Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1117/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja CN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Livio Marcan i Vedran Marcan iz Umaga, protiv protustranke: 1. ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; 2. CNA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Orjana Makovac, odvjetnica iz Buja, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranaka protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, poslovni broj R1- 60/2021-33 od 14. prosinca 2023., dana 7. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranaka kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, poslovni broj R1-60/2021- 33 od 14. prosinca 2023.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I. Uređuje se međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na južnom dijelu dvorišta, izvan sagrađene zgrade, na način da se međa pruža od međašne točke razgraničenja označene međnom oznakom kao točka A koja se nalazi na mjestu gdje se kameni zidić spaja s javnom prometnicom, s vanjske strane zidića, te se dalje nastavlja do iduće međne oznake, koja se označava kao točka B, koja se pruža od točke A ravnom linijom u smjeru sjevera, preko kamenog zidića, uz rub povišenog dijela zida, te se s unutarnje strane zida spušta ravno, te se pruža podnožjem povišenog kamenog platoa u smjeru istoka do točke C, do iduće međne oznake koja se označava kao točka D, a koja se pruža od točke C u smjeru sjevera, te prati ravnu liniju povišenog betonskog dijela dvorišta sve do južnog ruba pročelja izgrađene zgrade do točke E, a koja se pruža od točke D ravnom linijom u smjeru zapada uz južno pročelje zgrade, te se dalje međa nastavlja kroz izgrađenu zgradu, te se unutar izgrađene zgrade međa pruža od točke E u smjeru jug-sjever kroz središte masivnog kamenog zida debljine 60 – 100 cm do točke F, na način da prati geometriju nosivih zidova unutar stambene zgrade, zatim se lomi u smjeru zapada do točke G, te se pruža kroz središte opečnog zida debljine 30 cm do točke H, gdje se lomi u smjeru istoka do točke I, gdje se lomi u smjeru sjevera i izlazi na sjeverni dio dvorišta i pruža se istočnim pročeljem zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru sjevera do završne točke međašne linije koja se označava slovom J, a koja se nalazi na krajnjem rubu kamenog zida s istočne strane, a u vertikalnom smislu međašna linija se pruža vertikalno na način da povišeni dio zgrade koji u građevinskom smislu pripada zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pripada dijelu zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Uređenje međa iz toč. I., izreke ovog rješenja, prikazani su u nalazu i mišljenju Vještaka geodetske struke Stilvera Milića od 20. studenog 2023. godine (list 114), te u nalazu i mišljenju Stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Lakošeljac Denisa od 07.12.2022. godine (list 77-87), a koje čine sastavni dio ovog rješenja.

III. Protustranke ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i CNA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužne su predlagatelju CN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], solidarno nadoknaditi dio troškova postupka za uređenje međe u iznosu od 577,82 (petstosedamdesetsedam eura i osamdesetdva centa) eura / 4.353,58 (četiritisućetristopedesettri kune i pedesetosam lipa) kuna1, u roku od 15 (petnaest) dana.

2. Žale se protustranke koje pobijaju prvostupanjsko rješenje u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP - dalje:ZPP), predlažući da županijski sud žalbu uvaži i predmet vrati na ponovni postupak u smislu žalbenih navoda a podredno žalbu uvaži te pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je prijedlog predlagatelja da se uredi međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], prema posljednjem mirnom posjedu, podredno prema pravičnoj ocjeni.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da je predlagatelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok su protustranke suvlasnici susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je predlagatelj na licu mjesta pokazao dio međe koji je sporan na južnom djelu k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], gdje se nalazi zid prema prometnici, te tvrdi da se međa nalazi do ruba popločenog južnog dijela koja uključuje i zidić kao i povišeni dio kamenog ogradnog zida do postavljenje crvene cigle sa zapadne strane zida i da nije sporno da prostorije unutar kuće posjeduje do granice zidova na način kako ih i koristi, niti mu je sporan dio dvorišta koji se nalazi sa sjeverne strane predmetnih k.č. gdje međa ide uz bijelu fasadu i u nastavku uz žičanu ogradu prekrivenu zelenim platnom, međutim da mu je sporna međa od nosivog kamenog zida koji se proteže kroz prizemlje, kat i drugi kat kuće izgrađene na predmetnim parcelama, te smatra da mu pripada međa do polovice debljine zida,

- da II.-protustranka smatra da je međa na južnoj strani predmetnih nekretnina jednaka granici fasade koja je obojana boje bordo, da joj nije sporna međa unutar kuće na način kako se prostorije koriste, a sa sjeverne strane gdje se nalazi dvorište da nije sporno da međa ide uz bijelu fasadu i u produžetku žičane ograde pokrivene sa zelenim platnom, da dio krovišta sa sjeverne strane okrenut prema istoku pripada protustranci, te tvrdi kako nosivi kameni zid koji se proteže kroz prizemlji, prvi kat i drugi kat kuće u cijelosti pripada protustrankama,

- da je mjernički vještak identifikacijom utvrdio da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvorište koja nije omeđena nekakvim trajnim oznakama, te ista graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je isto tako u naravi kuća i dvorište, koja također nije označena trajnim oznakama osim južne međe koja je definirana trajnim kamenim zidom,

- da je sud uz vještaka građevinske struke obišao unutrašnjost predmetne dvojne stambene zgrade, gdje je vještak evidentirao potencijalni međni nosivi zid sa obje strane,

- da je sud neposrednim opažanjem utvrdio da međa na spornoj površini, na južnom djelu k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], nije vidljiva, niti postoje ikakve oznake međe na terenu, a nije vidljiva međa ni kroz unutarnji dio kuće,

- da iskaze saslušanih svjedoka VN, DN, te IN sud prihvaća i ocjenjuje kao sadržajno vjerodostojne budući da se njihovi iskazi međusobno podudaraju u odlučnim činjenicama,

- da je sud među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], unutar sagrađene zgrade, uredio prema pravičnoj ocjeni, a temeljem nalaza građevinskog vještaka od 7.12.2022.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i to temeljem provedenih dokaz kako očevida na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika i vještaka građevinske struke, te saslušanja stranka i svjedoka uredio među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], na južnom dijelu dvorišta, izvan sagrađene zgrade, prema posljednjem mirnom posjedu tako da se tijek uređene međe pruža od točke A gdje se kameni zidić spaja s javnom prometnicom s vanjske strane, zatim se pruža ravnom linijom u smjeru sjevera, preko kamenog zidića, uz rub povišenog dijela zida, te se s unutarnje strane zida spušta ravno koja se označava kao točka B. Nadalje međa da se pruža podnožjem povišenog kamenog platoa u smjeru istoka do točke C te prati ravnu liniju povišenog betonskog dijela dvorišta sve do južnog ruba pročelja izgrađene zgrade koja se označava kao točka D, te se ravnom linijom pruža u smjeru zapada uz južno pročelje zgrade do točke E, odakle se dalje međa nastavlja kroz izgrađenu zgradu, dok je među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], unutar sagrađene zgrade, uredio prema pravičnoj ocjeni, a temeljem nalaza građevinskog vještaka od 7.12.2022. na način da se međašnja linija od točke E pruža u smjeru jug-sjever kroz središte masivnog kamenog zida debljine 60-00 cm do točke F, na način da prati geometriju nosivih zidova unutar stambene zgrade, zatim se lomi u smjeru zapada do točke G, te se pruža kroz središte opečnog zida debljine 30 cm do točke H, gdje se lomi u smjeru istoka do točke I, gdje se lomi u smjeru sjevera i izlazi na sjeverni dio dvorišta i pruža se istočnim pročeljem zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smjeru sjevera do završne točke međašne linije koja se označava slovom J, a koja se nalazi na krajnjem rubu kamenog zida s istočne strane. Međašnja linija da je označena točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J i crvenom linijom na zidu. Dakle, temeljem čl.103. st. 3. i st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZV) među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], da je uredio prema posljednjem mirnom posjedu na dijelu dvorišta s južne strane izvan zgrade, koji je utvrđen na nedvojben način, dok je među unutar zgrade uredio prema pravičnoj ocjeni kroz središte masivnog kamenog zida, te kroz središte opećnog zida, uslijed čega da je odlučeno kao pod toč. I. izreke rješenja. Uređena međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], da je prikazana u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Stilvera Milića od 20. studenog 2023., te u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Lakošeljac Denisa od 07.12.2022., a koji čini sastavni dio rješenja sukladno toč. II. izreke istog rješenja. Sukladno čl. 103. st. 5. ZV od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati u parnici (članak 103. st. 6. ZV).

8. Sa navedenim zaključkom prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj sud drugog stupnja.

9. Ispitujući prvostupanjsko rješenje po službenoj dužnosti, a uvažavajući i žalbene navode protustranaka, ovaj drugostupanjski sud utvrdio je da u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP, kao ni povrede na koje ukazuje žalitelj.

10. Člankom 103. stavkom 2. i 3. ZV propisano je da će sud među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako ne bi bio u stanju postupiti na taj način sud će među urediti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni, dok stavak 4. istog članka određuje da će istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2 ili 3. toga članka, sud na licu mjesta označiti među međašnim znakovima; zatim da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati (stavak 5.); da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa (stavak 6.).

11. Dakle, svrha je ovog postupka da se među susjedima-međašima nastoji što prije utvrditi posjedovno stanje glede njihovih nekretnina, posebno kada postoji spor o međi i da se time osigura pravni red.

12. Predlagatelj je predložio uređenje međe prema posljednjem mirnom posjedu ili pravičnoj ocijeni.

13. Polazeći od sadržaja citirane odredbe, koja uređuje redoslijed i pravila o uređenju međe za reći je da je za uređenje međe prema katastarskom nacrtu nužan pristanak stranaka, što u konkretnom slučaju nije postignuto tako da je sud prvog stupnja pravilnom primjenom odredbe članka 103. stavak 3. ZV pristupio ispravku međe prema posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocijeni.

14. Suprotno žalbenim tvrdnjama protustranaka pravilno je prvostupanjski sud uredio među prema posljednjem mirnom posjedu jer iz izvedenih dokaza a posebno saslušanja svjedoka koji su identično iskazivali, proizlazi da se predlagatelj nalazi u mirnom posjedu popločanog dijela, kao i dijela kamenog zida, malo povišenog, u kojemu je posađena ruža i južnog pročelja zgrade do granice fasade obojane u bordo, dok protustranke koriste dio kamenog zida od povišenja u kojem je posađena ruža koji se proteže prema zapadu i dvorište do granice fasade obojane u bordo, a što i proizlazi iz iskaza II. protustranke, slijedom čega je u tom dijelu pravilno sud prvog stupnja primjenom odredbe čl. 103. st. 3. ZV. uredio među temeljem mirnog posjedu na način kako je to navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja, što žalitelji žalbenim navodima nisu doveli u sumnju.

15. Također je pravilno prvostupanjski sud među između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], unutar sagrađene zgrade, uredio prema pravičnoj ocjeni, a temeljem nalaza građevinskog vještaka od 7.12.2022. koje vješto protustranke nisu dovele u dvojbu. Kako protustranke nisu dokazale da je postojao dogovor između njihovog prednika FN i njegovog brata CN, ovdje predlagatelja, prema kojemu bi unutarnji nosivi zid u cijelosti pripadao i bio dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u suvlasništvu protustranaka, a predlagatelj nije dokazao da bi bio u posljednjem mirnom posjedu do polovice nosivog kamenog zida koji se proteže kroz prizemlje, kat i drugi kat kuće, to je pravilno prvostupanjski sud uredio među između stranka unutar sagrađene zgrade prema pravičnoj ocjeni, što žalitelji žalbenim navodima nisu doveli u sumnju, kao što je pravilno a sukladno članku 103. stavku 6. ZV odredio da svaka stranka može dokazivati jače pravo vlasništva i zahtijevati da se u skladu sa njim označi međa, i to u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

16. Dakle, s obzirom na utvrđenja na licu mjesta kao i iskaze svjedoka, te iskaze samih stranka žalbeni navodi protustrtranka nisu s uspjehom doveli u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja u pobijanom dijelu kojim je međa utvrđena upravo prema posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni, dok žalbeni navodi u pogledu prava vlasništva odnosno neovlaštenog posjedovanja nisu od utjecaja na donošenje ove drugostupanjske odluke budući da protustranke mogu u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, a u skladu s čime je sud prvog stupnja pravilno odlučio.

17. Pravilna je i odluka o trošku postupka koja je valjano zasnovana na odredbi članak 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, koju žalitelji žalbenim navodima posebno i ne osporavaju.

18. Obzirom na izneseno, ovaj sud ne nalazi ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava pa, kod činjenice što je prvostupanjski sud postupio sukladno zakonom propisanom redoslijedu uređenja međe iz odredbe članka 103. ZV kada je među uredio prema posljednjem posjedu i prema pravičnoj ocjeni i za svoja utvrđenja dao uvjerljive i jasne razloge, valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe članka 380. stavak 2. ZPP.

U Splitu, 7. travnja 2026.

Sudac:

Ana Grbavac

.