REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-705/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Lenka Ćorić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja AN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. protivnika osiguranja VILLA KONAVLE d.o.o., [adresa], OIB 10349152991 i 2. protivnika osiguranja CN, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-6/2025 od 9. prosinca 2025., 7. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-6/2025 od 9. prosinca 2025. u točkama I., II. i IV. izreke te predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-6/2025 od 9. prosinca 2025. određena je privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine koja se sastoji u osiguranju ostvarenja prava koja po osnovi poslovnog udjela pripadaju predlagatelju osiguranja i zahtjeva za zaštitom imovine protivnika osiguranja Villa Konavle d.o.o. zabranom tom protivniku osiguranja otuđenje i opterećenje deset nekretnina pobliže označenim u točki I. izreke te je određeno da će se zabrana provesti Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku i od dostave prijepisa tom odjelu smatra se provedenom, zabranjuje se protivnicima osiguranja poduzimati radnje kojima mogu nanijeti štetu predlagatelju i provođenje promjene na stvarima na koje je upravljana tražbina, određeno je da predmetno rješenje ima učinak rješenja o ovrsi i da žalba protiv njega ne odgađa njegovu provedbu te da je predlagatelj dužan u roku od 15 dana pokrenuti odgovarajući postupak radi opravdanja privremene mjere koja ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja tog postupka ili do drugačije odluke suda (točka I. izreke). Odbijen je prijedlog za osiguranje istovrsne nenovčane tražbine zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivniku osiguranja CN uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu, oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj u odnosu na dvije nekretnine navedene u toj točki rješenja uz provođenje u zemljišnim knjigama (točka II. izreke). Također je odbijen prijedlog za osiguranje iste nenovčane tražbine zadržavanjem postojećeg stanja u dijelu koji se odnosi na oduzimanje nekretnina navedenih u točkama I. i II. izreke pobijanog rješenja i njihovo povjeravanje predlagatelju osiguranja ili trećim osobama, kao i određivanje da ako protivnici osiguranja postupe protivno tome da će se privremena mjera prisilno provesti uz prisutnost sudskog ovršitelja i policije (točka III. izreke). Navedenim rješenjem naloženo je i protivniku osiguranja Villa Konavle d.o.o. naknaditi troškove predlagatelju osiguranja u iznosu od 26,55 eura (točka IV. izreke).

2. Predlagatelj osiguranja je podnio žalbu protiv rješenja pobijajući ga u točki II. izreke zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da se radi o nevaljanom ugovoru o kupoprodaji nekretnina između protivnika osiguranja i da postoji izvjesnost da će protivnik osiguranja CN dalje otuđiti vlasništvo tih nekretnina na štetu predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja društva Villa Konavle d.o.o. Ističe da je protivnik osiguranja CN znao da je poslovni udio društva bračna stečevina, a za što se vodi postupak pred prvostupanjskim sudom poslovni broj P-97/23 u kojem je donesena presuda od 1. prosinca 2025. kojom je utvrđeno da je poslovni udio bračna stečevina između predlagatelja osiguranja i ranijeg nositelja poslovnog udjela PN, kao i da su ništetne pravne radnje kojima je on raspolagao tim poslovnim udjelom. Smatra da odgovornost protivnika osiguranja CN ne proizlazi iz toga što je on član društva i stjecatelj prava vlasništva nekretnina. Te nekretnine mu je prodao njegov sin ispod njihove vrijednosti. Ističe da se on umiješao u navedenu parnicu i da i iz toga proizlazi da on ima pravni interes da predlagatelj osiguranja ne postane član društva. U skladu s tim smatra da je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda da se ovdje radi samo o ostvarenju upravljačkih prava u društvu i da je predlagateljeva tražbina upravljena i protiv protivnika osiguranja CN u odnosu na osporavanje raspolaganja imovinom društva bez suglasnosti svih članova društva. Zbog toga smatra da izreka proturječi razlozima presude. Predlaže preinačiti pobijano rješenje.

3. Predlagatelj osiguranja podnio je 29. prosinca 2025. dopunu žalbe kojom dostavlja isprave za koje navodi da omaškom nisu dostavljene u samoj žalbi.

4. Protivnici osiguranja podnijeli su zajedničku žalbu protiv rješenja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navode da predmetni poslovni udio nije bračna stečevina bivšeg člana društva PN i predlagatelja osiguranja jer ga je PN stekao sredstvima koja mu je pozajmio njegov brat FN. Nadalje, navode da je sadašnji član društva i član uprave CN pozajmio PN i FN iznos od 95.000,00 eura, a oni s obzirom na to da nisu vratili pozajmicu prenijeli su mu svoje poslovne udjele u društvu Villa Konavle d.o.o. Sada su članovi predmetnog društva ANB (98,50% temeljnog kapitala) i CN (1,5% temeljnog kapitala), a protivnici osiguranja smatraju da predlagatelj prava iz bračne stečevine ima u društvu Villa Močići d.o.o. koje je osnovao FN, a na koje je PN „sva svoja vlasnička prava prenio“.

5. Predlagatelj osiguranja podnio je odgovor na žalbu protivnika osiguranja u kojem navodi da oni iznose neistinite i neosnovane žalbene navode te da iz njih proizlazi da sadašnji članovi društva i članovi uprave prouzročuju štetu društvu, stoga predlažu odbiti žalbu i potvrditi rješenje u pobijanom dijelu.

6. Žalba su osnovane.

7. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje: OZ), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).

8. U obrazloženju pobijanog rješenja navedeno je da postoje okolnosti koje upućuju na vjerojatnost da bi protivnik osiguranja Villa Konavle d.o.o. svojim radnjama u vođenju poslova spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja za upravljanjem u tom društvo tako da se ostvari smisao postojanja trgovačkog društva kapitala, tj. ostvarenje dobiti odnosno povećanje imovine osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari raspolaganjem nekretninama u vlasništvu tog društva. S druge strane, u odnosu na protivnika osiguranja CN prvostupanjski sud navodi da nekretnine koje je stekao ipak su njegovo vlasništvo, a tražbina predlagatelja osiguranja je usmjerena na ostvarivanje nenovčane tražbine, tj. upravljačka prava u društvu Villa Konavle d.o.o. pa ako je raspolaganjem tim nekretninama i povrijeđeno neko upravljačko pravo tada je to odgovornost zastupnika po zakonu tog društva koji je poduzimao radnje.

9. Iz navedenog proizlazi da prvostupanjski sud sam zaključuje o kakvoj je nenovčanoj tražbini, čije se osiguranje traži, riječ i u tom smislu navodi da se radi o sporu (nepravomoćno utvrđenog) člana društva i društva ili člana uprave koji se tiču vođenja poslova društva te se u tom smislu poziva na odredbe čl. 440. i 441. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24; dalje: ZTD) koje se odnose na ostvarivanje prava članova društva i nadležnosti skupštine, iako u prijedlogu predlagatelj tek navodi da se radi o „ostvarivanju članskih prava predlagatelja i zaštiti imovine društva Villa Konavle d.o.o., odnosno zadržavanje postojećeg stanja imovine društva“, a i u izreci pobijanog rješenja navedeno je da se određuje privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine koja se sastoji u osiguranju ostvarenja prava koja po osnovi poslovnog udjela pripadaju predlagatelju osiguranja i zahtjeva za zaštitu imovine Villa Konavle d.o.o., odnosno zadržavanja postojećeg stanja.

10. Osim toga, i svojim žalbenim navodima predlagatelj osiguranja ističe da se ne radi samo o ostvarenju upravljačkih prava u društvu i da je predlagateljeva tražbina upravljena i protiv protivnika osiguranja CN u odnosu na osporavanje raspolaganja imovinom društva, iako je nejasno njegovo stajalište o tome da bi za raspolaganja nekretninom društvo trebalo imati suglasnost svojih članova.

11. Stoga, nije jasno o kakvoj se nenovčanoj tražbini radi i pritom se ukazuje prvostupanjskom sudu, ali i predlagatelju, da tražbina nije dovoljno određena ni u prijedlogu za osiguranje pa time ni u pobijanom rješenju, niti bi ona bila dovoljno određena samim pozivanjem na odredbe čl. 440. i čl. 441. ZTD-a kako to, u obrazloženju, čini prvostupanjski sud.

12. Iz navedenog proizlazi da je predlagatelj osiguranja podnio prijedlog za određivanje više privremenih mjera koji je nejasan i na temelju kojeg se ne može postupiti, a prvostupanjski sud je donošenjem pobijanog rješenja na temelju takvog prijedloga učinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer nije jasno koja se tražbina osigurava određenom privremenom mjerom.

13. U tom smislu se upućuje prvostupanjski sud i predlagatelj osiguranja na odredbu čl. 341. st. 2. OZ-a koja propisuje da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila Ovršnog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

14. Tražbina mora biti individualno određena u zahtjevu i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja.

15. Pritom, na temelju odredbe čl. 350. st. 1. OZ-a sud može odrediti i više privremenih mjera, ali tada rješenje kojima se one određuju mora sadržavati jasne razloge o ispunjenju pretpostavki za svaku pojedinu od njih.

16. Odgovor na žalbu predlagatelja osiguranja nije uzet u obzir s obzirom na to da je odredbom čl. 352. st. 1. OZ-a propisano da se žalba protiv rješenja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere ne dostavlja protivnoj strani na odgovor.

17. Slijedom navedenog, na temelju čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

18. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će pozvati predlagatelja osiguranja dopuniti, odnosno ispraviti prijedlog za određivanje privremenih mjera tako da točno naznači nenovčanu tražbinu čije osiguranje traži imajući u vidu odredbu čl. 2. t. 1. OZ-a koja određuje da tražbina označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Nakon toga će sud na temelju valjanog zaključka o ispunjenju pretpostavki za određivanje predloženih mjera osiguranja, ovisno o tome koju mjeru predlagatelj predlaže, o prijedlogu donijeti zakonitu odluku.

Zagreb, 7. travnja 2026.

Sudac

Lenka Ćorić