Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Kaštel Sućurcu

Kaštel Sućurac, Braće Radić 1

Pp-15993/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika UĐ, zbog prekršaja iz članka 32. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23) i dr., u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-5/25434, ur. broj: 511-12-36-24-1 od 17. rujna 2024., nakon javne glavne rasprave održane 2. travnja 2026. bez prisutnosti okrivljenika, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik UĐ, rođen **.**.2002., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, osuđivan

k r i v  j e

što je 10. rujna 2024. u 00,52 sati u Kaštel Sućurcu, Cesta pape Ivana Pavla II., upravljao motociklom Yamaha bez istaknute registarske oznake, za čije je upravljanje potrebna kategorija A koju nema upisanu u vozačkoj dozvoli, kolnikom ceste D8 u smjeru zapad – istok, pri čemu nije zaustavio navedeno vozilo na zahtjev policijskih službenika izražen pomoću zvučne i svjetlosne signalizacije, već se dao u bijeg, dolaskom do raskrižja Ceste pape Ivana Pavla II. s Putom kave, na kojem se prometom upravlja semaforom, prolazi kroz raskrižje zadržavajući smjer kretanja istovremeno ubrzavajući vozilom iako je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svijetlo, nakon toga nastavlja kretanje Cestom pape Ivana Pavla II. te dolaskom u Solin skreće u Splitsku ulicu, nakon čega dolaskom u Split na raskrižje Solinske ulice s Putom Mostina zadržava smjer kretanja Solinskom ulicom te prolazi kroz raskrižje iako je na semaforu za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svijetlo, pritom povećavajući brzinu, dolaskom do raskrižja Solinske ulice s Ulicom Domovinskog rata skreće udesno u navedenu ulicu a da nije uključio pokazivač smjera,

čime je u stjecaju počinio prekršaje iz članka 244. stavka 7., članka 32. stavka 4., članka 59. stavka 6., članka 44. stavka 4. i članka 223. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se na temelju tih odredaba zakona, redoslijedom kako su navedene, utvrđuju novčane kazne od 30, 600, 2640, 30 i 390 eura, nakon čega mu se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3690,00 (tri tisuće šesto devedeset)

EURA,

koju je dužan platiti u roku od 3 mjeseca, a ako u ostavljenom roku plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platio.

Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnoga zakona, okrivljeniku UĐ

i z r i č e  s e

ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA SVIH KATEGORIJA U TRAJANJU OD 1 (jedne) GODINE

koja, na temelju članka 58. stavka 2. Prekršajnoga zakona, teče od izvršnosti ove odluke.

Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 50,00 (pedeset) eura u roku od 3 mjeseca.

Obrazloženje

1. Optužnim aktom okrivljenika se tereti za prekršaje iz izreke presude.

2. Prekršaji su utvrđeni neposrednim opažanjem ovlaštene osobe tužitelja koja je o tome načinila izvješće koje je dokaz u postupku (članak 158. stavak 5. Prekršajnoga zakona).

3. Glavna rasprava održana je u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika, koji je već ispitan te je priznao prekršaje, pa je njegova ranije iznesena obrana pročitana (članak 167. stavci 3. i 6. Prekršajnoga zakona). Okrivljenik je e-poštom 50 minuta prije zakazane glavne rasprave za koju je poziv zaprimio više od dva mjeseca unaprijed zatražio odgodu jer je išao na operaciju koljena, no taj njegov zahtjev niti je dokumentiran niti pravodoban s obzirom na vrijeme zaprimanja poziva. Resursi suda nisu neograničeni, pa okrivljenik nema pravo očekivati da će takvi zahtjevi biti prihvaćeni ako su dostavljeni u posljednji trenutak i bez dokaza.

4. Iz izvješća o prekršajima i njegove obrane proizlazi kako je okrivljenik počinio prekršaje za koje je optužen, onako kako su opisani u izreci presude.

5. Za to što je upravljao motociklom bez registarskih pločica, za koji je potrebna A kategorija koju nema upisanu u vozačkoj dozvoli, i što nije uključio pokazivač smjera prilikom skretanja, okrivljeniku su utvrđene fiksno propisane kazne. Za nezaustavljanje na zahtjev policije propisana je novčana kazna od 390 do 920 eura, pa s obzirom na dionicu kojom je bježao od policije (od Kaštela do Splita) okrivljeniku je bilo primjereno izreći nešto višu novčanu kaznu od najmanje propisane. Za prolazak na crveno svjetlo uz ubrzavanje propisana je novčana kazna od 1320 do 2650 eura ili zatvor do 60 dana, pa kako je okrivljenik na čak dva semafora prošao na znak crvenog svjetla uz ubrzavanje, izrečena mu je novčana kazna kao blaža vrsta kazne, ali u gotovo najviše propisanom iznosu, tako da je ukupna izrečena novčana kazna primjerena težini prekršaja koja je okrivljenik počinio i činjenici da je višestruko kažnjavan za prometne prekršaje (15 puta). S obzirom na iste okolnosti, postoji predvidljiva opasnost da će okrivljenik upravljajući vozilom ugroziti sigurnost prometa na cestama (članak 58. stavak 1. Prekršajnoga zakona), pa mu je izrečena i predložena zaštitna mjera čije je trajanje primjereno težini prekršaja (bježao od policije kroz tri grada i prošao dva puta uz ubrzavanje na crveno svjetlo) i njegovu dosadašnjem ponašanju u prometu. Budući da upravlja vozilima čiju kategoriju nema upisanu u vozačkoj dozvoli, okrivljeniku je zaštitna mjera izrečena u odnosu na sve kategorije vozila. Republika Hrvatska među najgorima je u Europskoj uniji po broju osoba nastradalih u prometu, tako da je prosjek na razini EU u 2023. bio 46 poginulih na milijun stanovnika, dok ta brojka u Hrvatskoj iznosi 71, a gore stanje jedino je u Latviji, Rumunjskoj i Bugarskoj (podatci javno dostupni na mrežnim stranicama Europske komisije). Na obveze koje za državu proizlaze iz članka 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni dio, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06, 13/17) Republika Hrvatska upozorena je i presudom Europskoga suda za ljudska prava Smiljanić protiv Hrvatske (br. zahtjeva 35983/14) od 25. ožujka 2021. Prema tome, upravo je na sudovima odgovornost da sankcije za prometne prekršaje budu učinkovite, kao i da zaštite one sudionike u prometu koji uredno postupaju od vozača koji su spremni i sebe i njih ugroziti svojim neodgovornim, nepromišljenim i nadasve sebičnim ponašanjem.

6. Odluka o troškovima odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika, uzimajući u obzir da je okrivljenik priznao prekršaje i time pridonio bržem okončanju postupka, koji je manje razine složenosti, a njegovo je imovno stanje srednje. Paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).

U Kaštelima 2. travnja 2026.

Zapisničarka

Sudac

Antonija Radunić, v. r.

Mario Bakota, v. r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Žalba se može podnijeti samo zbog odluke o kazni i drugim mjerama (članak 194. stavak 2. Prekršajnog zakona). Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.

Dostaviti:

- okrivljeniku

- ovlaštenom tužitelju