Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Trogiru

Trogir, Put Muline 1

Poslovni broj: Pp-5830/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OK, zastupan po braniteljima iz odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak&Partneri d.o.o., odvjetničko društvo u Splitu, zbog prekršaja iz članka 78. stavka 1. točke 1. te stavka 2. i 3. Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine Republike Hrvatske, broj: 62/17, 14/19, 30/23, 14/24, dalje u tekstu: Zakon o morskom ribarstvu), povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, Klasa: 324-06/24-01/426, Urbroj: 525-12/809-24-2 od 7. ožujka 2024., nakon glavne i javne rasprave, zaključene 31. ožujka 2026. u nazočnosti branitelja okrivljenika, a u izočnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik:

UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik [obrt]“, ovlaštenik  povlastice  za  obavljanje gospodarskog ribolova na moru za plovilo imena KVARNER, reg. oznake [registarska oznaka], MBO: [matični broj osiguranika], zapovjednik plovila imena KVARNER,  CFR:  HRV000002602, MBO: [matični broj osiguranika], sa sjedištem u [adresa]

k r i v  j e

što je dana 10.10.2023. u 10:25h, dana 14.10.2023. u 08:08h, dana 17.10.2023. u 09:02h, dana 18.10.2023. u 09:31h i dana 22.10.2023. u 10:48h ulovio u luku Vinišće ribarskim plovilom imena KVARNER, reg. oznake [registarska oznaka], a da prije ulaska u luku nije u elektronski očevidnik za pripadajuće ribolovno putovanje prijavio i upisao vrijeme povratka u luku pa se sukladno članku 8. stavku 3. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru smatra da okrivljeni naprijed navedenih ribolovnih putovanja očevidnik nije vodio, odnosno da dana 10.10.2023., dana 14.10.2023,. dana 17.10.2023., dana 18.10.2023. i dana 22.10.2023. nije ispunio obvezu bilježenja i dostavljanja podataka o ulovu i podataka povezanih s ulovom, među ostalim i podataka koji se moraju prenositi putem sustava za satelitsko praćenje plovila u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008. i člankom 92. stavkom 1. i stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, što je kažnjivo temeljem članka 78. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i 3. Zakona o morskom ribarstvu, a sukladno članku 76. stavku 5. i članku 79. stavku 1. Zakona o morskom ribarstvu smatra se teškim prekršajem za koji se temeljem članka 79. stavka 1. točke 15. istog Zakona za ponovljeni prekršaj drugi put u roku dvije godine, bez obzira na vrijednost ulova i neovisno o karakteristikama plovila dodjeljuju tri negativna prekršajna boda a u skladu s Prilogom XXX Provedbene uredbe Komisije (EU) 404/2011.,

dakle, u obavljanju gospodarskog ribolova nije ispunio obvezu bilježenja i dostavljanja podataka povezanih s ulovom kao i podataka koji se moraju prenositi putem sustava za satelitsko praćenje plovila,

čime je počinio prekršaj iz članka 42. stavka 1. t.(a) i članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe vijeća EZ br. 1005/2008 te članka 92. stavka 1. i 6. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, kažnjiv po članku 78. stavku 2. (u vezi s stavkom 1. točkom 1.) Zakona o morskom ribarstvu.

I. Na temelju citiranih zakonskih propisa, okrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.500,00 (tisućupetsto) eura.

Na temelju odredbe članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se kako je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

Obrazloženje

1. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga okrivljenik je, putem svog branitelja, pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona, Sud je istog stavio izvan pravne snage, sukladno stavku 9. istog članka Prekršajnog zakona te proveo glavnu raspravu.

3. Sud je, temeljem članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, proveo glavnu raspravu dana 14. svibnja 2025. godine u izočnosti uredno pozvanog okrivljenika i branitelja okrivljenika, s obzirom na to da je isti iznio svoju obranu pisanim putem, te bez predstavnika ovlaštenog tužitelja jer to nije na štetu njegovog pravnog interesa.

3.1. U svojoj pisanoj obrani okrivljenik navodi kako s obzirom na svrhu kažnjavanja koja je propisana člankom 32. Prekršajnog zakona jasno je kako se izricanjem ovolike kazne neće postići niti specijalna niti generalna prevencija te kako se izricanjem iste negativno utječe na male poduzetnike koje se obeshrabruje da obavljaju gospodarsku djelatnost, a utječe se i na buduće poduzetnike kojima se daje na znanje da će biti kažnjeni i za sitni previd u poslovanju koji se može dogoditi bez njihove krivnje i uz poduzimanje svih mogućih preventivnih mjera koje su im na raspolaganju kako bi se spriječili prekršaji u poslovanju. Ukazuje se na članak 32. Prekršajnog zakona kojim je regulirana svrha kažnjavanja te koja glasi: „Svrha kažnjavanja je da se, uvažavajući opću svrhu prekršajno pravnih sankcija, izrazi društveni prijekor zbog počinjenoga prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, a primjenom propisanih kazni utječe na svijest građana o potrebi javnoga poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.”

Dakle, ako se svrha kažnjavanja promatra sa strane počinitelja prekršaja evidentno je da kaznu treba individualizirati. Pojam individualizacije kazne u sebi prvenstveno obuhvaća utvrđivanje kazne koja bi bila prikladna počinitelju prekršaja. Prekršajnopravna sankcija treba biti primjerena upravo određenoj osobi počinitelja te pri tome treba voditi računa o:

- stupnju krivnje počinitelja,

- pobudama iz kojih je prekršaj učinjen,

- ponašanju počinitelja prije i nakon počinjenja prekršaja,

- ukupnosti društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Nadalje, napominje se kako okrivljena pravna osoba te on kao odgovorna osoba nisu prekršajno kažnjavani. To da ide u prilog činjenici kako se poslovanje gospodarskog subjekta vodi u skladu s pozitivnopravnim propisima te u skladu s pažnjom dobrog gospodarstvenika. S obzirom na navedeno glede prekršajne nekažnjavanosti neka se napravi uvid u evidenciju MUP-a. Okrivljenik u cijelosti osporava počinjenje prekršaja koji mu se pobijanim prekršajnim nalogom stavljaju na teret. Naime, okrivljenik je u oba slučaja koja mu se stavljaju na teret bilježio i dostavio podatke o ulovu i podatke povezane s ulovom isti dan kada je ribolov i obavljen, samo što navedeno nije mogao obaviti prije nego što je imao signala odnosno pristup internetu, stoga je jasno kako dostava nije ni bila moguća u vrijeme kada se to navodi da je okrivljeni to trebao učiniti, već jedino u trenutku kada je okrivljeni takve podatke i dostavio. Obzirom na navedeno, okrivljenik jednostavno nije bio u mogućnosti, iz navedenih objektivnih okolnosti, dostaviti podatke prije nego što je ušao u luku, a sve iz razloga što isto nije bilo moguće na moru radi tehničkih poteškoća odnosno iz razloga što nije imao ni signala ni pristup internetu da bi takvo što bilo tehnički moguće, stoga je jasno kako ne može biti proglašen krivim za navedeno djelo. Posebno se ističe kako niti u jednoj jedinoj zakonskoj niti podzakonskoj odredbi, pa ni u citiranoj Uredbi Vijeća EZ-a nije propisano da se podatci moraju dostaviti prije nego što dođu u luku, niti se takva odredba citira u samom prekršajnom nalogu, stoga nije ni jasno koju bi to zakonsku ili drugu odredbu okrivljenik prekršio te na temelju čega bi uopće mogao biti proglašen krivim i za što. Jedni propisani rok na temelju članka 7. stavak 1. točka 7. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru u roku od 48 sati od završetka iskrcaja ribe dostaviti original očevidnika Ministarstvu, a ostale preslike prvom kupcu, a koji rok je okrivljenik ispoštovao obzirom kako je podatke dostavio isti dan. Osim toga, iz članka 7. stavka. 1. točka 1. istog Pravilnika proizlazi kako su ovlaštenici povlastice obvezni pravovremeno i dnevno unositi podatke o količini ulova, iskrcanim i prekrcanim količinama i ribolovnom naporu u očevidnik sukladno uputama za popunjavanje očevidnika, iz čega bi se dalo zaključiti da bi se podatci trebali unositi na dan kada je obavljen ribolov, a što je okrivljenik i učinio. Dakle, jasno je kako se okrivljeniku na teret stavlja na teret počinjenje djela koja nisu podvedena pod konkretne zakonske odredbe koje bi bile prekršene, te iz samog prekršajnog naloga uopće nije jasno koje bi mu se to prekršajno djelo stavljalo na teret, a osim toga jasno je kako istome ne može biti ni izrečena kazna na temelju odredbe koja je navedena u pobijanom prekršajnom nalogu. Na kraju ističu članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona koji glasi: „Sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.“

4. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, ovaj Sud je Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu uputio zamolnicu za ispitivanjem svjedokinje ŠK, više ribarske inspektorice.

4.1. Ispitana pred zamoljenim Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu dana 30. rujna 2025. godine, viša ribarska inspektorica, svjedokinja ŠK navela je kako je prekršaj okrivljenika UK, kao fizičke osobe obrtnika, ovlaštenika povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru te kao zapovjednika plovila Kvarner, utvrdila dana 8. veljače 2024. godine uvidom u kretanje plovila preko VMS sustava odnosno sustava za praćenje kretanja plovila po moru. Isto da je utvrdila u Ministarstvu poljoprivrede, Upravi ribarstva. Sjeća se da je utvrdila kako je okrivljenik VMS sustavom zabilježen u luci puno prije nego što je podatak o svom ulasku u luku ubilježio u elektronski očevidnik, a u obvezi je taj podatak u elektronski očevidnik upisati neposredno prije ulaska u luku. Uvidom u elektronski očevidnik vidljivo je da je okrivljenik taj podatak upisao puno kasnije nego što je u luci zabilježen. Dana 10.10.2023. u 10:25 sati, dana 14.10.2023. u 08:08 sati, dana 17.10.2023. u 09:02 sati, dana 18.10.2023. u 09:31 sati i dana 22.10.2023. u 10:48 sati okrivljenik je uplovio u luku [adresa] ribarskim plovilom imena Kvarner, a da prije ulaska u luku odnosno prije uplovljavanja u luku nije u elektronski očevidnik za pripadajuće ribolovno putovanje prijavio i upisao vrijeme povratka u luku. Na njegovu izjavu da nije bio u mogućnosti na vrijeme prijaviti ulazak u luku očituje se kako slijedi: u Ministarstvu poljoprivrede, u Odjelu za podršku korisnicima, su organizirana dežurstva djelatnika koji zaprimaju telefonske ili e-mail podatke od ribara na moru o eventualnim problemima vezanim za upis podataka u elektronski očevidnik ili drugim problemima na moru iz čega proizlazi da je okrivljenik mogao ispuniti svoju zakonsku obvezu. Okrivljenik je više dana počinio predmetni prekršaj pa je neživotno i nelogično da svih tih dana ne bi imao signala ni pristupa internetu, naime, cijelo more je pokriveno internetom. Također je okrivljenik mogao i telefonom kontaktirati djelatnike Službe za podršku korisnicima, a što nije učinio. Nadalje, okrivljenik je dostavio netočne podatke o vremenu ulaska u luku, odnosno prekasno je upisao podatke o ulasku u luku, a svakako je to bio dužan upisati prije ulaska u luku.

5. Dana 31. ožujka 2026. godine glavna rasprava održana je, temeljem članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, bez prisutnosti uredno pozvanog okrivljenika, budući je isti ranije tijekom postupka dostavio u spis pisanu obranu, te bez predstavnika ovlaštenog tužitelja jer to nije na štetu njegovog pravnog interesa.

5.1. Na glavnoj raspravi dan 31. ožujka 2026. godine bio je prisutan branitelj okrivljenika Ivan Duplančić, odvjetnik u odvjetničkom društvu Ljubičić- Vrdoljak&Partneri d.o.o., odvjetničko društvo u Splitu, kojemu je od strane ovog Suda pročitan Zapisnik o ispitivanju svjedokinje ŠK, sastavljen pred zamoljenim Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu dan 30. rujna 2025. godine, nakon čega je isti, očitujući se na sadržaj pročitanog Zapisnika izjavio kako prigovara iskazu svjedokinje ŠK i to u svemu u čemu je taj iskaz suprotan sa navodima iz pisane obrane okrivljenika. Naime, prije svega se ističe kako ni u jednoj zakonskoj odredbi nije propisano točno kada bi u toku dana okrivljenik trebao dostaviti podatke o ulasku u luku, a kako je to opisano u pisanoj obrani, dok je okrivljenik dao jasne razloge iz kojih to nije mogao ranije učiniti, ali je isti, naposljetku, u Zakonom određenom roku dostavio navedene podatke čim je to mogao, stoga smatra kako su ovakvi navodi svjedokinje netočni te usmjereni ka inkriminaciji okrivljenika.

6. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid i pročitao Prekršajni nalog Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, Klasa: 324-06/24-01/426 Urbroj: 525- 12/809-24-2 od 7. ožujka 2024., prigovor okrivljenika na prekršajni nalog od 26. ožujka 2024., Zapisnik o inspekcijskom pregledu ribarskog plovila na moru od 8. veljače 2024. zajedno s pripadajućom dokumentacijom, prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje je razvidno da je okrivljenik prekršajno osuđivan, i to:

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp- 2067/2022 od 15.03.2024., pravomoćna 04.06.2024., zbog prekršaja iz članka 78. stavka 1. i 2. Zakona o morskom ribarstvu, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 500,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp- 5406/2023 od 25.08.2025., pravomoćna 25.08.2025., zbog prekršaja iz članka 163. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 130,00 eura,

- odlukom Porezne uprave- PU Split, broj: 835762143982024177400416477 od 03.04.2024., pravomoćna 22.05.2024., zbog prekršaja iz članka 249. stavka 1. točke 1. Zakona o doprinosima, članka 38. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dobit, članka 91. stavka 2. točke 10. Zakona o porezu na dohodak, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.400,00 eura,

- odlukom Odjela za inspekcijski nadzor i upravni postupak broj: 5/2025 od 11.07.2025., pravomoćna 05.08.2025., zbog prekršaja iz članka 133. stavka 1. točke 73. Zakona o trošarinama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 670,00 eura,

- odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp- 9364/2025 od 25.09.2025., pravomoćna 15.10.2025., zbog prekršaja iz članka 79. stavka 15. Zakona o morskom ribarstvu, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 300,00 eura, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

7. Nakon završenog dokaznog postupka Sud je dao završnu riječ strankama, te je branitelj okrivljenika u završnom govoru naveo: "Ostajemo kod navoda iz dosadašnjeg tijeka postupka, prije svega kod navoda iz pisane obrane okrivljenika te današnjeg prigovora na iskaz svjedokinje te dodatno smatramo kako u pobijanom prekršajnom nalogu uopće nije ni podvedeno pod zakonske odredbe, a niti obrazloženo iz kojeg razloga bi okrivljenik u konkretnom slučaju počinio prekršaj jer je isti sve podatke dostavio u Zakonom pripisanom roku, a osim toga smatramo kako suprotno svakako ne bi bilo dokazano iz dokaza izvedenih i priloženih ovom spisu, stoga se predlaže Sudu donijeti oslobađajuću presudu, a podredno, ukoliko bi Sud ipak smatrao da je okrivljenik počinio djelo koje mu se stavlja na teret, da se sve ranije navedeno uzme kao olakotna okolnost na strani okrivljenika jer je ovdje nesporno kako je okrivljeni na kraju zaista ispunio svoju zakonsku obvezu dostave podataka, a što je zasigurno bila sama intencija zakonodavca kod donošenja ovakvih propisa."

8. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

9. Prema članku 2. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 pojam "nezakonit, neprijavljen ili nereguliran ribolov" ili "ribolov NNN" znači ribolovne aktivnosti koje su nezakonite, neprijavljene ili neregulirane.

9.1. Članak 3. stavak 1. točka (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 propisuje da se ribarsko plovilo bavi ribolovom NNN ako se dokaže da je suprotno mjerama za očuvanje i upravljanje koje se primjenjuju na dotičnom ribolovnom području nije ispunilo svoje obveze bilježenja i dostavljanja podataka o ulovu ili podataka povezanih s ulovom, uključujući podatke koji se moraju prenositi putem satelitskog sustava nadzora i praćenja plovila.

9.2. Člankom 42. stavkom 1. točkom (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 je propisano da teški prekršaj za potrebe Uredbe znači aktivnosti koje se smatraju ribolovom NNN u skladu s kriterijima navedenim u članku 3.

9.3. Odredbom članka 92. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 propisano je da države članice primjenjuju sustav kaznenih bodova za teške prekršaje iz članka 42. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1005/2008, na temelju kojeg se ovlašteniku povlastice za ribolov dodjeljuje odgovarajući broj kaznenih bodova zbog kršenja pravila zajedničke ribarstvene politike.

9.4. Odredbom članka 92. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 propisano je da države članice uspostavljaju i sustav kaznenih bodova prema kojem se zapovjedniku plovila dodjeljuje odgovarajući broj kaznenih bodova zbog teškog prekršaja kojim je povrijedio pravila zajedničke ribarstvene politike.

9.5. Člankom 78. stavkom 2. (a u vezi s stavkom 1. točkom 1.) Zakona o morskom ribarstvu propisano je da će se kazniti za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi i odgovorna osoba u obavljanju gospodarskog ribolova, novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 6.630,00 eura, ako ne ispuni obveze bilježenja i dostavljanja podataka o ulovu i podataka povezanih s ulovom, među ostalim i podataka koji se moraju prenositi putem sustava za satelitsko praćenje plovila u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (a) i člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008.

10. U suglasju s utvrđenim činjeničnim stanjem te citiranim odredbama Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008, Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i Zakona o morskom ribarstvu, trebalo ga je proglasiti krivim i kazniti.

11. Iako je okrivljenik u svojoj obrani izjavio da se ne smatra krivim za prekršajni učin, isti navodi kako nije mogao obaviti obvezu bilježenja i dostavljanja podataka o ulovu i podataka povezanih s ulovom prije nego što je imao signala odnosno pristup internetu; dakle, u svojoj obrani isti ne spori navode iz predmetnog optuženja, već bezuspješno pokušava opravdati svoje postupanje. Sud, nakon provedenog dokaznog postupka, odnosno ocjenom obrane okrivljenika te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, drži nedvojbeno utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršajnog djela koje im se stavlja na teret, radi čega je iste trebalo proglasiti krivima i kazniti. Prekršajni učin utvrđen je izvršenim uvidom u činjenično stanje i obavljenim inspekcijskim nadzorom od strane ovlaštene osobe Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva. Stoga Sud nije prihvatio obranu okrivljenika, ocjenjujući ju manjkavom, nelogičnom i usmjerenom k tome da se ekskulpira od prekršajne odgovornosti, već je odluku o prekršaju temeljio na uvjerljivom i vjerodostojnom iskazu svjedokinje ŠK.

11.1. Dakle, u postupku je isto nedvojbeno utvrđeno putem vjerodostojne dokumentacije te putem saslušanja svjedokinje- više ribarske inspektorice ŠK, kojoj je Sud poklonio vjeru u iskaz ocjenjujući iskaz iste kao istinit, razložen i vjerodostojan, uz napomenu da ovlaštena službena osoba nema pravnog interesa ne govoriti istinu u postupku, koja svjedokinja je valjano i argumentirano obrazložila svoje navode da je okrivljenik, kao fizička osoba obrtnik, ovlaštenik povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru te kao zapovjednika plovila Kvarner, počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Stoga je razvidno da su se u postupanju istog obistinila obilježja izrečenog prekršaja.

12. U odnosu na istaknuti prigovor branitelja okrivljenika na sadržaj Zapisnika o ispitivanju svjedokinje ŠK od 30. rujna 2025. godine, Sud je isti ocijenio paušalnim te podnesenim isključivo radi prigovaranja, bez konkretnih i pravno relevantnih navoda koji bi upućivali na potrebu provođenja suočenja ili dodatnog ispitivanja svjedokinje. Naime, Sud je iskaz svjedokinje prihvatio u cijelosti kao vjerodostojan i uvjerljiv, slijedom čega je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, pa nije bilo potrebe za provođenjem daljnjih dokaza koji bi jedino doveli do nepotrebnog odugovlačenja postupka.

13. Slijedom navedenog, na temelju vjerodostojne dokumentacije koja se u smislu odredbe članka 158. Prekršajnog zakona smatra dokazom u prekršajnom postupku te na temelju iskaza svjedokinje- više ribarske inspektorice ŠK, Sud smatra utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 78. stavka 2. (u svezi s stavkom 1. točkom 1.) Zakona o morskom ribarstvu.

14. Prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljeniku vođeno je računa o svim okolnostima iz članka 36. stavka 2. Prekršajnog zakona te je kao olakotnim okolnostima na strani okrivljenika Sud cijenio što prekršajem nisu izazvane teže štetne posljedice, dok je kao otegotnom okolnošću na strani okrivljenika Sud cijenio njegovu dosadašnju prekršajnu kažnjavanost po Zakonu o morskom ribarstvu. Stoga je Sud okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja iz izreke presude izrekao novčanu kaznu u Zakonom propisanom okviru, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom prema okrivljeniku postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

14.1. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

15. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka koji su određeni paušalno, s obzirom na složenost i trajanje postupka.

16. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 1. travnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljeniku UK,

- braniteljima iz odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak&Partneri d.o.o., odvjetničko društvo u Splitu,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.