Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Broj: Pp – 12212/2022-13

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Slavki Kodžoman uz sudjelovanje zapisničarke Jelene Putnik, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene TŠ koju brani Ana Mahmutović, odvjetnica u Trogiru i drugookrivljenog BŠ, a zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine br. 70/17, 126/19“), i dr. povodom optužnog prijedloga podnijetog od strane PU Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir pod brojem Klasa: 211- 07/22-5/22012 Ur. br. 511-12-33-22-1 od 18. kolovoza 2022. nakon provedenog žurnog postupka dana 7. travnja 2026.

    presudio je

    Na temelju čl.182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18),

    Prvookrivljena: TŠ kći T i majke pok. B rođena Z, rođena u [adresa] **.**.1981., sa prebivalištem u [adresa] – [adresa], Đ, drž. Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa završenom SSS – administrativna tajnica, zaposlena, živi u vanbračnoj zajednici, majka jednog djeteta, srednjeg imovnog stanja, nekažnjavana

    Drugookrivljenik: BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ć i J, dj. F, rođen **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, ugostitelj, zaposlen, mjesečna primanja 1.200,00 eura, neoženjen, otac jednog djeteta, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan

    oslobađaju se od optužbe

    prvookrivljena TŠ i drugookrivljeni BŠ

    za djelo pod a) da bi dana 17. kolovoza 2022. u 15,00 sati na stubištu stambene zgrade u [adresa] u [adresa] kao bivši izvanbračni drugovi u nazočnosti zajedničkog djeteta ZŠ rođ. 2016. počinili nasilje jedan prema drugom tako što je prvookrivljena TŠ uz viku obraćala drugookrivljenom BŠ riječima "lažeš, ti si jedan obični manipulator i lažljivac" što je kod iste izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva a drugookrivljeni BŠ rukom a potom i vratima gurnuo prvookrivljenu TŠ niz stubište,

    čime da bi prvookrivljena TŠ počinila prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 3. a kažnjivo po čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24“) a drugookrivljeni BŠ da bi počinio prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 1. a kažnjivo po čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24“)

    drugookrivljeni BŠ

    za djelo pod b) da bi istog dana i na istom mjestu kao pod točkom a) remetio javni red i mir na način da se vičući obraćao ĐŠ riječima "što ti oćeš glupačo biži ća" da bi potom istu gurnuo niz stepenice,

    čime da bi drugookrivljeni BŠ počinio prekršaj opisan i kažnjiv po čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.).

    Temeljem čl.140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1. PU SD, Policijska postaje Trogir pod brojem Klasa: 211-07/22-5/22012 Ur. br. 511- 12-33-22-1 od 18. kolovoza 2022. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude.

    2. Prvookrivljenica TŠ je u svojoj obrani izjavila da se ne smatra krivom za počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret, da je kritične zgode došla u [adresa] u [adresa], a ne 53, kako to pogrešno stoji u optužnom aktu, pred vrata stana, u kojem živi njen izvanbračni partner, ovdje nazočni, BŠ, te je pokucala na vrata u namjeri da razgovaraju o njihovom sinu ZŠ rođenom 2016. godine. Nakon toga je njen bivši suprug otvorio vrata stana, nakon čega joj je rekao da se gubi odatle, nakon čega je između njih došlo do verbalnog sukoba, pri čemu su oboje vikali, ali da se ne može točno sjetiti riječi koje je tada izgovorila. Nakon toga ju je BŠ odgurnuo rukom govoreći mi „Mrš ća!“, ali nije istina da bi je on tada gurnuo vratima. Navela je da je događaju bio nazočan njihov zajednički sin ĆŠ, rođen 2016. godine. Takovo ponašanje bivšeg supruga prema njoj kritične zgode je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i straha.“

    3.Drugookrivljenik BŠ je u svojoj obrani izjavio da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, te da u svojoj obrani ostajem pri navodima iznijetim u svojoj obrani iznijetim na ročištu od 18. kolovoza 2022.te je sud pročitao obranu okrivljenika u kojoj je naveo da se ne smatra krivim za prekršaje za koje je optužen. Kritične zgode tj. 17. kolovoza 2022. godine je iz vrtića u Splitu dovezao sina ZŠ rođenog 2016. godine u stan u [adresa] u [adresa], nakon čega je mobitelom pozvao njegovu majku, tj. svoju bivšu izvanbračnu suprugu TŠ, da može doći u njegov stan vidjeti sina. Nakon pola sata je njegova bivša izvanbračna supruga došla na vrata njegovog stana, u društvu sa još jednom ženskom osobom, te je lupala po vratima i vikala, nakon čega je otvorio vrata, te joj rekao da zove Socijalnu službu, nakon čega se TŠ stala derati na njega, ne odgovara istini da bi je odgurnuo te da bi tom prigodom itko pao niz stubište. Nadalje je naveo da je tada rekao osobi, koja je bila sa njegovom bivšom suprugom, tko je ona, ali nije istina da bi je tada gurnuo niz stubište, pa se ne osjeća krivim za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. U dopuni svoje obrane izjavio je da on nije TŠ gurnuo ni vratima ni rukama, da je samo zatvorio vrata i nije joj dopustio da uđe u stan i da nije točno da je osobu koja je bila s njom vrijeđao samo da ju je pitao tko je ona da s njom ne želi pričati ali istu nije gurnuo niz stepenice te nije gurnuo ni TŠ niz stepenice jer da su iste pale niz stepenice koje su strme ima ih 12 iste bi se zasigurno ozlijedile, a da je tražio od policije da pozove hitnu pomoć kada su bili privedeni ali one su to odbile.

    4.U dokazne svrhe ispitana je svjedokinja oštećena ĐŠ te je pročitano je izvješće o uhićenju za prvookrivljenicu TŠ, izvješće o uhićenju za drugookrivljenika BŠ, te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je razvidno da okrivljenici nisu bili prekršajno kažnjavani

    4.1. Svjedokinja ĐŠ je u svom iskazu navela da je kritične zgode u društvu sa TŠ došla pred vrata stana u [adresa] u [adresa] u kojemu živi njen bivši nevjenčani suprug ovdje nazočni BŠ. Došle su u namjeri da uzmu njihovog zajedničkog sina ZŠ, koji se tada nalazio kod BŠ. Navela je da je TŠ tada pokucala na vrata stana, na što je BŠ otvorio vrata pa je između njega i TŠ došlo do međusobne prepirke, što je ona pokušala smiriti, na što joj je BŠ rekao da se ne miješa i da tko je ona, a nedugo potom je i rukom odgurnuo TŠ, te zatvorio vrata, pri čemu su ona i TŠ pale niz stubište, dugačko 10 – 15 stuba. Navela je, na posebno pitanje suca, da BŠ tada nije vikao na nju.

    4.2. Drugookrivljenik je prigovorio iskazu svjedokinje u kojem navodi da su ona i TŠ pale niz stube ističući da taj dio nije istinit jer da on nije gurnuo ni TŠ ni ĐŠ niti ih je vrijeđao te da njihov malodobni sin ĆŠ nije ni vidio ni čuo što se događalo jer je bio u drugoj sobi da je samo čuo galamu i lupanje na vratima.

    5.Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka sud nije dokazao da bi okrivljenici počinili prekršajna djela koja im se stavljaju na teret.

    6.Naime, nesporno je da su prvookrivljena TŠ i drugookrivljeni BŠ bivši izvanbračni partneri i da imaju zajedničko malodobno dijete ZŠ rođ. 2016. te da je predmetne prigode prvookrivljena TŠ u društvu sa ĐŠ došla ispred stana u stambenoj zgradi u [adresa] gdje stanuje njen bivši izvanbračni suprug BŠ koji je otvorio vrata stana.

    6.1. Međutim, sporno je da li su okrivljenici jedan prema drugom počinili oblik psihičkog i fizičkog nasilja a na način kako im se to stavlja na teret.

    6.2. Prvookrivljena TŠ u svojoj obrani poriče da bi počinila prekršajno djelo a također je iskazala da je drugookrivljeni nije gurnuo vratima niz stubište osim što je rekao "mrš ća" dok drugookrivljenik BŠ također u svojoj obrani poriče da bi počinio prekršajno djelo navodeći da nije gurnuo ni rukama ni vratima prvookrivljenu TŠ a nije iskazao da bi ga prvookrivljena TŠ vrijeđala riječima "lažeš, ti si obični manipulator i lažljivac" te također poriče da bi ista pala niz stepenice dok svjedokinja ĐŠ je u svom iskazu navela da je drugookrivljeni BŠ rukom odgurnuo TŠ te zatvorio vrata pri čemu su ona i TŠ pale niz stubište dugačko 10-15 stepenica ali sud nije prihvatio iskaz svjedokinje držeći ga nelogičnim i neuvjerljivim jer da ih je gurnuo i da su pale niz stubište koje je toliko dugačko zasigurno bi zadobile ozljedu a osim toga njen iskaz se ne može prihvatiti kao objektivan i nepristran budući da je došla u društvu sa prvookrivljenom TŠ pa ima interesa iskazivati u korist iste.

    7. Dakle, sijedom ovako provedenog postupka sud nije na nedvojben način dokazao da bi prvookrivljena TŠ počinila oblik psihičkog nasilja prema drugookrivljenom JŠ a niti da bi drugookrivljeni BŠ počinio oblik tjelesnog nasilja prema prvookrivljenoj TŠ odnosno da bi prvookrivljena TŠ svojim ponašanjem ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 10. st. 1. t. 3. a kažnjivo po čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelj, a drugookrivljeni BŠ da bi svojim ponašanjem ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 10. st. 1. t. 3. a kažnjivo po čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelj, pa je stoga okrivljenike oslobodio od optužbe, a sukladno odredbi čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.

    8. Drugookrivljenik BŠ u svojoj obrani poriče da bi predmetne prigode remetio javni red i mir jer da nije vikao ni vrijeđao riječima koje mu se stavljaju na teret ĐŠ niti da je istu gurnuo niz stubište dok svjedokinja oštećena ĐŠ u svom iskazu također nije teretila drugookrivljenog BŠ da bi na nju vikao riječima "što ti oćeš glupačo biži ća" već je izjavila da je samo rekao da se ne miješa i da tko je ona i da je odgurnuo TŠ i zatvorio vrata pri čemu da su ona i TŠ pale niz stubište dugačko 10-15 stepenica ali nije jasno i određeno iskazala da bi ju drugookrivljeni gurnuo niz stubište te je nelogičan i neuvjerljiv njen iskaz da bi ona i TŠ pale niz stube jer bi iste zasigurno zadobile tjelesne ozljede.

    9. Dakle, slijedom ovako provedenog postupka sud nije na nedvojben način dokazao da bi drugookrivljeni BŠ predmetne prigode svojim ponašanjem narušavao javni red i mir a na način kako mu se to stavlja na teret odnosno da bi ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira pa je za ovo djelo drugookrivljenika BŠ oslobodio od optužbe sukladno odredbi čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.

    10.Budući su okrivljenici oslobođeni od optužbe to je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

    U Solinu, 7. travnja 2026.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Jelena Putnik, v.r.

    Slavka Kodžoman, v.r.

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pismenog otpravka presude, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a putem ovog suda, te se ista podnosi u dva istovjetna primjerka, bez sudske pristojbe.

    Dostaviti:

    Okrivljenicima, branitelju prvookrivljene, ovlaštenom tužitelju, u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.