Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-5878/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog MO, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. podstavka 2. i stavka 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“, broj: 56/13., 14/14., 56/16. i 32/19.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, broj: Pp-2347/2022 od 8. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeni AO (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađa se od optužbe
da:
bi dana 18. srpnja 2022. kao vlasnik ugostiteljskog obrta [obrt] u [adresa], u ugostiteljskom objektu nudio konzumaciju pizza laura rikula, pizza moreška, pizza tedeschi, a u čiji sastav pizza je na jelovniku bio istaknut pršut, iako je umjesto pršuta koristio mesni proizvod naziva sušeni svinjski but-suha šunka, te na taj način potrošače obmanuo glede karakteristika hrane posebno njezine prirode, identiteta, svojstva, sastava, te načina proizvodnje, odnosno pružene informacije nisu bile u skladu poštenog informiranja,
čime bi počinio djelo prekršaja iz odredbe članka 7. točke Uredbe (EU) br.1169/2011, a kažnjivo po odredbi članka 10. stavka 1.podstavka 2. i stavka 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“ broj: 56/13., 14/14., 56/16. i 32/19.).
II. Uslijed odluke iz točke I. izreke ove presude, žalba tužitelja je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni AO je proglašen krivim, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. podstavka 2. i stavka 3. Zakona o informiranju potrošača o hrani, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji prekršaj mu je, na temelju istog pravnog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona, izrečena novčana kazna u iznosu od 450,00 (četiristopedeset) eura.
2. Navedenom presudom okrivljeni AO obvezan je na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 (petnaest) eura.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji, predlažući da se okrivljeniku izrekne propisana novčana kazna.
4. Žalba je bespredmetna.
5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj.
6. Članak 10. stavak 1. podstavak 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani propisuje da će se novčanom kaznom od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba ako:
- navedene informacije o hrani nisu u skladu s praksom poštenog informiranja, što je protivno članku 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011, a stavak 3. istog članka citiranog Zakona propisuje da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i fizička osoba.
7. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz izreke pobijane presude u kojem nije naveden provedbeni propis, Uredba (EU) br. 1169/2011, na temelju kojeg su, u članku 7., određena pravila o informacijama o hrani, kako informacije ne bi bile obmanjujuće, u u skladu s praksom poštenog informiranja, a bez kojih odlučnih činjenica se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.
8. Prema odredbi članka 10. stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani, proizlazi da se praksa poštenog informiranja potrošača o hrani može utvrđivati na temelju posebnog propisa, dakle, radi se o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće prekršajnog djela, što je izostalo u činjeničnom opisu djela, a time je i zakonski opis djela ostao manjkav.
9. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden blanketni propis – Uredba, kojim se određuje biće prekršajnog djela, na taj način ostvarena je povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika, jer je okrivljenik proglašen krivim za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavane presude nije prekršaj.
10. S obzirom da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj, a ni sud, više ne mogu promijeniti činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja ovaj je Sud, po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, preinačio pobijanu odluku, u skladu s odredbom članka 207. Prekršajnog zakona, i okrivljenika oslobodio od optužbe, za djelo opisano u izreci, primjenjujući članak 182. točku 1. Prekršajnog zakona, jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj.
11. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
12. Zbog izloženih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 7. travnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Katica Lučić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
