivališta u 23,31 sat pa rezultati konstatirani u zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola u njegovom organizmu, sami za sebe, ni na koji način ne otklanjaju obranu okrivljenika, kako je to neosnovano zaključio prvostupanjski sud. S obzirom da je od inkriminiranog događaja koji se odnosi na prekršaje iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji do ispitivanja alkoholiziranosti prošlo preko sat vremena, životno je moguće da je okrivljenik nakon događaja iz t. II. izreke pobijane presude, a prije nego što je alkotestiran, konzumirao alkoholna pića, kako to tvrdi u svojoj obrani, a za utvrđenje navedene činjenice s potpunom izvjesnošću potrebno je provesti vještačenje po vještaku toksikologu, što je prvostupanjski sud propustio učiniti.

13. Stoga je osnovana žalba okrivljenika u odnosu na prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio njegovu obranu, a niti je proveo sve potrebne i dostupne dokaze u cilju pravilnog i točnog utvrđenja činjenica koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke. S obzirom da je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću utvrditi da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret te kako se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana, to je slijedom navedenog, činjenično stanje u odnosu na prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za sada, pogrešno i nepotpuno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu i u tom dijelu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

14. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, provesti dokazni postupak uvažavajući primjedbe iznesene u ovoj odluci te će donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

U odnosu na presudu

15. S obzirom da se okrivljenik nije žalio u odnosu na prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odluku o prekršajnopravnoj sankciji trebalo je razmotriti samo uslijed ukidanja prvostupanjske presude za prekršaje iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Iz navedenog razloga, ovaj sud je za taj prekršaj izrekao novčanu kaznu i istom iznosu u kojem ju je prvostupanjski sud utvrdio, a radi se o zakonom propisanom posebnom minimumu. Poštujući načelo zabrane reformatio in peius, određen je isti rok plaćanja (pet mjesečnih obroka) kao što ga je bio odredio i prvostupanjski sud. Nadalje, s obzirom da je prvostupanjska presuda ukinuta zbog prekršaja iz čl. 199. st. 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ovaj sud je ukinuo zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije koja je okrivljeniku bila izrečena zbog počinjenja tog prekršaja.

16. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona (rješenje) i čl. 205. Prekršajnog zakona (presuda), odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Zagreb, 7. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Nada Horvatović, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 4 ovjerenih prijepisa za spis, žalitelja, braniteljicu i tužitelja.