REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-4860/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perica, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 18683136487, radi poreza na dohodak, 3. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/24-01/110, URBROJ: 513-04-24-2 od 10. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-14/24-01/110, URBROJ: 513-04-24-2 od 10. listopada 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv poreznog rješenja Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Ispostava Dubrava, KLASA: UP/I-410-23/2024-013/00003, URBROJ: 513-007-01-03- 2024-0002 od 8. travnja 2024.
2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju se utvrđuje porezna osnovica i porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava za 2023. godinu u visini naznačenoj u izreci (točka I.), uz utvrđenje obveze plaćanja utvrđenog iznosa poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u roku od 15 dana od primitka rješenja, na naznačeni račun (točke II. i III. izreke) i uz određenje da se na nepravodobno uplaćeni iznos poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i prireza porezu na dohodak obračunava i plaća zatezna kamata (točka IV. izreke).
3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj osporava odluku tuženika iz svih zakonom dopuštenih razloga. Ističe da je predmetnu nekretninu stekao na temelju kupoprodajnog ugovora 15. ožujka 2022. za iznos od 30.500,00 eura, poslije obračunato konverzijama 30.634,24 eura, te je na taj iznos platio prema poreznom rješenju porez na promet nekretnina (3%). Navodi dalje da je istu nekretninu otuđio/prodao za iznos od 35.200,00 eura, a novčana sredstva od prodaje primio na račun, te se upravo navedeni iznos, prema shvaćanju tužitelja može smatrati primitkom.
3.1. Tužitelj navodi da je osnovica poreza na dohodak utvrđena temeljem iznosa koji je porezno tijelo utvrdilo u postupku razreza poreza na promet nekretnina kupcu HTF u iznosu od 49.634,24 eura, a što smatra tužitelj ne predstavlja primitak sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak, koji prema izračunu tužitelja navedenom u tužbi iznosi 468,69 eura (str. 2.). Detaljno citira odredbe propisa na koje se poziva.
3.2. Tužbom zahtijeva da sud usvoji tužbu te poništi osporeno i porezno rješenje uz nalog prvostupanjskom tijelu da se izvrši povrat plaćenog poreza.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužbu smatra neosnovanom iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja.
4.1. Tuženik predlaže da sud riješi spor bez rasprave, te odbije tužbu kao neosnovanu.
5. Radi osiguranja načela izjašnjavanja stranaka i načela usmene rasprave, u smislu članka 6. stavka 1. i članka 7. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24 i 39/26 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS) 20. ožujka 2026. održana je rasprava na koju su pozvane stranke spora, te je time strankama dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
5.1. Na temelju odredbe članka 91. stavka 3. ZUS-a, rasprava je održana u odsutnosti tuženika koji iako uredno pozvan raspravi nije pristupio niti je svoj izostanak opravdao.
5.2. Na navedenoj raspravi tužitelj u bitnome navodi kao u tužbi. Ne predlaže izvođenje daljnjeg dokaznog postupka.
6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu dostavljeni spis tuženika.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.
8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, temeljem podataka o nastalom prometu nekretnina, prema kojemu je tužitelj otuđio nekretninu unutar roka od dvije godine od dana stjecanja, pozivom na odredbe članka 58. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22, dalje: Zakon) te Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22, dalje: OPZ).
8.1. Porezno tijelo obrazlaže da je primitak utvrđen prema tržišnoj vrijednosti nekretnine i to rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Dubrava, KLASA: UP/I-410-20/2023-001/00953 od 17. kolovoza 2023. temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog 11. srpnja 2023. između poreznog obveznika – tužitelja i kupca HTF gdje je utvrđena osnovica za obračun poreza na promet nekretnina prema tržišnoj vrijednosti nekretnine u iznosu od 49.505,93 eura koji iznos je obračunat kao primitak poreznog obveznika. U postupku prije donošenja rješenja sastavljen je zapisnik o činjenicama utvrđenim u postupku utvrđivanja poreza na dohodak od imovine otuđenjem nekretnina KLASA: 410 - 23/2023-13/6, URBROJ: 513-007-01-03/23-02 od 13. prosinca 2023. na koji je porezni obveznik izjavio prigovor. Prigovor je uvažen u dijelu koji se odnosi na izračun indeksa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, te je zatraženo od Državnog zavoda za statistiku dodatno pojašnjenje i točan izračun koji podaci su dostavljeni 12. siječnja 2024. Vezano za primijenjeni odgovarajući ponuđeni cjenovni parifikant iz Informacijskog sustava Porezne uprave, uzeto je u obzir stanje nekretnine i njena fizička svojstva, okoliš, lokacija, starost i opremljenost komunalijama, te je sastavljena nadopuna zapisnika KLASA: 410-23/2023-13-6, URBROJ: 513-007-01-03/24-06 na koji je tužitelj izjavio prigovor navodeći da po njegovom izračunu rast cijena industrijskih proizvoda iznosi 17,44%. Porezno tijelo ističe da je sastavljana još jedna dopuna zapisnika KLASA:410-23/2023-13-6, URBROJ: 513-007-01-03/24-09 od 12. ožujka 2024. na koji je tužitelj opet izjavio prigovor, a razlozi prigovora nisu prihvaćeni osnovanima.
8.2. Prvostupanjsko tijelo obrazlaže da je tužitelj temeljem otuđenja nekretnine ostvario dohodak od otuđenja u iznosu od ukupno 13.837,24 eura, a radi se o razlici između primitka utvrđenog prema tržišnim cijenama u iznosu od 49.505,93 eura te nabavne vrijednosti utvrđene prema ispravi o stjecanju u iznosu od 30.634,24 eura, dok su izdaci prilikom otuđenja priznati u iznosu od 1.113,27 eura.
9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja potvrđujući to rješenje pravilnim i zakonitim.
9.1. Otklanjajući žalbene prigovore tužitelja tuženik obrazlaže da je tijekom postupka prvostupanjsko upravno tijelo u obrazloženju svog rješenja odgovorilo na prigovore tužitelja istaknute na zapisnike, a da je pravilno dohodak od otuđenja utvrđen kao razlika između utvrđene tržišne i nabavne vrijednosti iste nekretnine uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, dok je tržišna vrijednost utvrđena pravilno prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, na način da je izvršena usporedba cijena nekretnina u istoj katastarskoj općini i u približno isto vrijeme, pri čemu je kao usporedni, promijenilo podatak o najniže utvrđenoj cijeni po m2 od 573,45 eura. Primjenu indeksa rasta proizvođačkih cijena od 12,80% tuženik cijeni pravilnim, dok indeks na koji upire tužitelj od 17,44% tuženik cijeni takvim da ne može uvažiti s obzirom na to da je nekretnina stečena 15. ožujka 2022., a otuđena 11. srpnja 2023. (za to razdoblje je uzet indeks cijena, prema podacima Državnog zavoda za statistiku) dok je tužitelj za svoj izračun indeksa uzeo u obzir razdoblje od veljače 2022. do srpnja 2023. (neispravno s obzirom na stjecanje nekretnine u ožujku 2022.).
10. Člankom 58. stavkom 1. Zakona propisano je da se dohotkom iz članka 56. ovoga Zakona smatra i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.
10.1. Prema stavku 2. članka 58. Zakona dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave.
11. Člankom 60. stavkom 1. Zakona propisano je da ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 56. ovoga Zakona zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje, odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.
11.1. Prema stavku 2. članka 60. Zakona porezni obveznik obvezan je prijaviti dohodak od imovine iz stavka 1. ovoga članka na način i u rokovima propisanim člankom 87. ovoga Zakona.
12. Člankom 62. stavkom 3. Zakona propisano je da porez na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni primitak, i to u roku od 15 dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Porez na dohodak se utvrđuje od porezne osnovice iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona primjenom stope od 20%.
13. Člankom 4. Odluke o lokalnim porezima i o prirezu poreza na dohodak Grada Zagreba („Narodne novine“ broj: 28/17 i 122/17) propisano je da se prirez porezu na dohodak plaća po stopi od 18%.
14. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom do sadržaja obrazloženja odluke tuženika, primjenjujući mjerodavne odredbe materijalnog prava, utvrđeno je kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i primjena prava nije dovedeno u pitanje. Povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito sud nije našao.
15. Kao što je iz obrazloženja rješenja razvidno tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija žalbu kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, te se očitovao na istaknute žalbene prigovore , pa je tim u cijelosti postupio sukladno odredbama članka 189. stavka 1. OPZ-a prema kojemu je nadležno drugostupanjsko porezno tijelo dužno ispitati zakonitost pobijanog poreznog akta u cijelosti i članka 98. stavka 5. ZUP-a koji se supsidijarno primjenjuje, na temelju odredbe članka 4. OPZ-a, a kojim je propisano što sve obrazloženje rješenja treba sadržavati.
16. Pozivanje tuženika na obrazloženje poreznog rješenja dopušteno je i proizlazi iz odredbe članka 120. stavka 3. ZUP-a kojim je propisano da će se u obrazloženju drugostupanjskog rješenja ocijenit i svi navodi žalbe, a ako je već prvostupanjsko tijelo u obrazloženju svog rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja.
17. Prema ocjeni suda utvrđenjem porezne osnovice poreza na dohodak od otuđenja nekretnine na način kako je učinilo porezno tijelo u postupku koji je prethodio ovom sporu, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
17.1. Pri tom se ističe da tužitelj u tužbi iznosi razloge koje je tijekom upravnog postupka iznosio u prigovoru na zapisnike pred prvostupanjskim tijelom, odnosno u žalbi na porezno rješenje, a koji su valjano otklonjeni, odnosno razlozi ne prihvaćanja obrazloženi u pobijanim odlukama, s kojima je u cijelosti suglasan i ovaj Sud.
18. Budući da sukladno citiranim odredbama dohodak (od otuđenja nekretnine) čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja se otuđuje, i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, te da su svi ovi elementi u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđeni, nema osnova za zaključke tužitelja iznesene u tužbi.
18.1. Izvođenje daljnjeg dokaznog postupka dokazima kojima bi osporio utvrđenja upravnih tijela tužitelj nije predložio, dok suprotno tome za zaključke tuženika iznesene u osporenom rješenju postoji uporište u dostavljenoj dokumentaciji spisa upravnog postupka.
19. Slijedom navedenog, navode tužbe sud nije prihvatio takvima da bi doveli do drugačije odluke u predmetnoj upravnoj stvari.
20. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se to rješenje ne može ocijeniti nezakonitim.
21. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke, na koje sud, u skladu s odredbama članka 47. stavka 3. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, nisu nađeni.
22. Na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 3. travnja 2026.
Sutkinja
Mirjana Harapin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke spora, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. HT, [adresa]
2. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV
3. U spis
