K-950/2016-37

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Lovrenki Kovačić Bućan, uz sudjelovanje Ane Čerkez, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženika HZ zbog počinjenja kaznenog djela protiv javnog reda i mira – protupravnom naplatom u pokušaju – djelo opisano u članku 323. stavku 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.; u daljnjem tekstu KZ/11) a sve u svezi članka 34. KZ/11 na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem br. K-DO-1831/2015 od 20. siječnja 2016., nakon javne rasprave održane dana 1. travnja 2026. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Ivane Papić Jurić, optuženika i oštećenika LZ, dana 3. travnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24.,75/25., 13/26.; u daljnjem tekstu: ZKP/08)

Optuženik HZ zvan H, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin IZ i ŠZ rođene ŠZ, rođen **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], nekvalificirani radnik u mirovini, iznos mirovine 620,00 EUR, lošeg imovinskog stanja, razveden, otac petoro djece, kazneno osuđivan presudom Općinskog suda u Splitu broj K-467/2019. od 13. veljače 2025. za kazneno djelo iz članka 278. stavka 3. KZ/11- krivotvorenje isprava i kazneno djelo iz članka 331. stavka 1. KZ/11 - nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari

oslobađa se optužbe

I. da bi nakon što je u nekoliko navrata putem mobitela kao i dolascima pred obiteljsku kuću LZ u [adresa], u [adresa], tražio da mu LZ za izvedene građevinske radove na otoku Hvaru, isplati navodni dug u vrijednosti od 36.000,00 kuna, dana 13. rujna 2015. godine oko 21:00 sat opet došao ispred njegove kuće na navedenoj adresi, u nakani da nasilno naplati to navodno potraživanje, nakon što mu je LZ rekao da neće platiti jer je nezadovoljan kvalitetom izvedenih radova, on je iz svog vozila uzeo sjekiru i na dva osoban vozila koja su se tu nalazila, vlasništvo Peze, razbio zadnja vjetrobranska stakla a GZ, supruzi LZ, uputio prijeteće riječi "drugi put ću doći sa zoljom i sve vas pobiti" nakon čega se vozilom udaljio, a LZ mu nije dao traženi novac,

II. dakle, s ciljem da silom i ozbiljnim prijetnjama da će izravno napasti na život i tijelo druge osobe, naplati tražbinu koja se duguje, poduzeo radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela protupravne naplate,

III. pa da bi time počinili kazneno djelo protiv javnog reda – protupravna naplata u pokušaju –djelo opisano po članku 323. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.; u daljem tekstu KZ/11) u svezi sa stavkom 1. KZ/11 a sve u svezi članka 34. KZ/11.

IV. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima određenim u članku 149. u stavku 2. do 5. ZKP/08.

Obrazloženje

1.Dana 22. siječnja 2016. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je optužnicu pod brojem K-DO-1831/2015 od 20. siječnja 2016. protiv optuženika HZ zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 323. stavak 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 a sve u svezi članka 34. KZ/11.

2. Dana 1. travnja 2026. održana je rasprava na kojoj je optuženik na temelju članka 416. ZKP/08 pozvan da se izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici, nakon čega je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Na temelju članka 417.a stavka 5. ZKP/08 optuženik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

3.1. Na temelju članka 430. ZKP/08 pročitani su i pregledani slijedeći dokazi: dojava o razbijanju vozila kojom je LZ obavijestio PP Imotski od 18. rujna 2015., Izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu PP Imotski od 19. rujna 2015., Zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora PP Imotski od 19. rujna 2015., zapisnik o ispitivanju svjedoka – oštećenika LZ od 5. siječnja 2016.zapisnik o ispitivanju svjedoka GZ od 5. siječnja 2016.

3.2. Na temelju članka 431. st. 6.ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka FZ od 5. siječnja 2016.

3.3. Na raspravi su ispitani oštećenik LZ i svjedokinja GZ.

3.4. Na kraju dokaznog postupka a prije ispitivanja optuženika pregledani su i pročitani Izvadak iz prekršajne evidencije i Uvjerenje iz kaznene evidencije obje od 1. travnja 2026.

3.5. Na kraju dokaznog postupka ispitan je i optuženik te je pregledan zapisnik o prvom ispitivanju s audio snimkom od 5. siječnja 2016. (listovi 28-32).

4.1. U završnom govoru zastupnica optužbe je na temelju članka 444. ZKP/08 iznijela svoju ocjenu dokaza izvedenih na raspravi, predložila je sudu da optuženika proglasi krivim za djelo koje mu se stavljaju na teret i primjereno kazni imajući u vidu težinu počinjenog kaznenog djela i jačinu povrede zaštićenog dobra te kaznenu osuđivanost okrivljenika. To proizlazi iz svih izvedenih dokaza, detaljnog i okolnosnog iskaza svjedoka – oštećenika LZ i svjedoka GZ kao i dijelom i iz same obrane optuženika koji je potvrdio da je radi naplate svog nespornog potraživanja kojeg ima prema oštećeniku razbio vjetrobranska stakla na njegova 2 automobila. U preostalom dijelu u kojem obrana nije sukladna optužnici obrana se ukazuje usmjeren na umanjenje vlastite kaznenopravne odgovornosti optuženika jer tako proizlazi iz čitavog dokaznog postupka a naročito detaljnih i okolnosnih iskaza svjedoka. Predlaže se da se optuženika obveže na plaćanje troškova postupka.

4.2. Oštećenik LZ se u završnom govoru usuglasio sa završnim govorom zastupnice optužbe.

4.3. Optuženik je u svom završnom govoru ostao kao i kod obrane.

5.1. Optuženik je u svojoj obrani naveo kako se događaj se zbio oko 17:00 sati popodne, nije bio mrak, razbio je vjetrobranska stakla na dva osobna automobila u vlasništvu oštećenika, zbog potraživanja koja ima prema oštećeniku: oštećenik LZ dužan mu je 27.000,00 kuna. Taj iznos potražuje za svoj rad na prvoj kući koju su on i njegovi sinovi te njegov zet oblagali fasadom i za drugu kuću gdje su radili unutarnje radove i vanjske radove koji se zovu „rajbenpuc“. Nije pokušao naplatiti svoja potraživanja u parničnom postupku. Pokušao je problem riješiti mirnim putem, 4 ili 5 dana prije događaja, na način da je došao pred kuću oštećenika sa ČZ, zajedno su sa oštećenikom popili litru vina. Optuženik je pitao oštećenika kada će mu platiti a ovaj je rekao nema para, da „nije platilo ni njega“. Nakon toga se optuženik digao i otišao u auto, a nakon njega u auto je došao ČZ koji mu je rekao da će ga oštećenik ipak isplatiti. Optuženik je mislio da će oštećenik doći kod njega kući i donijeti novac, što ovaj nije učinio.

5.2. Na upit zašto je čekao samo 4 - 5 dana, optuženik odgovara da je oštećenik rekao da ujutro mora ići na Brač i da će donijeti novac.

5.3. Nije rekao GZ prijeteće riječi „drugi put ću doći sa zoljom i sve vas pobiti“. Nije uputio ikakve riječi GZ ni ona njemu, ona je njih samo pitala hoćete li popiti kavu a LZ od ljutnje bacio mobitel koji se razbio.

5.4. Na daljnji upit je li siguran da se radilo od 27.000,00 kuna a ne od 36.000,00 kn, optuženik odgovara da je siguran, bilježnica u kojoj je evidentirao sate ostala je prozoru oštećenika.

5.5. U prethodnom postupku naveo je kako samo želi svoj novac, da je radio za oštećenika koji ga nije platio. Pitao ga je da mu u zamjenu za novac da vozilo VW Golf. Za oštećenika je radio na 3-4 objekta, u radovima su mu pomagali dva sina i zet. Opuženik nije uzeo akontaciju, on je financirao troškove prijevoza i prehrane. Nitko ih nije kontrolirao, oštećenik je dolazio i donosio materijal. Oštećenik je ocijenio da radovi ne vrijede, oštećenik nije htio staviti mrežu, koju je stavio nakon što su optuženik i ostali radnici otišli jer „posao nije išao kako treba“.

5.6. Predmetne prigode došao je pitati svoj novac, oštećenik mu je rekao da ga ne poznaje na to mu je optuženik rekao „sad ćeš me poznat“ te mu je razbio dva vjetrobranska stakla sjekirom koja je bila u vozilu s kojim je optuženik došao.

6.1. Oštećenik LZ naveo je da je optuženik radio kod njega na Hvaru, radio je jednu fasadu. Nakon njegovih radova, tu fasadu su morali popraviti te ju je oštećenik svom trošku napravio. Misli da je optuženik od njega potraživao oko 40.000,00 kuna. Nije platio optuženiku što je i normalno da mu ne plati, jer je oštećenik morao ponovo sve raditi. Jednom je prilikom optuženik došao kod njega kući, vrata od garaže su bila otvorena, došao je s još jednom osobom , te je razbio sjekirom zadnja stakla na oba auta. Poslije je optuženik još u nekoliko navrata tražio da mu plati, slao neke poruke, no oštećenik se na sve to oglušio. Prije ovog događaja optuženik je zvao oštećenika i dolazio mu u kuću radi isplate ovog novca. Tada mu je rekao da mu ne može platiti jer je sve morao raditi ponovo, optuženik tada nije dobro reagirao, nije baš bila ugodna situacija.

6.2 Optuženik je radio na dvije kuće. Na jednoj kući je radio fasadu a u drugoj kući je izvodio unutarnje radove. Nije mu platio za rad ni u toj drugoj kući jer nije napravljeno kako treba. Naime, ove dvije kuće nisu kuće u vlasništvu oštećenika nego je oštećenik radio za vlasnike tih kuća a optuženik je bio izvođač radova kojeg je angažirao oštećenik.

6.3. Nakon ove kuće na kojoj je optuženik radio fasadu, oštećenik je dao optuženiku još jedan posao, dao mu je radi ove unutarnje radove na drugoj kući.

6.4. Na upit zašto mu je dao raditi novi posao kada nije bio zadovoljan sa fasadom, oštećenik odgovara da je i prije ove fasade optuženik radio za njega s drugom ekipom i bio je dobra radnik, onda mu je dao raditi fasadu, koja nije dobro ispala, međutim dao mu je još jednu priliku i tako je optuženik dobio posao za tu drugu kuću i unutarnje radove u toj drugoj kući.

6.5. Na upit zašto je optuženik pristao raditi na drugoj kući a nije mu plaćena fasada oštećenik odgovara da je optuženik mislio da će se nastaviti raditi na toj fasadi međutim da ga je zvao vlasnik kuće te je rekao da svaki stiropor šuška i da to ne valja.

6.6. Oštećenik ne postavlja imovinskopravni zahtjev. Slučaj je bio prije 10 godina, na ovaj slučaj je skoro pa i zaboravio.

6.7. U prethodnom postupku naveo je da je vlasnik građevinske tvrtke „Građenje Pezo“, u veljači 2015. upoznao je optuženika te je pozvao optuženika i njegovu grupu ljudi da rade za njega i tako su oni započeli suradnju. Optuženik je sa svojom grupom radnika radio za njega na dva objekta i sve je bilo u redu. Problem je nastao na trećem objektu u vlasništvu TZ na kojem je optuženik da svojom grupom ljudi trebao postaviti fasadu te su dogovorili da će mu platiti za to 35.000,00 kuna. Oštećenik je dolazio svaki dan na objekt, to je trajalo desetak dana nakon čega optuženik i njegova grupa ljudi odlaze doma na 4-5 dana u kojem periodu vlasnik kuće je nazvao oštećenika nezadovoljan fasadom koja se odvajala od zida u što se i sam oštećenik uvjerio kada je došao na gradilište. Vlasnik nije dozvolio da se optuženik i njegova grupa ljudi vrate na gradilište pa im je oštećenik predložio da nastave raditi na drugom objektu u istom mjestu, na što su oni pristali i radili su još 10-15 dana. Oštećenik je nastavio raditi na kući TZ. Svi troškovi su nastali krivnjom optuženika, a troškovi popravka su bili skoro 50.000,00 kuna. Nakon što su optuženik i njegova grupa ljudi završili rad na drugom objektu ostali su u Hvaru još nekoliko dana. Prije odlaska sa Hvara optuženik je zvao na mobitel oštećenika no ovaj je ignorirao njihove pozive. Kada se oštećenik vratio kući u [adresa] optuženik je dolazio pred njegovu kuću te je tražio da mu isplati dug od 40.000,00 kuna no oštećenik mu je dao 4.000,00 kuna te mu je rekao da mu više ništa ne duguje jer je on (oštećenik) morao snositi troškove nastale lošom izvedbom radova optuženika i njegove grupe ljudi. Optuženik se s tim nije složio te mu je jednom mjesečno, kad bi god oštećenik bio doma, dolazio i tražio novac. Utužene prigode je također tražio novac kojeg mu oštećenik nije htio dati, nakon čega optuženik otvara prtljažnik, a oštećenik u strahu da mu nešto ne napravi odlazi u kuću kako bi nazvao policiju. Dok je bio u kući čuo je kako razbija vjetrobranska stakla, a kad je izašao optuženik je već bio u vozilu s kojim je došao, zajedno s još jednom osobom koja ga je dovezla. U vozilu su bili još desetak minuta, u kojem periodu su se prepirali supruga oštećenika, optuženik i osoba koja je dovela optuženika. Supruga je par puta rukom udarala po vozilu pri čemu je otvarala i vrata a tada joj je optuženik rekao da će drugi put doći i donijeti zolju i da će ih sve poubijati ako mu oštećenik ne plati dug. I optuženik i čovjek koji ga je doveo izgledali su kao da su bili pod utjecajem alkohola.

7.1. Ispitana je svjedokinja GZ, supruga oštećenika, koja je navela da je negdje u noći čula lupanje u garaži, garaža je bila otvorena, nije bilo vrata, a u garaži su bila 2 auta. Kad su ona i suprug izašli, vidjeli su da optuženik i još jedan već sjede u automobilu, vidjeli su razbijena vjetrobranska stakla na automobilima i sjekiru u prtljažniku jednog vozila. Ona je vikala na optuženika i na tog drugog čovjeka s kojim je optuženik došao, da što je to radio, da će ona razbiti njegovo auto, a on se sa svime time rugao; oni su sjedili u autu, pili su pive. Optuženik je tada govorio da oštećenik nešto njemu treba platiti.

7.2. Ne zna je li optuženik prije ovog događaja dolazio kod njih kući ili zvao supruga na mobitel, međutim on je dolazio nakon ovog događaja u njihovo dvorište.

7.3. Na raspravi je rekla da joj je optuženiku uputio prijeteće riječi da će joj baciti bombu na kuću, odnosno u prethodnom postupku je navela da je rekao da će donijeti zolju i pucati na njih no navela je da je točno onako kako je navela u prethodnom postupku, zbog proteka vremena nije se mogla točno sjetiti riječi.

7.4. U prethodnom postupku navela je da njezin suprug ima firmu s kojom na Hvaru izvodi građevinske radove. Ljeti bi bio na Hvaru a kući je dolazio vikendom. Spominjao joj je problem kojeg ima s optuženikom koji nije izveo radove kako treba na fasadi jedne kuće na Hvaru. I sama je vidjela, kada je bila na Hvaru, kako joj suprug skida stiropor sa fasade i uklanja nedostatke. Optuženika je vidjela prvi put kada je došao pred njihovu obiteljsku kuću u [adresa] te tražio novac od oštećenika za svoj rad a ovaj mu je dao 4.000,00 kuna i rekao mu da je to sve što će dobiti jer je o svom trošku morao popraviti fasadu. Optuženik je otišao nezadovoljan i rekao da će se vratiti, vraćao se nekoliko puta, svaki put bi ga dovodila druga osoba. Dana kada se zbio predmetni događaj optuženik je došao dva puta. Prvi put je došao popodne, oštećenik nije bio doma, optuženik je izgledao pijan. Rekla mu je da joj suprug nije doma, pa je optuženik otišao ali se i vratio nakon sat vremena, u međuvremenu joj je i suprug došao doma a ona je bila u susjedstvu, čula je svađu. Vratila se doma, optuženik je izgledao ljut, govorio je da će svašta napraviti ako mu njezin suprug ne vrati dug, suprug je rekao da će zvati policiju, ušao je u kuću, za njim su ušle svjedokinja i njihova kćer. Čuli su da nešto razbija, onda su ona i suprug izašli iz kuće, stražnja vjetrobranska stakala vozila bila su razbijena a optuženik je već bio u svom vozilu. Razbio ih je sjekirom jer je sjekira pronađena u vozil. Strašno ju je pogodilo kada je vidjela razbijena stakla na vozilima, pa je kroz otvoreni prozor na mjestu gdje je sjedio optuženik istom nešto opsovala i u ljutnji upirala rukama u vozilo. Rođakinja njezinog supruga JZ pitala je optuženika je li sad ovim činom naplatio dug na što joj je isti odgovori da nije, da će drugi put doći sa zoljom i pucati na njih.

8. U prethodnom postupku ispitan je FZ koji je naveo da je odvezao optuženika u [adresa] kako bi optuženik potraživao novac kojeg mu duguje oštećenik. Parkirali su ispred kuće, nakon nekoliko minuta iz kuće su izašli oštećenik i svjedokinja GZ. Optuženik je izašao iz vozila a svjedok je ostao u vozilu. Čuo je kako je optuženik rekao oštećeniku da mu vrati dug nakon čega se umiješala supruga ošećenika te je počela vrijeđati optuženika, napadati ga i lupati po vozilu, te je otvarala vrata od vozila u koja se u međuvremenu vratio optuženik. Govorila mu je da ovo neće proći nekažnjeno, da mu jebe mater, da će zapamtiti današnji dan. Oštećenik je u međuvremenu uzeo jednu metalnu rešetku dimenzija 1x1 metar te je pitao GZ hoće li je baciti na vozilo, na što je GZ rekla da je baci pa je ovaj to i učinio. Optuženik je bio revoltiran pa je izvadio malu sjekiru iz prtljažnika kojom je razbio dva vjetrobranska stakla na dva vozila. Nakon toga on i optuženik su se odvezli put Imotskog. Sve je trajalo desetak minuta. Nije čuo da bi optuženik prijetio zoljom i ubijanjem, optuženik je došao skoro klečeći pred oštećenika tražeći da mu plati barem dio duga jer nema za hranu. Nije primijetio da bi optuženik bio pijan.

9. Iz zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora od 19. lipnja 2015. proizlazi da u kući optuženika nije pronađeno oružje niti su oduzeti bilo kakvi drugi predmeti.

10. Nakon provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog izvedenog dokaza posebno i svih izvedenih dokaza zajedno u međusobnoj povezanosti sud je utvrdio da optuženik nije počinio kazneno djelo protiv javnog reda – protupravnu naplatu u pokušaju – djelo opisano u članku 323. stavku 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 sve u vezi članka 34. KZ/11.

11. Optuženik u bitnom navodi da je razbio vozila jer mu oštećenik nije htio dati novac koji mu je dugovao. Oštećenik u bitnom navodi da dug ne postoji.

12. Tužitelj određuje predmet postupka koji je sadržan u optužnici. Protupravna naplata odnosi se na naplatu tražbine od druge osobe silom ili ozbiljnom prijetnjom, pri čemu tražbina mora biti zakonita (postojanje zakonitog potraživanja bitno je obilježje djela). U optužnici je dug definiran kao „navodi dug“ i „navodno potraživanje“ te kao takav ne potpada pod ovo kazneno djelo jer je za protupravnu naplatu nužno postojanje zakonitog potraživanja.

13.1. Nesporno je da je optuženik razbio vjetrobranska stakla na dva vozila u vlasništvu oštećenika jer mu oštećenik nije isplatio određeni novčani iznos kojeg je optuženik od njega zahtijeva na ime rada. Točan iznos dug zapisao je u bilježnici u kojoj je bilježio sate rada, ta bilježnica nije kod njega. Oštećenik poriče postojanje duga. On je angažirao optuženika (i još trojice radnika) u obavljanju određenih radova, koji nisu obavljeni po pravilima struke, zbog čega je oštećenik morao obaviti popravak na vlastiti trošak, stoga ništa ne duguje optuženiku. Nije postojao nikakav ugovor između optuženika i oštećenika.

13.2. Kod ovakvog stanja stvari, iako nije sporno da je optuženik obavljao nekakve poslove za oštećenika, ne može se zaključiti kako postoji dug u iznosu navedenom u optužnici (optuženik navodi manje iznos a oštećenik da su se dogovorili na iznos od 35.000,00 kn s tim da mu je isplatio iznos od 4.000,00 kn) Naime, pravno gledajući izvođač (tvrka oštećenika) odgovorna je za podizvođača (optuženika i ostalih radnika) prema investitoru. Ukoliko optuženik ima pravo naplatiti svoje potraživane od građevinske tvrtke kao izvođača, potrebno utvrditi koliko je potraživanje optuženika, koliko je potraživanje ostalih radnika i postoji li uopće potraživanje s obzirom na loše izvedene radove i nepostojanje ugovora između firme oštećenika i optuženika te ostalih radnika, odnosno treba utvrditi tko je kriv za propust prilikom izvođenja radova, te je li oštećenik osigurao da radove izvode osobe s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama. Drugim riječima evidentno je da se radi o situaciji kad optuženik zaključuje da ima pravo na novac za svoj rad jer je oštećenik sam kriv za loše obavljen posao a oštećenik smatra da optuženik nema pravo na novac jer je optuženik kriv za loše obavljen posao. Slijedom navedenog sud zaključuje da u konkretnom slučaju nije dokazano postojanje nespornog duga oštećenika, već je optuženik postupao s ciljem naplate iznosa za koji smatra da mu pripada, kako je u optužnici i navedeno: „navodnog duga“.

13.3. Nastavno na gore navedeno, ističe se da je kod kaznenog djela protupravne naplate postojanje duga oštećenika prema optuženiku bitno obilježje kaznenog djela, točnije radi se o objektivnom uvjetu kažnjivosti. Štoviše, mora se raditi i o zakonitom potraživanju, a postojanje takvog potraživanja ovdje nije dokazano. Sud ne može suditi optuženika za drugo djelo u odnosu na djelo iz optužnice ako se izmjene odnose na bitne sastojke djela. Obzirom na navedeno, ovdje ne može biti riječi o počinjenju kaznenog djela protupravne naplate u pokušaju iz članka. 323. st. 2. u svezi stavka 1. KZ/11 sve u vezi članka 34. KZ/11 koje se optuženiku stavlja na teret, već bi se eventualno moglo raditi o počinjenju kaznenog djela iznude u pokušaju iz članka 243. stavka 1. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11, koje čini onaj tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da što učini, ne učini ili trpi na štetu svoje ili tuđe imovine. No, kako kazneno djelo iznude za zaštitni objekt ima imovinu, dok je zaštitni objekt kaznenog djela protupravne naplate javni red, sud ne bi bilo ovlašten u ovoj situaciji izmijeniti pravnu kvalifikaciju utuženog kaznenog djela, jer bi time prekoračilo optužbu. Također sud ne bi mogao eventualno izvršiti niti prekvalifikaciju u kaznena djela oštećenje tuđe stvari, jer se i u ovoj situaciji radi o različitim zaštitnim objektima kaznenih djela – različitim glavama KZ/11 (kazneno djela oštećenje tuđe stvari ima za zaštitni objekt imovinu).

13.4. Radi svega navedenog, nije se bilo potrebe upuštati u razmatranje ostalih spornih pitanja, već je sud zaključio kako nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo protupravne naplate u pokušaju iz članka 323. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11 u svezi članka 34. KZ/11 pa ga je, u skladu s člankom 453. točkom

3. ZKP/08, trebalo osloboditi optužbe.

14. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima određenim u članku 149. u stavku 2. do 5. ZKP/08.

Split, 3. travnja 2026.

Sutkinja

Lovrenka Kovačić Bućan

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu radi ulaganja odgovora, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu

2. optuženik

3. oštećenik (nakon pravomoćnosti)

4. u spis