REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-619/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi isplate, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2491/2025-3 od 30. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5289/2020-44 od 30. srpnja 2025., na sjednici održanoj 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Tužitelju se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2491/2025-3 od 30. listopada 2025., u odnosu na pitanje:
„Predstavlja li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. odnosno 1. siječnja 2019. stvarnu štetu puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili tu štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?“.
Obrazloženje
1.1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2491/2025-3 od 30. listopada 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5289/2020-44 od 30. srpnja 2025. i kojom je odbijen tužbeni zahtjev usmjeren na isplatu invalidske mirovine tužiteljevom osiguraniku koji je stradao zbog ozljede zadobivene u prometnoj nezgodi koju je prouzročio osiguranik tuženika.
1.2. U prijedlogu je postavljeno pravno pitanje koje glasi:
„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. odnosno 1. siječnja 2019. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu s člankom 27. Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05)?“
Ukoliko je odgovor na prethodno pravno pitanje da se ipak primjenjuje članak 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, postavlja se dodatno pravno pitanje:
„2. Da li HZMO-u pripada pravo na naknadu štete prema članku 27. stavku 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) samo u slučaju ako je priznata mirovina zbog ozljede izvan rada viša od one invalidske mirovine koja bi bila priznata u slučaju ozljede na radu?“.
1.3. Navodi da u pogledu ovih pravnih pitanja pobijana odluka odstupa od pravnih shvaćanja drugih viših sudova, ukazujući na dopuštene revizije rješenjima ovog suda poslovni broj Revd-1422/2025, Revd-3317/2025, Revd-2922/2025 i dr.), slijedom čega se poziva na razlog propisan čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP).
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, revizijski sud je utvrdio da je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljeno pravno pitanje, navedeno i u izreci ovog rješenja, važno za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni i da su za to pitanje izneseni odgovarajući razlozi važnosti, jer o postavljenom pitanju postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, a revizijski sud o tom pitanju još nije izrazio svoje pravno shvaćanje.
4. Slijedom iznesenog je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. u vezi s čl. 389.b st. 3.
ZPP valjalo riješiti kao u izreci.
Zagreb, 1. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
