REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-14547/2025-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grge i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice UO, zastupane po branitelju Antunu Franetoviću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji 2017 (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), kažnjiv po članku 22. stavku 5. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/25- 5/25341, Urbroj: 511-12-33-25-1 od 4. listopada 2025., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 30. ožujka 2026., u nazočnosti okrivljenice i branitelja okrivljenice, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka dana 1. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon),

Okrivljenica: UO, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. U i pok. Z, rođena **.**.1961. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]; boravište u [adresa], završena SSS, umirovljenica- 100%tni invalid, mjesečnih primanja cca 430,00 eura, razvedena, majka dvoje djece, lošeg imovnog stanja, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi

dana 16. rujna 2025. u 15:00 sati u mjestu Trogir, općina [adresa], počinila ekonomsko nasilje u obitelji na način da je promijenila bravu od stana te na taj način zabranila, odnosno onemogućila korištenje zajedničke ili osobne imovine svom suprugu ZO, rođ. 1953. god., koji je osoba starije životne dobi s kojim je u brakorazvodnoj parnici,

pa da bi time okrivljenica počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 5. istog Zakona.

II. Temeljem odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice pod brojem navedenim u uvodu presude, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenica UO ispitana pred ovim Sudom, na glavnoj raspravi dana 30. ožujka 2026. godine, navela je da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret te da ostaje u potpunosti pri svim navodima danim u svojoj pisanoj obrani. U svojoj pisanoj obrani, dostavljanoj ranije tijekom postupka ovom Sudu, točnije 9. prosinca 2025. godine, okrivljenica navodi kako predmetna nekretnina ([adresa]) ne predstavlja ni zajedničku ni osobnu imovinu njezinog supruga KO, već se radi o njezinoj posebnoj imovini, što je razvidno iz isprava koje dostavlja u privitku. Predmetna nekretnina nikada nije korištena za zajednički život već je njihovo zajedničko prebivalište bilo na adresi [adresa]. KO da i dalje živi na adresi [adresa]. Sve stvari koje je isti imao u navedenom stanu na adresi u [adresa], je na njezin zahtjev za vrijeme ljeta 2025. godine iznio. Isto tako, KO da u odnosu na nju ima izrečenu mjeru opreza, i to od strane Općinskog državnog odvjetništva broj KP-DO-2175/2025 od 18. rujna 2025. godine kojom mu je određena zabrana približavanja njoj na manje od 100 metara, zabrana uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze putem mobitela, telefona i dr., kao i zabrana uhođenja i uznemiravanja.

2.1. Branitelj okrivljenice, na glavnoj raspravi održanoj 9. prosinca 2025. godine, ističe kako ovdje nema prekršaja ekonomskog nasilja budući se radi po nekretnini koja je isključivo odnosno posebno vlasništvo ovdje okrivljene. Naime, predmetna nekretnina u [adresa] je kupljena novcem kojeg je okrivljena dobila prodajom stana i garažnog mjesta na adresi [adresa]. Navedene nekretnine na adresi [adresa], ista je stekla nasljedstvom odnosno na nekretnini u vlasništvu okrivljene investitor je izgradio zgradu te je isplatio okrivljenu na način da joj je ustupio pojedine stanove. Iz gore navedenog razvidno je kako nema elemenata bića prekršaja ekonomskog nasilja.

3. Analizirajući obranu okrivljenice te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenice, Sud je pozvao i svjedoka oštećenika, žrtvu nasilja, KO.

4. Svjedok oštećenik- žrtva KO, ispitan na glavnoj raspravi dana 30. ožujka 2026. godine, u svome iskazu navodi kako je kritične prigode, točnije dana 16. rujna 2025., došao u [adresa] u njihov stan, a iz razloga što je uranio na sprovod koji se trebao održati u Okrugu Gornjem. Kako je uranio- iz tog razloga odlučio je vrijeme iskoristiti i otići do njihovog stana kako bi ga „razračio“. Došao je ispred ulaznih vrata i vidio da brava nije ista, a kakva je bila prije nekih 10-ak dana kada je prethodno, prije tog puta isto bio svratio u stan. Pozvao je policiju koja je došla nakon nekih 20-ak minuta i kazao im da je brava promijenjena. Pokazao im je ključ i uvjerili su se da ne može otvoriti vrata.

4.1. Na poseban upit Suda o vremenu kada je stan kupljen svjedok kazuje kako je navedeni stan kupljen prije možda nekakvih godinu i pol dana, a isti je trebao poslužiti kao svojevrsna vikendica. Naime, gospođa (UO) je imala četiri operacije te su joj doktori kazali da je za njezino stanje najbolje kupanje. Imali su više kombinacija, no gospođa se odlučila za kupnju stana u [adresa].

4.2. Na poseban upit Suda o porijeklu novca kojim je kupljen predmetni stan svjedok navodi kako je stan u [adresa] kupljen preko agencije od jednog K, a od novaca kojim je prethodno prodan jedan stan u [adresa], u [adresa], a koji je bio uknjižen na gospođino ime. Naime, predmetno zemljište gospođa je dobila darovanjem, točnije nasljedstvom od svog oca te je na tom zemljištu investitor izgradio zgradu, a oni su u zamjenu dobili tri stana. Jedan stan su prodali i od tih novaca kupili stan u [adresa], ostala dva darovali su djeci. Navodi kako još tada nije bio upisan na nijednom stanu čime smatra da je već tada prestao biti njezin suprug, odnosno da ga je tada izbacila iz svog života.

4.3. Na poseban upit Suda o vremenu boravka u stanu u [adresa] svjedok navodi kako je njegova bivša supruga tijekom cijelog vremena njihovog vlasništva stana, dakle govori o periodu od nekakvih godinu i pol dana, u stanu u [adresa] prespavala samo jedan put, dok bi on boravio svako 10-15 dana, dva tri dana.

4.4. Na poseban upit Suda o razlozima boravka u stanu u [adresa] svjedok navodi kako je stan prvotno doista kupljen kako bi u njemu proveli njihove staračke dane, a osobito iz razloga što im je plaža bila ispred stana, kako bi se gospođa mogla kupati, međutim u međuvremenu je došlo do poremećaja u njihovim odnosima, točnije gospođa je pokrenula tužbu za razvod i iseljenje, i to je razlog zbog kojeg je on išao u [adresa], da nađe svoj mir.

4.5. Na poseban upit Suda gdje su živjeli tokom njihovog braka svjedok navodi kako su prvotno živjeli u [adresa] na adresi [adresa], koji stan je bio vlasništvo gospođinog pokojnog oca. 1985. godine preselili su se u [adresa] gdje je on na parceli svoje majke izgradio kuću. [adresa] zamijenili za veći stan na adresi [adresa]. Nakon toga su živjeli u stanu u [adresa]. Kako zbog njihovog zdravstvenog stanja više nisu odlazili u [adresa], odlučili su kuću u [adresa] prodati i kupljen je stan u [adresa], na Mertojaku, kako bi bili bliže doktorima i gospođinim prijateljicama, a kako bi joj svakodnevni život bio olakšan. Na toj adresi nalaze se zadnje tri godine. Navodi kako trenutno prebiva na adresi [adresa], a gospođa je napustila taj stan sa mlađim sinom i, koliko je njemu poznato, oboje se nalaze u stanu u [adresa].

4.6. Na poseban upit Suda o tijeku događaja kritične prigode svjedok navodi kako se nakon razgovora s policijom vratio, toga dana, u stan u [adresa] i od tada više nije dolazio u [adresa].

4.7. Na poseban upit Suda da li je gospođa bila toga dana u stanu u [adresa], svjedok navodi kako nje nije bilo jer se ona četiri- pet mjeseci prije tog događaja već odselila iz tog stana.

4.8. Okrivljenica UO, kao i branitelj okrivljenice, upitani imaju li primjedbi i pitanja na iskaz svjedoka- žrtve oštećenika navode da nemaju primjedbi ni pitanja.

5. Sud je izvršio uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/25-5/25341 od 4. listopada 2025., Obavijest o počinjenom prekršaju Policijske postaje Trogir serijskog broja: [serijski broj] od 24. rujna 2024., Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 16. rujna 2025., Izvadak iz zemljišne knjige od 17. rujna 2025., Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom od 16. rujna 2025., Obavijest o žrtvi nasilja u obitelji od 24. rujna 2025., Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, pisanu obranu okrivljenice od 5. prosinca 2025., potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenica nije prekršajno osuđivana, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis

6. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama te je branitelj okrivljenice u završnoj riječi izjavio: „Iz provedenog postupka nedvojbeno je utvrđeno kao nema elemenata bića prekršaja ekonomskog nasilja, stoga se predlaže Sudu donijeti oslobađajuću presudu. Posebno se napominje kako je sam oštećenik u svom iskazu potvrdio da nikada nije živio niti imao prebivalište niti imao boravište na adresi [adresa] u [adresa], već je kroz čitavo razdoblje živio i prebivao na svojim službenim prebivalištima na adresama u [adresa].“

6.1. Okrivljenica UO u završnoj riječi izjavljuje: "Pridružujem se svim navodima svog branjenika."

7. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenice, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

8. Sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakoga od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj vezi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

8.1. Članak 8. stavak 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je žrtva nasilja u obitelji osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda.

9. Prema članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci,

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

9.1. Kažnjivom odredbom članka 22. stavka 1. istog Zakona propisano da tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana. Odredbom članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

10. Za istaknuti je da se bit prekršaja ekonomskog nasilja, kako to proizlazi iz obrazloženja Prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosi na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve. Kod zaključivanja radi li se o činu ekonomskog nasilja u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji treba imati na umu da ekonomsko nasilje pretpostavlja oduzimanje prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilnika. To je, u stvari, oblik kontrole od strane nasilnika koji žrtvu ugrožava iz ekonomskih razloga (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-9114/2024).

11. Okrivljenici UO stavlja se na teret da bi kritične prigode počinila ekonomsko nasilje u obitelji spram svog supruga KO na način da je promijenila bravu od stana te na taj način zabranila, odnosno onemogućila korištenje zajedničke ili osobne imovine svom suprugu KO, rođ. 1953. god., koji je osoba starije životne dobi, s kojim je u brakorazvodnoj parnici.

11.1. Nakon provedenog dokaznog postupka ovaj Sud smatra da u konkretnom slučaju žrtva nasilja- oštećenik KO nije pretrpio nikakvu imovinsku štetu niti mu je povrijeđeno pravo na ekonomsku neovisnost. Naime, uvidom u JRO MUP RH razvidno je da žrtva nasilja- oštećenik KO nikada nije imao prijavljeno prebivalište niti boravište na adresi u [adresa], a što proizlazi i iz njegovog iskaza. Također je utvrđeno da se u kritično vrijeme nalazio u [adresa] isključivo radi odlaska na sprovod na Čiovo, pri čemu je predmetnoj nekretnini namjeravao pristupiti usputno. Nadalje, iz njegovog iskaza proizlazi da se nakon toga vratio u stan u [adresa], na adresi [adresa], gdje je i imao namjeru boraviti. Uzimajući u obzir sve navedeno, ovaj Sud smatra da ne postoje okolnosti koje bi upućivale na nastanak imovinske štete na strani oštećenika- žrtve nasilja, niti osnova za zaključak da bi mu bilo oduzeto ili ograničeno pravo na ekonomsku neovisnost. Stoga nema mjesta kvalifikaciji predmetnog događaja kao ekonomskog nasilja u odnosu na oštećenika- žrtvu nasilja kritične prigode.

11.2. Prema tome, a imajući na umu prethodno navedenu definiciju ekonomskog nasilja, iz činjeničnog opisa djela koji se okrivljenici stavlja na teret, proizlazi da isti ne ispunjava biće djela ekonomskog nasilja u smislu odredbe članka 10. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čije se suština svodi na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve, a što ovdje nije slučaj.

11.3. Za napomenuti je kako ovaj Sud drži da se, s obzirom na cjelokupno provedeni dokazni postupak, radi o neriješenim imovinskopravnim i ekonomskim odnosima između (sada bivših) supružnika, kao i neriješenim osobnim odnosima. Naime, ovaj Sud je mišljenja kako nikakva imovinska šteta ili bitna povreda temeljnih prava i sloboda KO nije nanesena ponašanjem koje je opisano u činjeničnom opisu djela koje se okrivljenici stavlja na teret, odnosno da se ne radi o nikakvom oduzimanju prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilnika, već isključivo o neriješenim imovinskopravnim i ekonomskim odnosima između (sada bivših) supružnika.

12. U skladu s gore iznijetim, ovaj Sud je stava da radnja koje se okrivljenici predmetnim optužnim aktom stavlja na teret ne ispunjava prethodno navedenu bit bića prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

14. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Trogir, 1. travnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljenici UO,

- branitelju okrivljenice Antunu Franetoviću, odvjetnici u Splitu,

- oštećeniku žrtvi KO,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.