Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2585/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Manueli Ostoić Čačinović, kao sucu pojedincu i Aniti Ćavar, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice ČŠ iz [adresa], trenutno smještena u prihvatilište za tražitelje azila, Sarajevska 41, Zagreb, koju zastupa Stjepan Babić, odvjetnik u Zagrebu, Vodovodna 13/I, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Vukovarska 33, radi odobrenja stalnog boravka, dana 2. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, KLASA: UP/I-216-03/25-06/2356, URBROJ: 511-01-212-25-8 od 25. lipnja 2025. II Nalaže se tuženiku, Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB: 36162371878, da isplati odvjetniku Stjepanu Babić, pružatelju pravne pomoći, za sastav tužbe iznos od 500,00 EUR-a, te za pristup na ročište iznos od 500,00 EUR-a, uvećano za PDV 25%, dakle sveukupno iznos od 1.250,00 (jednutisućudvjestopedeset) EUR-a, u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216-03/25-06/2356, URBROJ: 511-01-212-25-8 od 25. lipnja 2025. odbijen je zahtjev tužiteljice za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

2. Tužiteljica osporava zakonitost tuženikove odluke, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda pravila postupka.

2.1. Ističe kako je rješenje nerazumljivo i nepotpuno, a posebno je istaknula kako joj prijeti opasnost zbog njenog LGBT identiteta, navodeći da je doživjela prijetnje i šikaniranja te bi u slučaju povratka u Rusiju bila izložena ozbiljnoj prijetnji životu o čemu je priložila izvješća o stanju prava LGBT osoba u Ruskoj Federaciji. Istaknula je da je pripadnica LGBT skupine, pokrenula je postupak hormonalne promjene spola, a Rusija i Bugarska (gdje je živjela jedno vrijeme) su homofobne i transfobne zemlje u kojima nije imala pristup hormonalnoj terapiji.

2.2 Tužiteljica je u Rusiji i Bugarskoj pretrpjela šikaniranja zbog rodne orijentacije, te joj je prijetila opasnost po život i tijelo, kao i državni progon u smislu kaznene, prekršajne i imovinske odgovornosti.

2.3. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i odobri joj besplatnu pravnu pomoć.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju rješenja u cijelosti.

3.1. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

5. Sud je održao usmenu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika, te tužiteljice osobno, te je time strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24).

6. Razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu, te proveo dokaz saslušanjem tužiteljice osobno.

6.1. Tužiteljica je opisala način na koji je 2025.napustila zemlju podrijetla, te navela kako joj to nije prvo napuštanje zemlje podrijetla. Navela je kako je zahtjev za međunarodno zaštitom podnijela i u Bugarskoj, ali je od tog zahtjeva odustala, a Rusku Federaciju je napustila jer je 2024.donesen zakon o zabrani LGBT-a- Pojasnila je kako je odmah na granici RH i Bosne zatražila međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. U Bosni nije zatražila azil jer se tamo vrlo negativno odnose prema članovima LGBT zajednice. U Hrvatskoj dobiva hormonsku terapiju, a u Rusiji je imala problema zbog hormonske terapije koju prima radi promjene spola i imena koje je promijenila. Smatra da bi joj život u slučaju povratka u Rusiju bio u opasnosti. U Rusiji je imala prijetnje zbog svog vanjskog izgleda.

7. Uvidom u osporavano rješenje od 25. lipnja 2025. sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj odbijen, s obrazloženjem da ne postoje dokazi da su tužiteljičin život i sloboda u opasnosti zbog njezine rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, a ne postoji opći sigurnosni rizik za njezinu sigurnost ili život u regiji u kojoj živi. Nadalje, pravni status promjene spola joj je priznat i nitko joj taj identitet ne može oduzeti.

7.1. Tužiteljica je navela da joj prijeti opasnost zbog njenog LGBT identiteta, te da je doživjela šikaniranja i prijetnje i u slučaju povratka bila bi izložena prijetnji smrću, a priložila je izvješća o stanju prava LGBT osoba u Ruskoj Federaciji.

Međutim, u tim priloženim izvješćima stoji kako je seksualna aktivnost odraslih osoba istog spola u Rusiji zakonita .

Sud prihvaća obrazloženje tuženika koji čini točnim i nespornim da opće društveno ozračje prema LGBT osobama u Rusiji nije pozitivno i postoji društvena stigmatizacija, ali da to samo po sebi ne predstavlja osnovu za odobravanje međunarodne zaštite u smislu čl.20 i 21 Zakona

7.2 Tuženik je pravilno zaključio kako nema dokaza da su tužiteljičin život i sloboda u opasnosti zbog njezine rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja. Utvrđeno je kako je pravni status promjene spola u Ruskoj Federaciji zakonski priznat, a jednom izvršena promjena u osobnim dokumentima ima trajan pravni učinak.

7.3. Tužiteljica nije dokazala postojanje konkretnih problema u zemlji podrijetla. Pozivom na odredbe članka 20. Zakona o međunarodnoj zaštiti, utvrđuje se da nisu ispunjeni zakonski uvjeti za priznavanje azila po osnovi vjerske, političke ili etničke pripadnosti. Obrazlažući svoj zaključak tuženik navodi da tužiteljica nije dokazala da su transrodne osobe u Rusiji samo zbog svog identiteta sustavno izložene mučenju, smrtnoj kazni ili drugim oblicima ekstremnog zlostavljanja od strane državnih tijela. Tužiteljicu u vlastitoj zemlji nitko nije proganjao, a nisu predočeni nikakvi dokazi da bi tužiteljici osobno, u slučaju povratka, prijetila specifična individualna, konkretna opasnost. Tužiteljica je bez problema napustila zemlju podrijetla. Nije učinjeno vjerojatnim da bi ona u slučaju povratka u Rusiju mogla biti izložena postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja ili ozbiljnu nepravdu poput prijetnji smrtnom kaznom, mučenjem, smaknućem ili nečovječnim ponašanjem ili kažnjavanjem, kao niti individualnom prijetnjom životu zbog proizvoljnog općeg nasilja u situaciji međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

8. Člankom 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 70/15, 127/17 i 33/23) propisano je da će se azil priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

9. Člankom 38. stavkom 1. točkom 3. Zakona propisano je da Ministarstvo donosi odluku o osnovanosti zahtjeva kojom odbija zahtjev ako tražitelj ne ispunjava uvjete iz članaka 20. i 21. ovoga Zakona.

10. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja tuženika, a polazeći od sadržaja obrazloženja osporene odluke tuženika te u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora pravilnost činjeničnog stanja nije dovedeno u pitanje, kao niti primjena materijalnog prava. Nisu utvrđene niti povrede odredaba procesnog zakona zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito.

11. Prema ocjeni ovog suda pravilno je tuženik u konkretnom predmetu, vodeći računa o svim okolnostima slučaja, donio odluku kojom odbija zahtjev tužiteljice uz obrazloženje, koje prihvaća i ovaj sud.

12. Naime, tuženik je naveo razloge zbog kojih odbija zahtjev, kao i pravne propise koji s obzirom na iznesene razloge upućuju na rješenje koje je dano, pri čemu se očitovao na sve u postupku iznesene razloge i okolnosti na kojima je tužiteljica temeljila zahtjev za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Rješenje je doneseno u zakonito provedenom postupu u kojemu je tužiteljici omogućeno sudjelovanje, odnosno u kojemu je saslušana sukladno odredbi članka 35. Zakona, a tuženik je postupio u cijelosti u skladu sa odredbom članka 28. stavka 2. Zakona, te odluku donio nakon prikupljanja i razmatranja svih okolnosti konkretnog predmeta.

13. Naime, člankom 28. stavkom 2. Zakona propisano je da je prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva Ministarstvo dužno prikupiti i razmotriti sve relevantne činjenice i okolnosti posebno uzimajući u obzir: 1. relevantne izjave i dokaze koje je iznio tražitelj, sukladno stavku 1. ovoga članka, uključujući i informaciju je li bio ili može biti izložen proganjanju ili riziku trpljenja ozbiljne nepravde, 2. aktualne činjenice o zemlji podrijetla i prema potrebi o zemlji kroz koju je putovao, uključujući zakone i propise te zemlje, kao i način na koji se oni primjenjuju, sadržane u različitim izvorima, osobito kao što su UNHCR i Europski potporni ured za azil (u daljnjem tekstu: EASO) te drugih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, 3. položaj i osobne okolnosti tražitelja, uključujući spol i dob, kako bi se na osnovi toga procijenilo predstavljaju li postupci i djela kojima je bio ili bi mogao biti izložen proganjanje ili ozbiljnoj nepravdi.

14. Obrazloženje rješenja sadržava sve elemente propisane odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zemlju napustila legalno, da nije bila izložen proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi u zemlji podrijetla, niti je utvrđeno da bi povratkom u zemlju podrijetla mogla biti izložena postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde. Posebno se ukazuje kako je tužiteljica u zemlji podrijetla promijenila osobno ime i spol, imala mogućnost rada, a njezina obitelj i dalje tamo živi. Ona sama nije dokazala da bi povratkom u zemlju podrijetla bila suočena s prijetnjom smrtnom kaznom ili smaknućem, kao ni da će biti izložena mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju jer joj je iskaz neutemeljen i kontradiktoran. .

15 Ovaj sud smatra da povratak tužiteljice u zemlju podrijetla ne predstavlja za nju rizik da bi bila izložena ozbiljnoj nepravdi, prijetnji smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

16. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa se isto ne može ocijeniti nezakonitim.

17. Slijedom iznesenog, sud je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

18. Stoga je opunomoćeniku tužitelja, a koji se nalazi na listi pružatelja pravne pomoći tuženika, na temelju odredbe članka 9. stavka 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23), a vezano uz trošak sastava tužbe u neprocjenjivim predmetima od 1.000,00 EUR-a (Tbr. 27. t. 1.) i zastupanja na ročištu od 1.000,00 EUR-a (Tbr. 27. t. 2.), , umanjeno za 50% sukladno navedenoj točci Pravilnika, dakle u iznosu od 500,00 EUR-a po radnji, priznat trošak u ukupnom iznosu od 1.000,00 EUR-a, što uvećano za iznos PDV-a od 25% iznosi 1.250,00 EUR-a.

U Zagrebu 02. travnja 2026.

Sutkinja:

Manuela Ostoić Čačinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvj. Stjepan Babić, Vodovodna 13/I, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, [adresa] Zagreb, Ulica grada Vukovara 33

3. U spis