REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: Pp-2898/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu ovog Suda Damiru Romštajnu kao sucu pojedincu u prekršajnom predmetu protiv okrivljene ŽK, zbog prekršaja iz čl. 3. st. 1. i čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine" br. 85/08. i 112/12.), povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske Policijske uprave zagrebačke, VI. policijske postaje Zagreb od dana 9. srpnja 2025. godine poslovnim brojem klase: 211-07/25-5/17319 ur.broj: 511- 19-32-25-1 od 9. srpnja 2025., nakon održane glavne rasprave, temeljem čl. 179. st. 1. i čl. 183. st. 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07., 39/13., 157/13., 115/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), dana 3. travnja 2026. godine donio, javno objavio i
p r e s u d i o j e
I.
na temelju čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona
okrivljena ŽK, kći Ž i IK rođ. I, rođena **.**.1944. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], po zanimanju domačica, pismena, OŠ, NSS, BSS, umirovljenica, sa primanjima od 300,00 eura, udovica, majka jednog punoljetnog djeteta, prekršajno neosuđivana, kazneno neosuđivana, ne vodi se postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo, sa prebivalištem u [adresa]
oslobađa se od optužbe
što je dana 9. svibnja 2025. godine u 11,00 sati u Kupinečkom Kraljevcu okrivljena ŽK počinila je prekršaj iz čl. 3. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije na štetu svojeg susjeda, ČK na način da je dana 09. svibnja 2025. godine u 11,00 sati došla u [adresa], te na ulici ispred prišla svojem susjedu ČK i djelatniku Geodetskog zavoda Split, CK, koji je vršio ranije dogovorenu izmjeru katastarske čestice, te je ničim izazvana krenula govoriti ČK, „đubre bosansko, nemaš pravo na hrvatsku zemlju, nemaš ovdje nikakvih prava", što je kod ČK izazvalo osjećaj uznemirenosti i povrede dostojanstva nakon navedenog BK je izjavio kako ne želi daljnje postupanje po katastarskoj izmjeri i potom se udaljio sam s mjesta događaja, a nakon čega je ČK zatražio intervenciju policije
čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv iz čl. 3. st. 1. i čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije kažnjivo po istom članku, istog Zakona.
II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč.3. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Obrazloženje
1. Ovlašteni i nadležni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava Zagrebačka, VI. policijska postaja Zagreb podnijela je ovom Sudu dana 21. srpnja 2025. optužni prijedlog pod poslovnom brojem klase: 211-07/25- 5/17319 ur.broj: 511-19-32-25-1 od 9. srpnja 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljene zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci ove presude, te je provedena glavna rasprava.
2. Okrivljena ŽK u svojoj obrani je iskazala ne priznaje krivnju za počinjeni prekršaj. U cijelosti negira navedene navode da bi navedenog geodeta vrijeđala kako je opisano jedino što su oni svi navedeni navedenog dana i navedenog vremena bili na navedenom mjestu i susjed ČK i navedeni geodeti su vršili navedenu izmjeru te je bila i treća osoba RK ali ne zna njezinu adresu.
3. U postupku je Sud izvršio uvid i pročitao dokaze koji priležu sudskom spisu i to optužni prijedlog, obavijest iz čl. 109a. st. 1. Prekršajnog zakona, zapisnik o ispitivanju osumnjičene, zapisnik o ispitivanju svjedoka ČK, Prekršajna evidencija iz koje je razvidno da okrivljena nije ranije osuđivana te presliku poziva Geodetskog zavoda d.d. Split, presliku ugovora između okrivljene i svjedoka ČK te u str. 1 do 31 lista spisa te je ispitan svjedok ČK te je ispitan svjedokinja MK te je ispitan svjedokinja JK te je ispitan svjedok PK.
4. U postupku Sud je ispitao svjedoka ČK koji je iskazao kako je on susjed ŽK jer imaju šumu jedno do drugog tako da on ima svoju katastarsku česticu šumu 232 za koju ima cjelokupnu dokumentaciju da je on vlasnik 1/1 do susjeda okrivljena ŽK odnosno njezina kćerka ima više od oko 2400 kvadrata te je to bila faza cjelokupnog uređenja čestica na toj katastarskoj čestici a mjernik je bio zbog cjelokupnog sređivanja čestica te katastarske Općine izmjere [adresa] tako da su došli mjernici iz Splita, geodeta iz Splita, tako da je katastarski sudski izmjeritelj BK iz [adresa] je vršio katastarsku izmjeru između n jihovih dviju čestica [adresa] za što ima poziv i službeni poziv te poziv daje sucu na uvid i ulažem u spis. Tog dana 9. svibnja 2025. u 11,00 sati kako je opisao u [adresa] na ulici, javnom mjestu ispred tog kućnog broja 44, sve je bilo uz glavnu cestu te je došla ĐK te JK i okrivljena ŽK, a on ima s njima imovinski spor a za to vrijeme je sudski i katastarski mjernik BK kao djelatnik Geodetskog zavoda Split vršio dogovorenu izmjeru katastarske čestice kada je ovdje nazočna ŽK počela mene vrijeđati ničim izazvana vikanje, galama, urlanje vrijeđajući me da je đubre bosansko, nemaš pravo na hrvatsku zemlju, nemaš ovdje nikakvih prava, to je njega povrijedilo izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva kao muškarca, njihovog susjeda, građanina Republike Hrvatske čime su njega diskriminirale i apsolutno šikanirale i skroz povrijedile njegovo ljudsko dostojanstvo te su stvorile neprijateljsko okruženje i ponižavanje na temelju socijalnog podrijetla, imovnog stanja, društvenog položaja te rodnog identiteta prema njemu i situaciju nesnošljivosti prema meni, naime to nije bilo prvi put, a on je rođen u [adresa] a on je u RH Hrvatski branitelj sa Spomenicom za sudjelovanje u Domovinskom ratu od predsjednika LK. Naime nakon ovog ponižavanja i mjernik BK da ukoliko se okrivljena ne smiri da neće vršiti dalje katastarsku izmjeru a kako se okrivljena nije smirivala mjernik je otišao te je napravio zapisnik da mu je ovakvim činom zabranjeno mjerenje a ja sam zvao policiju a taj dan je na moj pozi došla policija na moju adresu [adresa] te su napravili zapisnik i nakn 15 dana su ponovno došli i tražili ime i prezime geodete i telefonski broj geodete što sam im dao. U spis ulaže prsliku ugovora kojim sam od okrivljene kupio zemlju i parcelu. Okrivljena je iskazala da svjedok ČK laže jer toga dana je doista bio taj mjernik jer smatra da ima pravo zastupati interese njene kćerke ĐK s čime se je složila i njena kćerka na što je mjernik rekao da pošto nema dogovora da on ide dalje jer ima drugog posla te je taj mjernik otišao a prije nas je lijepo pozdravio i on je otišao. I ne zna radi čega je susjed zvao policiju jer ovo ne bi sastavila niti djeca u prvom razredu a ovaj susjed laže te stavljam prigovor na iskaz svjedoka. On okupira i uzima i uzurpira pola posjeda koji je moj i ja molim da nas se riješi ovoga napasnika i njega i njegovog sina. Nemam drugih pitanja na svjedoka.
5. U dokaznom postupku proveden je i izveden dokaz suočenje između okrivljenice ŽK i svjedoka ČK na sporne okolnosti kritične zgode. Okrivljena ŽK i svjedok ČK propisno upozoreni pozivaju se da se ustanu da se okrenu jedan prema drugome i gledaju u oči te da iskažu na spornu okolnost. Okrivljena ŽK je iskazala gledajući u svjedoka Č da svjedok laže nije bilo nikakvog vrijeđanja niti on niti njena kćerka jer su se složile da se više ne radi ta izmjera a ona je sam spriječila to mjerenje jer si ti pokazivao tuđu šumu da se to mjeri i ja nisam tebe uopće vrijeđala reci jesam li ja tebe vrijeđala pri tome okrivljena viče i govori da su svjedoku nekakvi činovnici govorili da tko je tebi radio i pravio te papire i tu ništa ne štima sve si lažirao je tebe nisam vrijeđala a ti se baviš lažima, prijetiš mi stalno i otimaš tuđu zemlju te se konstatira da se okrivljena šeće po sudnici i gestikulira rukama te gura stolicu ispred sebe i gestikulira rukama i upre prstom prema svjedoku. Svjedok gledajući u okrivljenu gledajući u oči okrivljene iskazuje uvjerljivo vrijeđala si me ničim izazvana vikala si i galamila, urlala vrijeđala si me da sam đubre bosansko, nemaš pravo na hrvatsku zemlju, nemaš ovdje nikakvih prava, to je mene povrijedilo izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva kao čovjeka, muškarca, njihovog susjeda, građanina Republike Hrvatske čime si me diskriminirale i apsolutno šikanirala i skroz povrijedile moje ljudsko dostojanstvo te si stvorila neprijateljsko okruženje i ponižavanje na temelju socijalnog podrijetla, imovnog stanja, društvenog položaja te rodnog identiteta prema meni i situaciju nesnošljivosti prema meni, naime to nije bilo prvi put
6. U postupku Sud je ispitao svjedokinju ĐK koja je iskazala kako je 9. svibnja 2025. godine u 11 sati ona bila na tom posjedu u [adresa] jer se vršila izmjera i tamo je bio djelatnik Geodetskog Zavoda i ona ga je vidjela jer je ranije dogovorena izmjera te katastarske čestice. Zbog određene međe koja je bila sporna još od prošle izmjere a tamo su osim tog C bili ona, ŽK i RK dok je ČK pokazivao i išao na sasvim drugi dio da se tamo vrši izmjera a ne ovdje na tom mjestu na samoj [adresa], ČK je sam otišao sa geodetom i moja majka nije ŽK nije vrijeđala ČK i nije istina da ga je vrijeđala da je đubre Bosansko i da nema nikakvih prava ovdje. Mjerenje po tom geodeti nije izvršeno jer su rekli geodeti odgovorivši da neće dalje nastaviti mjerenje i geodeta je rekao da on ne može nastaviti tako raditi i prekinuo je mjerenje a ČK govori čistu laž da su oni njega vrijeđali i otjerali geodeta.
7. U dokaznom postupku proveden je i izveden dokaz suočenje između Svjedokinje ĐK i svjedoka ČK propisno upozoreni pozivaju se da se ustanu da se okrenu jedan prema drugome i gledaju u oči te da iskažu na spornu okolnost. Svjedokinja ĐK je iskazala gledajući u suca te povremeno gledajući u svjedoka ČK nemoj lagati, kako možeš lagati nemaš obraza. ti lažeš nije bilo nikakvog vrijeđanja B i konstatira se da svjedokinja izbjegava gledati u svjedoka. Svjedok ČK gledajući u svjedokinju i gledajući u oči svjedokinje ĐK iskazuje uvjerljivo vrijeđali ste me sve tri a ŽK me je ničim izazvana vičući i galameći, urlala je vrijeđala me je da sam đubre bosansko, nemam pravo na hrvatsku zemlju, nemam ovdje nikakvih prava, to je mene povrijedilo izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva kao čovjeka, muškarca, njihovog susjeda, građanina Republike Hrvatske čime me je diskriminirala i apsolutno šikanirala i skroz povrijedile moje ljudsko dostojanstvo te je stvorila neprijateljsko okruženje i ponižavanje na temelju socijalnog podrijetla, imovnog stanja, društvenog položaja te rodnog identiteta prema meni i situaciju nesnošljivosti prema meni, i to po nacionalnoj osnovi i nacionalnoj pripadnosti naime to nije bilo prvi put. Ja sam po nacionalnosti R rođen sam u Batkovcima Općina Sanski most bio sam vojnik i dragovoljac Domovinskog rata za što imam i Spomenicu a supruga M mi je je J P i to psovanje po Đ nacionalnosti i pripadnosti je ta situacija nesnošljivosti koju osjećam i koju sam opisao.
8. U postupku Sud je ispitao svjedoka PK koji je iskazao da je on bio predsjednik Mjesnog odbora u [adresa] i da on zna ovdje nazočne ŽK te RK i gospođu ĐK koje on zna cijeli život i s njima nikada nije bilo nikakvih problema, a zadnja izmjera je bila zadnji put davno da ne kaže za ŽKČ, i granice su uglavnom bilo dogovorom a u natrag tri godine je rađena izmjera svih parcela u [adresa] koje stanje je do sada već sređeno. U odnosu na ČK on njega ne poznaje a jednom je došao njemu u kuću te ga je zamolio da mu oko neke stvari pomogne i to mu je svjedok PK učinio a tijekom vremena je shvatio i od drugih ljudi koji su pričali da imaju isto takvih problema sa ČK jer da sa svima nastupa agresivno i da se svađa inicirajući tenzije a kod njih živi jako puno osoba iz Bosanske Posavine a poznaje njegovog kolegu pokojnog koji je iz istog mjesta kao i ČK i on mu je rekao da ČK nije čovjek. O ovom događaju ne zna ništa jer nije bio prisutan ovom događaju. Naime za ČK je bio na toči dnevnog reda sastanka Mjesnog odbora jer su se i drugi ljudi žalili na ČK da im radi probleme ali to je završilo samo na tome jer je to miran kraj, Oaza mira i nitko ne radi problem i oni imaju dosta ljudi iz [adresa] koji ovdje žive. Okrivljena je iskazala da zar bi ona njega uvrijedila da mu kaže da je EK to isto kao da se njoj kaže da je ona J pa da se na to uvrijedi to nema smisla svašta i nema pitanja za svjedoka.
9. U postupku Sud je ispitao svjedokinju JK koja je iskazala da je ona bila u [adresa] na [adresa] i bila je sa ŽK i ĐK te je bio i EK koji je skroz odvlačio geodeta na drugu stranu zbog čega su se oni poriječkali i zbog čega geodeta više nije mogao tada raditi izmjeru ali nije bilo nikakvog vrijeđanja oni se jesu prepirali ali okrivljena nije vrijeđala EK, a EK nema pravo na taj dio parcele koji EK traži. Okrivljena je iskazala da je ČK čisto zlo i on je njih sve vrijeđao jako teškim prijetnjama zbog čega su svi bili na Državnom Odvjetništvu nema pitanja za svjedokinju.
10. U dokaznom postupku proveden je i izveden dokaz suočenje između svjedokinje JK i svjedoka ČK na sporne okolnosti kritične zgode. Svjedokinja JK i svjedok ČK propisno upozoreni pozivaju se da se ustanu da se okrenu jedan prema drugome i gledaju u oči te da iskažu na spornu okolnost. Svjedokinja JK je iskazala gledajući u svjedoka ČK gestikulirajući objema rukama ŽK je u pravu i nitko tebe nije vrijeđao konstatira se da svjedokinja drži sklopljene ruke i povremeno gleda suca. Svjedok ČK je gledajući u svjedokinju gledajući i u oči svjedokinje iskazuje uvjerljivo okrivljena me je vrijeđala vikala je i galamila, urlala je vrijeđala me je da sam đubre bosansko, da nemam pravo na hrvatsku zemlju, nemam ovdje nikakvih prava, to je mene povrijedilo izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva kao čovjeka, muškarca, njihovog susjeda, građanina Republike Hrvatske čime me je okrivljena diskriminirala i apsolutno šikanirala i skroz povrijedile moje ljudsko dostojanstvo te je stvorila neprijateljsko okruženje i ponižavanje na temelju mog socijalnog podrijetla, imovnog stanja, društvenog položaja te rodnog identiteta prema meni i situaciju nesnošljivosti prema meni, i to i po mojoj nacionalnoj osnovi i nacionalnoj pripadnosti naime to nije bilo prvi put.
11. Uvidom u Zakonske odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije je razvidno a u odredbama koje se odnose na Uznemiravanje i spolno uznemiravanje u čl. 3. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije da je Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, poništavajuće ili uvredljivo okruženje.
12. Uvidom u Zakonske odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije je razvidno a u odredbama koje se odnose na Svrhu Zakona u čl. 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije da se Ovim Zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.
13. Uvidom u Zakonske odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije je razvidno a u odredbama koje se odnose na prekršajne odredbe u čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije je navedeno da se odnosi na onoga (1) Tko s ciljem prouzročena straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, poništavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.
14. Ovdje svakako treba navesti da iz činjeničnog opisa prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, a kako je koncipiran u izreci optužnog prijedloga, nije vidljivo da se ovaj prekršaj može počiniti isključivo u namjeri odnosno kako je to zakonski definirano u čl. 25. st. 1. toga Zakona s ciljem , a niti je s ciljem ili namjerom u optužnom prijedlogu navedeno te iz činjeničnog opisa proizlazi da je tužitelj propustio navesti činjeničnu kvalifikaciju ovog prekršaja a koja je bitno obilježje toga djela prekršaja.
15. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno i konkretno navedu odlučne činjenice i to da je prekršaj počinjen iz namjere ili s ciljem budući da je pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu optužnog akta pod zakonski opis prekršaja odnosno pod biće djela prekršaja dakle u činjeničnom opisu nije navedena pravna kvalifikacija prekršaja koja je bitno obilježje istoga i to namjera počinjenja prekršaja.
16. Stoga, kako činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret nije podvediv pod prekršaj čl. 3. st. 1. i čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, dakle nije navedeno bitno obilježje prekršaja da je radnja počinjenja u cilju ili s namjerom sud je okrivljenu oslobodio od optužbe na temelju zakonske odredbe citirane u izreci Presude, ne ulazeći u ocjenu obrane okrivljene i svih izvedenih personalnih i materijalnih dokaza priloženih spisu.
17. Kako je okrivljena oslobođena od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Zagrebu, 3. travnja 2026.
Sudac
Damir Romštajn
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka, putem Općinskog suda u Novom Zagrebu, Turinina 3, Zagreb, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Okrivljenoj ŽK, [adresa],
2. tužitelju MUPRH, PU zagrebačkoj, VI. policijskoj postaji Zagreb,
3. pismohrana.
