Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-2739/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te sutkinje Nade Horvatović i suca Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene UN i okrivljenog JN, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.) odlučujući o žalbi okrivljene UN JN protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru od 26. studenog 2025., broj: Pp-4241/2025-10, u sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba okrivljene UN kao neosnovana te se potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na okrivljenicu.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljena UN je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 40,00 EUR (četrdeset eura) u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru od 26. studenog 2025., broj: Pp-4241/2025-10 okrivljena UN i okrivljeni JN proglašeni su krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im je izrečena svakome novčana kazna 900,00 eura, u koju novčanu kaznu je okrivljenom JN uračunato lišenje slobode 26. studenog 2025. godine pa mu je preostalo na ime novčane kazne naknaditi iznos od 860,148 eura. Temeljem članka 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenom JN izrečena je zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju od 6 mjeseci.

1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom presudom je odlučeno da su okrivljenici, na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, oslobođeni obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

2. Žalbu je podnijela okrivljena UN osobno, ne naznačujući žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Okrivljena u žalbi navodi ne osporava utvrđene činjenice i počinjenje prekršaja. Navodi kako izrečena novčana kazna za nju predstavlja financijsko opterećenje. Isto tako, navodi kako je lišena slobode na razdoblje od 13 dana, pa nije u mogućnosti zarađivati te joj je navedeno lišenje slobode zadalo i dodatne troškove. Ističe kako joj prihodi variraju te kako su joj novčana sredstva predmet ovrhe.

6. Uz puno uvažavanje okolnosti koje se ističu u žalbi, valja istaknuti da okrivljenica svojim navodima nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke u dijelu o prekršajnopravnoj sankciji. Prvenstveno valja napomenuti kako je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne kao otegotnu okolnost cijenio prethodnu prekršajnu kažnjavanost okrivljenice za istovrsni prekršaj, a takvo vrednovanje nije ispravno, jer u konkretnom slučaju prethodno počinjenje istovrsnog prekršaja predstavlja biće ovog prekršaja i u tome smislu ne može biti cijenjeno kao otegotna okolnost. Međutim, imajući u vidu činjenicu da je okrivljenici unatoč tome izrečena novčana kazna u visini zakonom propisanog posebnog minimuma, navedeni nedostatak nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost odluke o kazni. S obzirom na činjenicu da ni podataka u spisu, a niti iz podnesene žalbe ne proizlazi postojanje naročito olakotnih okolnosti ne postoji osnova za primjenu članka 37. Prekršajnog zakona. Ublažavanje također ne opravdavaju ni žalbeni navodim kojima okrivljenica upućuje na činjenicu da je lišena slobode 13 dana u drugom predmetu, kao i istaknute financijske obaveze i zaduženja jer isti također nisu naročito olakotne okolnosti u smislu članka 37. Prekršajnog zakona. Podatci o prihodima okrivljenice utvrđeni su u okviru prvostupanjskog postupka, a okrivljenica ničime nije dokazala da je takvo njihovo utvrđenje netočno, pa s obzirom da okrivljenica to nije učinila takav navod cijenjen je kao paušalan.

7. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenice, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenice. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 13.27 do 663.61 eura, a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenica bila toliko lošeg imovnog stanja ili nesposobna za rad da bi plaćanjem troška žalbenog postupka 40,00 eura, dakle izrazito blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, bilo dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje i/ili uzdržavanje osoba koje je ona dužna uzdržavati.

8. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 7. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.