REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VINKOVCIMA
STALNA SLUŽBA U ŽUPANJI
VELIKI KRAJ 48, 32270 ŽUPANJA
OIB: 77561654785
Oznaka spisa: Pp-2115/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Draženu Godi, uz sudjelovanje zapisničara Marine Leutar, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika DJ, vlasnika obrta Zidarsko- [obrt]", zbog prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), dalje u tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju, članka 150. stavak 2. u svezi stavka 1. podstavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), dalje u tekstu: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. točka 3., točka 4. točka 26., točka 46. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 i 64/23), dalje u tekstu: Zakon o radu i članka 10. stavak 2. u svezi stavka 1. točka a) i d) Zakona o minimalnoj plaći ("Narodne novine" broj: 118/18, 120/21, 152/24), dalje u tekstu: Zakon o minimalnoj plaći, rješavajući po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Županji, Klasa: 116-01/25-02/1765, Urbroj: 443-02-01-19-25-8 od 15. prosinca 2025. godine, nakon provedene usmene i javne glavne rasprave, održane u nazočnosti okrivljenika, dana 07. travnja 2026. godine
p r e s u d i o j e
I.
Okrivljenik DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i E rođ. Š, rođen **.**.1973. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatska, SSS, vlasnik obrta, mjesečna primanja 1.600,00 EUR, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, vlasnik skladišnog prostora na parceli veličine 540 kvadrata, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi postupak protiv njega,
k r i v j e
I.1. što kao poslodavac vlasnik obrta Zidarsko-fasaderski i krovopokrivački [obrt], u [adresa], kao poslodavac fizička osoba, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, radniku EJ prije početka rada 13. siječnja 2026. godine, nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu,
čime je počinio prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi članka 1. točka 3. Zakona o radu,
I.2. što kao poslodavac vlasnik obrta [obrt], nije izvršio prijavu početka osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Županji za radnika EJ najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada i datuma stjecanja svojstva osiguranika 13. siječnja 2025. godine,
čime je počinio prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,
I.3. što do 27. studenog 2025. godine, kao poslodavac fizička osoba, nije u [adresa], radniku EJ obračunao ni isplatio u propisanom roku za mjesece veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2025. godine, u visini propisanoj odredbama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN 24/25), u postotku od 30 % dospjela povećanja plaće za određene sate prekovremenog rada i to za mjesec veljaču 2025. godine ukupno 63 sata, za mjesec ožujak 2025. godine ukupno 65,5 sati, za mjesec travanj 2025. godine ukupno 64,5 sati, za mjesec svibanj 2025. godine ukupno 67,5 sati, za mjesec lipanj 2025. godine ukupno 41,5 sati, a za mjesec srpanj 2025. godine ukupno 70,5 sati,
čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavak 2. u svezi stavaka 1. točka d) Zakona o minimalnoj plaći,
I.4. što kao poslodavac fizička osoba nije u Županji, u propisanom roku, odnosno do dana utvrđenja činjeničnog stanja dana 27. studenog 2025. godine, za mjesec kolovoz 2025. godine isplatio minimalnu plaću u cijelosti radniku EJ, odnosno najmanji iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo (NN 24/25), čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu te iznosi 1.050,00 eura za poslove pomoćnog radnika, prema tarifnim stavovima Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN 24/25),
čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavak 2. u svezi stavka 1. točka a) Zakona o minimalnoj plaći, pa mu se primjenom navedenih propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dalje u tekstu: Prekršajni zakon
u t v r đ u j e
Za prekršaj pod točkom I.1. novčana kazna u iznosu od 350,00 EUR (tristotinepedeseteura).
Za prekršaj pod točkom I.2. novčana kazna u iznosu od 150,00 EUR (stotinupedeseteura).
Za prekršaj pod točkom I.3. novčana kazna u iznosu od 350,00 EUR (tristotinepedeseteura).
Za prekršaj pod točkom I.4. novčana kazna u iznosu od 350,00 EUR (tristotinepedeseteura).
Okrivljeniku se primjenom članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna od 1.200,00 EUR (tisućudvijestotineeura).
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti putem priložene uplatnice u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana pravomoćnosti presude. Ako u tom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne (800,00 EUR) smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti. Ne plati li kaznu u navedenom roku provest će se postupak izvršenja kazne sukladno odredbama Prekršajnog zakona.
Okrivljenik je obvezan na temelju članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 2. točka 1., 2. i 3a. Prekršajnog zakona platiti paušalne troškove suda u iznosu od 50,00 EUR (pedeseteura u roku od 15 (petnaest) dana, po pravomoćnosti presude, pod prijetnjom prisilne naplate
II.
Na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona okrivljenik DJ
oslobađa se od optužbe
II.1. da kao poslodavac, nije podnio prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje za radnika EJ, koji je započeo s radom 13. siječnja 2025. godine, a što je bio dužan učiniti u roku od 8 (osam) dana od početka rada, odnosno do 20. siječnja 2025. godine, postupivši protivno članku 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
pa da je time počinio prekršaj iz članka 150. stavak 2. u svezi stavka 1. podstavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
II.2. da kao poslodavac, nije vodio Evidenciju o radnom vremenu na propisan način, jer radniku EJ u mjesecu veljači, ožujku, travnju, svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu 2025. godine nije evidentirao ono radno vrijeme koje je radnik naveo u svojoj izjavi danoj na Zapisnik o saslušanju svjedoka dana 16. rujna 2025. godine, odnosno nije evidentirao stvarne sata rada, kao niti sate prekovremenog rada, na koji način je postupio suprotno odredbama iz članka 13. i 15. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 55/24),
pa da je time počinio prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. Zakona o radu,
II.3. da je kao poslodavac, u 2025. godini, zahtijevao od radnika EJ prekovremeni rad duži od pedeset sati tjedno, kao i prekovremeni rad duži od dvjestopedeset sati, jer je na temelju izjave ranika EJ utvrđeno da je od mjeseca veljače 2025. godine kod poslodavca radio u radnom vremenu od 06,30 do 17,00 sati od ponedjeljka do petka te svake druge subote od 06,30 do 13,00 sati, pa je u tjednu u kojem je radio od ponedjeljka d o petka radio 52,5 sati tjedno, a u tjednu u kojem je radio od ponedjeljka do subote radio je 59 sati tjedno,
pa da je time počinio prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi stavak 1. točka 26. Zakona o radu,
II.4. da kao poslodavac, nije u Županji radniku EJ dostavio u propisanom roku dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće u propisanom sadržaju, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju u skladu s Pravilnikom o sadržaju i obračunu plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor za mjesec veljaču 2025. godine, a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, odnosno do 31. ožujka 2025. godine sa iznosima, odnosno obračunatim satima prekovremenog rada (ukupno 63 sata), za mjesec ožujak 2025., a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće odnosno do 30. travnja 2025. godine sa iznosima, odnosno obračunatim satima prekovremenog rada (ukupno 65,5 sati), za mjesec travanj 2025. godine, a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće odnosno do 31. svibnja 2025. godine sa iznosima, odnosno obračunatim satima prekovremenog rada (ukupno 64,5 sati), za mjesec svibanj 2025. godine, a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće odnosno do 30. lipnja 2025. godine sa iznosima, odnosno obračunatim satima prekovremenog rada (ukupno 67,5 sati), za mjesec lipanj 2025. godine, a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće odnosno do 31. srpnja 2025. godine, sa iznosima, odnosno obračunatim satima prekovremenog rada (ukupno 41,5 sati), za mjesec srpanj 2025. godine, a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće odnosno do 31. kolovoza 2025. godine, sa iznosima, odnosno obračunatim satima prekovremenog rada (ukupno 70,5 sati), dok za mjesec kolovoz nije radniku EJ dostavio u propisanom roku dva obračuna od kojih jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće u propisanom sadržaju, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavak 6. Zakona o radu, a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće odnosno do 30. rujna 2025. godine,
pa da je time počinio prekršaj iz članka 229. stavaka 2. u svezi stavka 1. točka 46. Zakona o radu.
III.
Na temelju članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik DJ
oslobađa se od optužbe
da kao poslodavac, nije u Županji radniku EJ dostavio primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka na prijavu na obvezno osiguranje, odnosno primjerak prijave tijelima obveznog mirovinskog osiguranja do dana 20. siječnja 2025. godine, a primjerak prijave tijelima obveznog zdravstvenog osiguranja do dana 28. siječnja 2025. godine,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 4. Zakona o radu.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa] podnio je dana 17. prosinca 2025. godine optužni prijedlog protiv okrivljenika DJ, vlasnika obrta [obrt]", zbog prekršaja opisanih činjenično i pravno u izreci ove presude.
2. Okrivljenik DJ u obrani koju je iznio na glavnoj raspravi očitovao se da nije kriv za djela prekršaja koja mu se optužnim prijedlogom stavljaju na teret, izjavivši da je na probni rad primio radnika EJ i to na zamolbu njegove sestre ŠJ, jer kad su razgovarali o poslu, EJ nije bio siguran želi li raditi u njegovom obrtu, jer do tada nije radio u građevinarstvu, pa ga je zamolio da radi jedan tjedan i da se tek onda odluči hoće li sklopiti ugovor o radu ili neće. 20. siječnja 2025. godine sklopili su ugovor radu na neodređeno vrijeme i upisali da je početak rada 21. siječnja 2025. godine. S tim datumom, radnik je prijavljen tijelu mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Evidenciju o radnom vremenu za radnika EJ, kao i za sve druge radnike vodio je uredno i pravilno, odnosno sve sate rada evidentirao je u evidenciji, prema stvarnom stanju. EJ primao je redovno plaću za sve dane i sate rada, sve do kolovoza 2025. godine, kada je 18. kolovoza otvorio bolovanje, a koje mu nije želio priznati te mu za kolovoz mjesec 2025. godine nije isplatio plaću za dane provedene na bolovanju. Plaća mu je isplaćena samo za dane i sate rada koje je proveo na radu. Želi još reći da ga je nakon toga radnik EJ prijavio raznim državnim tijelima, od kriminalističke policije pa do Državnog inspektorata i da su sve njegove optužbe lažne i zlonamjerne. Iskaz koji j e EJ dao na zapisnik o saslušanju svjedoka sastavljen u Državno inspektoratu 16. rujna 2025. godine u cijelosti je neistinit i zlonamjeran. Priznaje da je njegov sin povremeno isplaćivao EJ pozajmice, za što postoje izvodi računa iz banke, a što nema veze s radom ČJ u njegovom obrtu, jer je EJ pozajmljivao novac za razne potrebe. Više puta je i od njega tražio da mu posudi novac prije dospijeća plaće, u svrhu prijevoza supruge na liječničke preglede u Zagreb i slično. Sjeća se da sam u lipnju 2025. godine EJ dao pozajmicu od 250,00 do 300,00 EUR, za potrebe putovanja u Zagreb. Ističe da je radnik EJ bio upoznat s načinom rada i isplatom plaće u ugovorenom iznosu i da mu je plaća za mjesece veljaču, ožujak i travanj isplaćena u skladu s ugovorom o radu i evidentiranim satima rada. U tim zimskim mjesecima radno vrijeme je trajalo kraće i na temelju evidencije o satima rada radniku je isplaćena plaća preko bankovnog računa. Napominje da je radnik EJ često izbivao s posla, svoje nedolaske opravdavao je raznim razlozima, no on mu je u evidenciju u radu upisivao kao da je bio na radu. Njegov sin je sa svojeg bankovnog računa isplaćivao EJ pozajmice isključivo na zahtjev EJ, pa je tako jednom prilikom zatražio pozajmicu radi plaćanja kazne zbog prometnog prekršaja
3. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoka EJ. Nadalje, pročitan zapisnik II o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], Klasa: 116-01/25-02/1765, Urbroj: 443-02- 01-19-25-5 od 27. studenog 2025. godine i zapisnik o saslušanju svjedoka EJ, Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa], Klasa:
116-01/25-02/1765, Urbroj: 443-02-01-19-25-3 od 16. rujna 2025. godine. Pročitane su evidencije o radnom vremenu radnika EJ kod poslodavca Zidarsko- fasaderski i krovopokrivački obrt " [obrt]" za mjesec veljače-kolovoza 2025. godine, obračuni plaće Zidarsko-fasaderski i krovopokrivački obrt " [obrt]" za radnika EJ za mjesec veljača-kolovoz 2025. godine i izvatci poslovne banke za račun poslodavca Zidarsko-fasaderski i krovopokrivački obrt " [obrt]" broj 54 od 17. ožujka 2025. godine, broj 69 od 14. travnja 2025. godine, broj 84 od 14. svibnja 2025. godine, broj 110 od 17. lipnja 2025. godine, broj 133 od 16. srpnja 2025. godine i broj 155 od 18. kolovoza i broj 179 od 17. rujna 2025. godine. Pročitana je potvrda Odjela za prekršajne evidencije od 19. prosinca 2025. godine i utvrđuje se da je okrivljenik ranije prekršajno osuđivan. Također, pročitane su i potvrde o izvršenim transakcijama Addiko Bank d.d. i ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između poslodavca Zidarsko fasaderski i krovopokrivački obrt DJ i EJ sklopljen 20. siječnja 2025. godine.
4. Svjedok EJ iskazao je da je na razgovor u svezi zaposlenja u obrtu " [obrt]" došao 10. siječnja 2025. godine i razgovarao je s IJ, sinom DJ, vlasnika obrta. Dogovorili su da odradi jedan tjedan kao probni rad, pa je tako 14. siječnja 2025. godine započeo s radom. Taj prvi tjedan radio je na gradilištu obiteljske kuće u [adresa], a radio je skupa s DJ i još nekoliko radnika. Taj prvi tjedan radio je radnim danom do 06,30 sati do 15,00, a nekad i do 15,30 sati. Na obostrano zadovoljstvo sklopio je ugovor o radu 21. siječnja 2025. godine, a sve odredbe ugovora su za njega bile prihvatljive, s tim da je s IJ prethodno dogovorio da će mu se plaća isplaćivati na bankovni račun u neto iznosu od najmanje 1.000,00 EUR mjesečno, a preostali dio plaće bi se isplaćivao na ruke. Međutim, nakon početka rada DJ se nije držao dogovora koji je imao s njegovim sinom. Za mjesec veljača, ožujak i travanj isplaćeni su mu manji iznosi od dogovorenih 1.000,00 EUR na bankovni račun, a kad nije mogao ostvariti pravo na kupovinu automobila putem leasinga, dogovorio se s poslodavcem da će mu u naredna tri mjeseca isplaćivati iznos od po 1.200,00 EUR na račun, kako bi mogao kupiti automobil na leasing, tako da mu je poslodavac za mjesec svibanj, lipanj i srpanj isplatio na račun na ime plaće iznos od po 1.200,00 EUR. Napominje da mu je poslodavac na ime plaće za mjesec veljača, ožujak i travanj naknadno uplatio na račun iznose koji su bili veći od 500,00 EUR s privatnog računa IJ, s upisanim opisom plaćanja: "pozajmica". Što se tiče evidencije o radnom vremenu, vodio je vlastitu evidenciju i može reći da je njegova evidencija bila sukladna evidenciji koju mu je pokazao poslodavac, tako da mu je plaćen svaki sat rada, sve do kolovoza 2025. godine. Nakon što je poslodavac podnio prijave tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja vezano za stjecanje statusa osiguranika, bio je o tome pravovremeno obaviješten. U kolovozu mjesecu radio je dva ili tri dana, prije nego što su, u dogovoru s poslodavcem, otišli na kolektivni godišnji odmor. Za te dane mu je poslodavac isplatio plaću 17. rujna 2025. godine u iznosu od 117,00 EUR. Također, i plaća za srpanja mu je isplaćena na račun u iznosu od 807,00 EUR, a razlika mu nikada nije isplaćena na ruke. Dok je bio na godišnjem odmoru razbolio se, pa je 18. kolovoza otvorio bolovanje i bio je na bolovanju do 26. kolovoza 2025. godine. DJ ga je pozvao na razgovor na jedno gradilište u Vinkovcima 25. kolovoza i tom prilikom je upitao poslodavca kada će mu isplatiti razliku plaće za mjesec srpanj. Nakon razgovora 26. kolovoza 2025. godine, kad je zaključio bolovanje sporazumno je raskinuo ugovor o radu u obrtu DJ, pa ga je poslodavac odjavio kod tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Dakle, radni odnos u obrtu DJ prestao je njegovom odlukom, jer u takvim uvjetima više nije htio raditi. Daje sudu na uvid ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen između [obrt] i mene 21. siječnja 2025. godine i potvrde Addiko bank d.d. o izvršenim transakcijama 25. ožujka 2025. godine i 17. travnja 2025. godine o uplatama uplatitelja IJ primatelju uplate EJ iznosa od 730,00 EUR u ožujku i 739,00 EUR u travnju, opis plaćanja: "pozajmica".
5. Na temelju iskaza okrivljenika i provedenih dokaza sud je utvrdio dokazanim da je okrivljenik DJ, kao poslodavac vlasnik obrta Zidarsko- [obrt], u [adresa], kao poslodavac fizička osoba, u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, radniku EJ prije početka rada 13. siječnja 2026. godine, nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, nije izvršio prijavu početka osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u [adresa] za radnika EJ najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada i datuma stjecanja svojstva osiguranika 13. siječnja 2025. godine. Također, dokazano je da okrivljenik radniku EJ nije obračunao ni isplatio u propisanom roku za mjesece veljaču, ožujak, travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2025. godine, u visini propisanoj odredbama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN 24/25), u postotku od 30 % dospjela povećanja plaće za određene sate prekovremenog rada i to za mjesec veljaču 2025. godine ukupno 63 sata, za mjesec ožujak 2025. godine ukupno 65,5 sati, za mjesec travanj 2025. godine ukupno 64,5 sati, za mjesec svibanj 2025. godine ukupno 67,5 sati, za mjesec lipanj 2025. godine ukupno 41,5 sati, a za mjesec srpanj 2025. godine ukupno 70,5 sati. Okrivljenik također nije u propisanom roku, odnosno do dana utvrđenja činjeničnog stanja dana 27. studenog 2025. godine, za mjesec kolovoz 2025. godine isplatio minimalnu plaću u cijelosti radniku EJ, odnosno najmanji iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo (NN 24/25), čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu te iznosi 1.050,00 eura za poslove pomoćnog radnika, prema tarifnim stavovima Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN 24/25).
5.1. Okrivljenik DJ je priznao da je radnik EJ radio u njegovom obrtu tjedan dana prije nego što su sklopili ugovor o radu 20. siječnja 2025. godine i ugovorili početak rada s 21. siječnja 2025. godine, a što je svojim iskazom potvrdio i svjedok EJ, pa je dokazano da okrivljenik radniku nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju kad ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada i da za navedenog radnika nije izvršio prijavu početka osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 13. siječnja 2025. godine.
5.2. S obzirom da u obračunima plaća za mjesec veljaču ožujak, travanj, svibanj, lipanj i srpanj 2025. godine za radnika EJ nisu iskazani sati prekovremenog rada, a da je radnik posvjedočio da je u tim mjesecima radio prekovremeno određeni broj sati, sud je utvrdio dokazanim da okrivljenik radniku nije obračunao i isplatio dospjela povećanja plaće za sate prekovremenog rada sukladno Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo ("Narodne novine" broj 24/25). Dokazano je također, da okrivljenik do 27. studenog 2025. godine radniku EJ nije isplatio minimalnu plaću za mjesec kolovoza 2025. godine u najmanjem iznosu mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoreno Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo ("Narodne novine" broj 24/25).
6. Sud nije uvažio obranu okrivljenika u dijelu gdje osporava počinjenje terećenih djela prekršaja, jer iznijete tvrdnje nije potkrijepio materijalnim ili drugim dokazima, zbog čega je sud njegovu obranu ocijenio neuvjerljivom.
7. S obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje sud je u djelu okrivljenika našao bitna obilježja prekršaja iz članka 229. stavak 2. u svezi članka 1. točka 3. Zakona o radu, prekršaja iz članka 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i prekršaja iz članka 10. stavak 2. u svezi stavka 1. točka a) i točka d) Zakona o minimalnoj plaći, ne nalazeći pri tom okolnosti koje bi isključivale prekršajnu odgovornost okrivljenika, pa ga je proglasio prekršajno odgovornim i utvrdio mu odgovarajuće kazne.
8. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je okrivljeniku uzeo u obzir sve okolnosti koje su odlučne pri odmjeravanju kazne (članak 36. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona), uzimajući pri tom kao posebno izražene olakotne okolnosti djelomično priznanje prekršaja i blaži oblik krivnje, jer se prema okolnostima događaja osnovano može zaključiti da je prekršaj počinio iz nehaja, pa mu je sud primjenom članka 37. Prekršajnog zakona utvrdio novčane kazne u manjim iznosima od posebnog minimuma zakonom propisanih kazni smatrajući da se svrha kažnjavanja može postići i ovako ublaženim kaznama. Sud je okrivljeniku kao otegotno uzeo raniju osuđivanost.
9. Izrečena novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plate 2/3 izrečene novčane kazne u roku 30 dana od dana pravomoćnosti presude, sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.
10. Odluka o obvezi okrivljenika da plati troškove postupka temelji se na odredbi članka 139. stavak 1. i 3. u svezi članka 138. stavak 2. točka 3a. Prekršajnog zakona, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka.
11. Sud je okrivljenika oslobodio od optužbe za djela prekršaja opisana u optužnom prijedlogu tužitelja točkom III., V., VI. I VII., jer djela prekršaja na način kako su opisana u optužnom aktu, nisu prekršaji.
11.1. Točkom III. optužnog akta okrivljeniku se stavlja na teret da nije izvršio prijavu tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja za radnika EJ u roku od osam dana od početka rada 13. siječnja 2025. godine, jer je provedenim postupkom utvrđeno da je okrivljenik prijavu nadležnom tijelu podnio 21. siječnja 2025. godine, dakle u propisanom roku od osam dana od početka rada, jer dan u koji pada događaj od kada treba računati trajanje roka, dakle 13. siječnja 2025. godine, ne uračunava se u rok, već se za početak roka uzima prvi slijedeći dan, sukladno članku 123. stavak 2. Prekršajnog zakona.
11.2. Nadalje, točkom V. optužnog akta okrivljeniku se stavlja na teret da nije vodio evidenciju o radnom vremenu na propisan način, jer radniku EJ u mjesecu veljači, ožujku, travnju, svibnju, lipnju i srpnju 2025. godine nije evidentirao ono radno vrijeme koje je radnik naveo u svojoj izjavi danoj na zapisnik o saslušanju svjedoka 16. rujna 2025. godine, postupivši suprotno odredbama članka 13. i 15. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca ("Narodne novine" broj 55/24). Ovako opisano djelo nije prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. Zakona o radu jer u činjeničnom opisu nije konkretizirano koliko je radnik ostvario sati redovnog rada i sati prekovremenog rada za svaki pojedini mjesec.
11.3. Iz činjeničnog opisa radnje prekršaja navedenog u točki VI. optužnog akta ne proizilaze sva zakonom propisana obilježja djela, s obzirom da nije navedeno koliko je radnik radio sati prekovremeno u 2025. godini.
11.4. Nadalje, optužnim prijedlogom u točki VII. okrivljeniku se stavlja na teret da nije u [adresa] radniku EJ dostavio u propisanom roku dva obračuna plaće za mjesec veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz 2025. godine, a isto je bio dužan učiniti do kraja mjeseca u kojem su dospjele isplate plaće, sa iznosima, odnosno obračunatim satima rada i dodacima na plaću za sate prekovremenog rada, koje je bio dužan isplatiti do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec, čime da je počinio prekršaj iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 46. Zakona o radu.
11.5. Međutim, navedenom odredbom Zakona o radu propisano je kažnjavanje za prekršaj poslodavca ako radniku ne dostavi obračun dugovane a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili ako obračun nema propisani sadržaj u skladu s Pravilnikom iz članka 93. stavak 6. Zakona o radu, pa navedenom odredbom, a niti nekom drugom odredbom Zakona o radu nije sankcionirano ako poslodavac ne dostavi radniku obračun isplaćene plaće, zbog čega djelo kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu tužitelja, nije prekršaj.
12. S obzirom da je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu prekršaja, opisano djelo nije prekršaj, pa je sud na temelju članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe za djela prekršaja naznačena u točki 11. obrazloženja ove presude.
13. S obzirom da je svjedok EJ na glavnoj raspravi posvjedočio da je s okrivljenikom sklopio ugovor o radu 20. siječnja 2025. godine i da ga je poslodavac prijavio tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, o čemu je bio pravovremeno obaviješten, sud je na temelju članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe za djelo prekršaja iz članka 229. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 4. Zakona o radu, jer djelo nije dokazano.
Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Županji 07. travnja 2026. godine.
Ova presuda je pravomoćna glede okrivljenika DJ, budući se okrivljenik odrekao prava na žalbu i ne zahtijeva ovjerovljeni prijepis presude.
Zapisničar:
Sudac:
Marina Leutar
UJ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u dva istovjetna primjerka, neposrednom predajom u pisarnici ili dostavom sudu putem pošte.
DOSTAVITI:
1. Tužitelju
2. Spis
