Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Split, Domovinskog rata 4

    Broj: Pp-14493/2024-9

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ingrid Buzdovačić Fiorentini uz sudjelovanje zapisničarke Vernese Guć, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ČH, po optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, klasa: 211-07/24-5/11419, urbroj: 511-12-23-24-1, zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90.-pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.) nakon glavne rasprave zaključene 1. travnja 2026. u nazočnosti okrivljenika i izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, 3. travnja 2026. objavio i

    p r e s u d i o  j e :

    Okrivljenik: ČH, sin Č i J, rođen **.**.1959., iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dipl. inženjer elektrotehnike, VSS, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, neosuđivan,

    k r i v  j e

    što je 1. svibnja 2024. u 10:20 sati u [adresa], u dvorištu obiteljske kuće, fizički dostupnom, a ujedno i pogledima i čujnosti dostupnom javnosti jer se nalazi neposredno uz ulicu, remetio javni red i mir na način da je vikao i galamio na susjedu JH riječima: „Ne smiješ prolaziti kroz dvorište, nisi ti suvlasnica ove kuće nego tvoj suprug HH i on jedino tu može proći“, nakon čega ju je fizički napao uhvativši je rukama u predjelu ramena, pri čemu je ista izgubila ravnotežu i naslonila se na zid,

    čime je počinio prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

    pa mu se na temelju čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 450,00 (četiristo pedeset) eura.

    Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    Na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine iste u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    Na temelju čl.139.st.3. i čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    Obrazloženje

    1.1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, I. policijska postaja Split podnijela je optužni prijedlog klasa: 211-07/24-5/11419, urbroj: 511-12-23-24-1 od 17. svibnja 2024. protiv prvookrivljenice JH i drugookrivljenika ČH zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    1.2. Ovaj sud izdao je prekršajni nalog broj: Pp-5788/2024-2 od 31. svibnja 2024. kojim je prvookrivljenicu JH i drugookrivljenika ČH proglasio krivim zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te je prvookrivljenici izrečena novčana kazna u iznosu 150,00 eura, a drugookrivljeniku UH novčana kazna u iznosu 400,00 eura. Okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu po 20,00 eura.

    1.3. U odnosu na prvookrivljenicu JH prekršajni nalog je postao pravomoćan i izvršen, a drugookrivljenik ČH (u daljnjem tekstu: okrivljenik) je pravodobno izjavio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je prekršajni postupak protiv njih razdvojen. Na temelju čl.238.st.9. Prekršajnog zakona prekršajni nalog u odnosu na okrivljenika stavljen je izvan snage i proveden prekršajni postupak.

    2. Okrivljenik se očitovao da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti.

    3. U svojoj obrani okrivljenik je izjavio da je kritične prigode bio u stanu, da nije izlazio u dvorište obiteljske kuće i da nije remetio javni red i mir kako je opisano u optužnom prijedlogu. Da je suvlasnik jedne trećine obiteljske kuće na adresi [adresa], a da je suvlasnik dvije trećine iste suprug JH – HH. S obzirom da je isti prvo kupio jednu trećinu pa zatim drugu trećinu, da je bio suglasan da mu ponudi svoju trećinu. Da misli da H nemaju više novaca i da zlostavljaju njegovu obitelj kako bi oborili cijenu. Da napominje da ima dobre odnose sa svima u ovom gradu osim s obitelji HH.

    4.1. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja KH, susjeda okrivljenika koja je iskazala da je kritične prigode bila u kući, u stanu na prizemlju na adresi [adresa] u [adresa]. Da ju je njena buduća svekrva, majka njenog momka, JH čekala ispred kuće jer ju je vodila na kolodvor. Dok ju je čekala, da je ista išla vidjeti što se dogodilo sa cvijećem u dvorištu. Da je čula da se deru dva muška glasa, da nije razabrala što su se derali. Da je odmah izašla u dvorište i vidjela susjede ČH i NH, a da je u sredini između njih, naslonjena na zid dvorišta, stajala JH. Da je slika bila uznemirujuća. Kad ju je NH vidio, da je skočio ispred nje, da se ČH pomaknuo i da se tako JH oslobodila. Da joj je JH rekla da su je gurnuli. Da je prvo mobitelom pozvala Jadrankinog muža, a da joj je on rekao da pozove policiju.

    4.2. Na pitanje suda svjedokinja KH je izjavila da je JH vikala kad je ona došla, da je bila vrlo uznemirena, da se tresla. da joj je bilo slabo i da je predvečer išla na hitnu pomoć.

    4.3. Na pitanje okrivljenika svjedokinja KH je izjavila da je JH bila ozlijeđena na predjelu donjeg dijela leđa.

    5. U dokaznom postupku ispitan je svjedok NH, sin okrivljenika koji je iskazao da je kritične prigode namjeravao parkirati vozilo u dvorištu kuće, međutim, da se JH iznenada pojavila i blokirala mu ulaz u dvorište njenim vozilom. Da ju je zamolio da pomakne vozilo, a da mu je ona odgovorila da neće. Da je obavijestio oca, nazvao komunalno redarstvo, pauk službu i policiju, a da su mu svi odgovorili da mu ne mogu pomoći, iako je policija došla na mjesto događaja. Da se njegov otac ČH nalazio u kući i s prozora gledao što JH radi. Da je ona čupala cvijeće i premještala stvari koje su se nalazile u dvorištu. Da su se tada otac i on spustili iz stana u dvorište, da su je upozorili na ponašanje, a da se ona na to ponašala bahato, da se unosila njegovom ocu u lice. Budući da imaju iskustva s osobama takve naravi, da su otac i on bili vrlo tihi, da su komunicirali s JH civilizirano i ljudski. Da je njegov otac nije fizički napao. Da on nije vidio da ju je uhvatio rukama za ramena i odgurnuo. Da svjedokinja KH nije nazočila ovom događaju i da tvrdi da je ona lažna svjedokinja.

    6. U dokaznom postupku obavljeno je suočenje između svjedoka NH i KH, pri čemu su ostali kod iznijetog te istaknuli da su iskazali ono što su vidjeli.

    7.1. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja JH koja je iskazala da je kritične prigode došla po buduću nevjestu i parkirala osobno vozilo na ulazu ispred kapije. Da je zatim ušla u dvorište da vidi što je sa cvijećem koje su suprug i ona posadili. Da je njen suprug vlasnik dvije trećine kuće i okućnice. Da su zatim iz kuće istrčali ČH i njegov sin. Da su odmah počeli vikati što radi oko kuće, da je ČH vikao da je sve to njegovo, da tu ne smije biti nitko. Da je vikao da ona nije vlasnica nego njen suprug i da jedino on tu može biti. Da je u jednom trenutku počeo mlatarati rukama i dalje vičući na nju: „Biži, nemaš ti šta raditi ovdje.“ Da ju je gurnuo rukama, da je napravila trzaj i udarila leđima u zid. Da je u međuvremenu, čuvši galamu, vani izletjela KH i pozvala njenog muža. Da ju je ovaj događaj uznemirio, da joj je počelo lupati srce, a da inače pati od aritmije. Da je zbog toga išla na hitnu pomoć, a da joj je doktorica vidjela ozljedu u obliku križa na leđima i pitala je što je to, a da je to povezala s udarcem u zid. Da mora na kraju navesti da je obrazac ponašanja okrivljenika i njegovog sina uvijek isti, da kad kod kuće nisu muškarci, da oni verbalno napadaju nju i njenu buduću nevjestu. Što se tiče njene krivnje u svezi istog događaja, da ju je priznala u smislu pravomoćnog prekršajnog naloga.

    7.2. Okrivljenik je iznio primjedbu na iskaz svjedokinje JH izjavivši da su ovo potpune laži. Da nije nasilan i da nikada nije napao JH ni njenu nevjestu. Da je ostario i da ne želi ulaziti u sukobe sa susjedima. Da je dva dana nakon ovog događaja svjedokinja JH protiv njega podnijela kaznenu prijavu.

    7.3. Svjedokinja JH je izjavila da ona nema pojma o kaznenoj prijavi.

    8. U dokaznom postupku pročitan je podnesak Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KP-DO-1376/2024 od 16. rujna 2025., a u kojem se navodi da je državno odvjetništvo 10. lipnja 2024. zaprimilo posebno izvješće I. policijske postaje Split broj:

    511-12-23-03-O-52/2024 od 3. lipnja 2024. kao nadopunu kaznene prijave oštećene JH protiv ČH zbog kaznenog djela prijetnje iz čl.139.st.2. Kaznenog zakona, a da se radi o događaju od 1. svibnja 2024. oko 10:20 sati u [adresa]. Da je nakon provedenih izvida 16. rujna 2024. donijeto rješenje o odbačaju kaznene prijave protiv ČH zbog kaznenog djela prijetnje iz čl.139.st.2. Kaznenog zakona.

    9. U završnom govoru okrivljenik je izjavio da je povod ovom događaju problem s imovinom. Naime da je obitelj JH naprosto gladna imovine, da nemaju novaca da bi kupili ponuđeni suvlasnički dio pa da pokušavaju zlostavljanjem njega i njegove obitelji ući u posjed i tako steći pravo vlasništva. Da misli da svjedokinja KH nema pravo prijaviti se na adresu [adresa] jer da je to napravila bez njegovog pristanka, a da je on suvlasnik zgrade.

    10. Ocjenom obrane okrivljenika i izvedenih dokaza utvrđeno je da je okrivljenik počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen u izreci ove presude zbog čega je proglašen krivim i kažnjen propisanom i primjerenom kaznom.

    11. Nesporno je da se predmetni događaj dogodio 1. srpnja 2024. u 10:20 sati u dvorištu obiteljske kuće u [adresa]. Nesporno je da navedeno dvorište predstavlja fiktivno javno mjesto, odnosno da nije po namjeni javno mjesto, ali u konkretnom slučaju ima takav značaj jer je, kako ovlašteni tužitelj navodi fizički dostupno javnosti, a ujedno i pogledima i čujnosti dostupan javnosti jer se nalazi neposredno uz ulicu, pa se u tom smislu predmetni događaj mogao vidjeti i čuti s javnog mjesta.

    12. Okrivljenik je poricao počinjenje prekršaja navodeći da je kritične prigode bio u stanu, da nije izlazio u dvorište obiteljske kuće. Međutim, iz iskaza njegovog sina svjedoka NH, kada kaže da su se okrivljenik i on spustili iz stana u dvorište, proizlazi da je okrivljenik bio u dvorištu. U tom smislu neosnovana je obrana okrivljenika da nije bio u dvorištu i da nije remetio javni red i mir kako je opisano u optužnom prijedlogu. U ostalom je svjedok NH svjedočio u korist okrivljenika. Sud smatra da je svjedok NH kao sin okrivljenika osobno zainteresiran, neobjektivan svjedok koji je iskazivao u korist okrivljenika pa njegovom iskazu nije poklonio vjeru.

    13. S druge strane sud smatra da je iskaz svjedokinje JH istinit. Naime, ista je iskazivala detaljno, logično, ničim ne dovodeći u pitanje objektivnost svog iskaza, tim više što je priznala prekršaj koji je njoj stavljen na teret, za koji je platila izrečenu novčanu kaznu, dakle, nije izbjegavala svoju odgovornost i sud je smatra iskrenom osobom. Iz njenog iskaza nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik vikao i galamio na nju riječima citiranim u izreci ove presude, da ju je uhvatio rukama u predjelu ramena, da je izgubila ravnotežu i naslonila se na zid. Iz njenog iskaza proizlazi da je okrivljenik nije odgurnuo već da je ona napravila trzaj. Iz iskaza svjedokinje KH može se zaključiti da je ona čula da je okrivljenik vikao, ali da nije čula što je vikao. Svjedokinja KH je vidjela svjedokinju JH između okrivljenika i svjedoka NH, naslonjenu na zid, a navela je da je ova slika bila uznemirujuća. Po mišljenju suda ova slika potvrđuje istinitost iskaza svjedokinje JH da ju je okrivljenik uhvatio rukama u predjelu ramena, da je izgubila ravnotežu i naslonila se na zid.

    14. Usputno se napominje da je neosnovana tvrdnja okrivljenika da je svjedokinja KH lažna svjedokinja, naime, da je to istina, ona bi u cijelosti potvrdila iskaz svjedokinje JH, a u naravi je iskazivala samo o dijelu predmetnog događaja, o onom što je čula i vidjela.

    15. Na temelju iskaza svjedokinja JH i KH dokazano je da je okrivljenik vikao i galamio na JH riječima citiranim u izreci ove presude te da ju je fizički napao uhvativši je rukama u predjelu ramena, da je ona izgubila ravnotežu i naslonila se na zid, a čime okrivljenik ostvario obilježja prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    16. Iz iskaza svjedokinje JH proizlazi da je okrivljenik nije odgurnuo oko pola metra unatrag pa su ove činjenice iz optužnog prijedloga ispuštene iz izreke ove presude.

    17. Odredbom čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, da će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    18. Pri izboru vrste i mjere kazne okrivljeniku uzete su u obzir sve okolnosti iz čl.36.st.1. i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na izbor vrste i mjere kazne počinitelju. Pri tome su kao olakotne cijenjene okolnosti što je okrivljenik neosuđivan i umirovljenik, a kao otegotna cijenjena je okolnost što je okrivljenik fizički napao žensku osobu. Slijedom iznijetog, okrivljeniku je izrečena alternativno blaže propisana novčana kazna odmjerena u primjerenom iznosu od 450,00 eura, koji je blizak posebnom zakonskom minimumu, a smatrajući da je ista primjerena stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja te imovinskim prilikama okrivljenika.

    19. Okrivljenik je upozoren da će se na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako plati dvije trećine iste u roku određenom ovom presudom.

    20. Odluka o troškovima ovog prekršajnog postupka temelji se na odredbi čl.139.st.3. Prekršajnog zakona, a predstavlja na temelju čl.138.st.2.t.3.a) istog Zakona paušalnu svotu suda koja je na temelju čl.138.st.3. istog Zakona određena u okvirima određenim posebnim propisom obzirom na složenost i trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.

    Split, 3. travnja 2026.

    Zapisničarka:

    Sutkinja:

    Vernesa Guć (v.r.)

    DH Fiorentini (v.r.)

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude ovlašteni tužitelj i okrivljenik imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dostave presude. Žalba se podnosi putem Općinskog prekršajnog suda u Splitu u 2 primjerka bez pristojbe.

    Presuda se dostavlja: ovlaštenom tužitelju i okrivljeniku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.