REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1352/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Ana Cvitković, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja MANSIONS-HOMES d.o.o., OIB: 49554317516, Omišalj, Bjanižov 5, kojeg zastupa punomoćnica Dunja Kreso, odvjetnica u Krku, J. J. Strossmayera 3, protiv protivnika osiguranja KVALITETNA GRADNJA d.o.o., OIB: 37975143759, Hrvatske mornarice 1K, Split, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Šarić, odvjetnik u Splitu, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-122/2025-2 od 12. veljače 2026., 7. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-122/2025-2 od 12. veljače 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj R1-122/2025-2 od 12. veljače 2026., prihvaćen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere – oduzimanjem protivniku osiguranja posjeda nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Novo i povjeravanjem te nekretnine na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja. Troškove čuvanja i uprave nekretnine snosit će predlagatelj osiguranja. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Trgovačkim sudom u Splitu vodi pod poslovnim brojem P-357/2023 ili do drugačije odluke suda. Također, naloženo je protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove osiguranja u iznosu od 298,23 EUR.

2. Tako je sud riješio (točke I. i II. izreke rješenja) pozivom na određenja iz čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ), dok je o točkama III., IV., V. i VI. izreke odlučio primjenom odredbi čl. 351., 342. st. 3. i čl. 352. st. 3. OZ -a. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredbe čl. 14. st. 4. OZ-a.

3. Protiv rješenja protivnik osiguranja je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za određivanje privremene mjere. Prvim dijelom žalbe žalitelj citira pobijano rješenje i analizira obrazloženje prvostupanjskog suda ističući da činjenična i pravna utvrđenja prvostupanjskog suda nisu pravilna ni zakonita, što je rezultat bitne povrede odredaba parničnog postupka i odredbi Ovršnog zakona. Smatra da je neprihvatljivo da sud nije omogućio protivniku osiguranja da se očituje na prijedlog za osiguranje i da sudjeluje u postupku prije nego je donio pobijano rješenje. Potom žalitelj citira sadržaj odredbe čl. 346 OZ-a. Žalitelj navodi da opasnost osujećenja ostvarenja tražbine mora proizlaziti iz konkretnog tzv. ugrožavajućeg ponašanja (radnji) protivnika (kako faktičnih ponašanja tako i pravnih raspoložbi), koja se manifestiraju na način da protivnik, primjerice prikriva, odnosi, prenosi, uništava, oštećuje, prerađuje, neodržava svoju imovinu (ili njezine dijelove) ili da tu imovinu otuđuje ili opterećuje ili na koji drugi način njome raspolaže sve sa svrhom osujećenja tražbine predlagatelja. Za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale ostvarenje predlagateljeve tražbine, a čega u konkretnom slučaju nema niti je to predlagatelj osiguranja dokazao, odnosno učinio vjerojatnim. Smatra da time nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za prihvaćanje prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje tražene privremene mjere. Nadalje, sadržajno iznosi nastali prijepor među stankama koje su bile u poslovnom odnosu ugovora o građenju i dostavlja brojnu sudsku praksu koju ujedno citira u žalbi. Traži trošak žalbe u iznosu od 312,50 EUR.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku u vezi s čl. 21. OZ-a u granicama razloga određenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i s obzirom na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

6. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja, ni u pobijanom rješenju, nema bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku na koju protivnik osiguranja ukazuje u žalbi budući da rješenje nije nerazumljivo, nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, u rješenju su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

7. Predmet spora je ispitivanje pretpostavki za donošenje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja kao vlasnika nekretnine

– zahtjevu da protivnik osiguranja napusti nekretninu u vlasništvu predlagatelja osiguranja označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – Novo, da ju preda u posjed predlagatelju osiguranja, slobodnu od stvari i osoba, uklanjanjem svih strojeva i vozila te alata, predajom ključeva od svih objekata na nekretnini (gradilištu) i predajom ključa od lokota koji se nalazi na ulazu u gradilište, te napuštanjem nekretnine (gradilišta) od strane radnika protivnika osiguranja.

8. Iz podataka u spisu proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog 17. prosinca 2025., navodeći da je vlasnik nekretnine vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – NOVO, da je ta nekretnina u naravi građevinska parcela na kojoj su u roh-bau fazi izgrađeni objekti, i to 6 vila s bazenima i zajednički objekt (recepcija) na ulazu u gradilište, a koja činjenica je utvrđena uvidom u zemljišne knjige sa stanjem na dan 16. prosinca 2025. Da su stranke bile u ugovornom odnosu temeljem Ugovora o građenju, što žalitelj ne osporava. Kako protivnik osiguranja nije izvršavao ugovorene obveze, to je predlagatelj osiguranja raskinuo Ugovor o građenju jednostranom izjavom o raskidu i zatražio od protivnika osiguranja da napusti gradilište i isto mu preda u posjed, dok je protivnik osiguranja obavijestio predlagatelja osiguranja da ne pristaje na raskid ugovora i odbio je predati predmetnu nekretninu u posjed predlagatelju osiguranja. Stranke su vodile parnični postupak pod poslovnim brojem P-357/2023 pred tim sudom i 13. svibnja 2025. donesena je nepravomoćna presuda kojom je utvrđeno da je Ugovor o građenju, sklopljen 3. veljače 2023. između ovdje predlagatelja osiguranja kao investitora i ovdje protivnika osiguranja kao izvođača, raskinut 2. svibnja 2023. te je naloženo ovdje protivniku osiguranja da napusti gradilište u vlasništvu ovdje predlagatelja osiguranja zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] – NOVO. Čitanjem zapisnika s ročišta održanog 22. listopada 2025. u postupku koji se pred Općinskim sudom u Splitu vodi pod poslovnim brojem Psp-132/2023, radi smetanja posjeda, utvrđeno je da na dan održavanja tog ročišta u posjedu predmetne nekretnine se nalazi protivnik osiguranja. [katastarska općina]

– Novo, i s tom ocjenom se slaže ovaj sud jer tražbina tužitelja proizlazi iz tužiteljevog vlasničkog ovlaštenja obzirom da pravo vlasništva ovlašćuje svoga nositelja da svakoga drugoga od toga isključi.

9. Nadalje, u odnosu na vjerojatnu opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (druga tražena pretpostavka iz čl. 346. st. 1. t. 1. OZ-a) prvostupanjski sud je dao pravilnu ocjenu da bi bez ovakve mjere protivnik osiguranja bi spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari. Analizom i ocjenom dostavljene dokumentacije prvostupanjski sud je utvrdio da se na predmetnoj nekretnini nalazi 7 objekata u izgradnji, na 5 objekata nije izvedena toplinska izolacija fasade, dok je na 2 objekta na kojima je izolacija izvedena ta izolacija u trošnom stanju. Prvostupanjski sud je utvrdio na pojedinim objektima nije ugrađena niti vanjska stolarija. Sasvim je očita vjerojatna opasnost daljnjeg propadanja nedovršenih objekata, do kojeg dolazi zbog utjecaja vremenskih prilika. Nekretnine nisu dovršene, niti zaštićene dok protivnik osiguranja se protivi predaji nedovršenih nekretnina vlasniku.

10. Ovaj sud nije ni ispitivao osnovanost ostalih žalbenih navoda kojima žalitelj ukazuje na primjenu odredbe čl. 346. OZ-a iz brojnih (dostavljenih, citiranih) sudskih odluka drugačijeg činjeničnog sukusa, vadeći iz konteksta sadržaj iznesenih pravnih shvaćanja prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova uz zaključak žalitelja da su primjenjiva u ovoj pravnoj stvari. Također, za odgovoriti je da je neosnovan žalbeni navod kako je sud stavio u povoljniji položaj predlagatelja jer protivniku nije dostavio prijedlog i mogućnost da se očituje na prijedlog jer je riječ o hitnom ovršnom postupku i sud nije dužan dostaviti prijedlog na odgovor protivniku osiguranja.

11. Odluka o troškovima postupka osiguranja, na koju žalitelj ne ističe nikakve posebne žalbene razloge, također je pravilna i zakonita.

12. Uzevši u obzir sve ranije navedeno, svojim žalbenim navodima protivnik osiguranja nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Zbog toga je, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. Zakona o parničnom postupku, valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

Zagreb, 7. travnja 2026.

Sudac

Ana Cvitković