Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-554/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi kao predsjednika vijeća, Kate Brajković kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Srđana Kuzmanića kao člana vijeća u pravnoj stvari tužiteljica: 1. OI rođ. LI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] 2. RI (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Darijo Čajo, odvjetnik u Kaštel Kambelovcu, protiv tuženika: ABC“ (...), Zagreb, Kontakova 1, koju zastupa punomoćnik Ivan Krokar, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužiteljica, izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1090/2022-29 od 23. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 01. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljica kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1090/2022-29 od 23. lipnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem odlučeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Utvrđuje se da su tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI suvlasnici za po 1/3 dijela svaki na realnom dijelu nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u vještvu TRIPODIJ d.o.o. predanom sudu dana 14. travnja 2016.g. označen slovima A, B, C, D, A površine 7.586 m2.

2. Ovlašćuju se tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da temeljem točke 1. ove presude provedu parcelaciju predmetne nekretnine na način da iz iste izdvoje naprijed točno navedeni i opisani fizički i geometrijski određeni realni dio, i navedeni dio formiraju kao samostalnu česticu zemljišta s novim brojem, te provedu navedenu parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

3. Ovlašćuju se se tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da po provedbi parcelacije iz točke 2. ove presude zatraže i postignu upis svog prava vlasništva na tako formiranoj samostalnoj čestici zemljišta s novim brojem na svoja imena za po 1/3 dijela svaki od njih uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tužene ABC“ u navedenim udjelima.

4. Utvrđuje se da su tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI suvlasnici za po 1/3 dijela svaki na realnom dijelu nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u vještvu TRIPODIJ d.o.o. predanom sudu dana 14. travnja 2016.g. označen slovima E, F, G, H, E površine 4.117 m2.

5. Ovlašćuju se tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da temeljem točke 4. ove presude provedu parcelaciju predmetne nekretnine na način da iz iste izdvoje naprijed točno navedeni i opisani fizički i geometrijski određeni realni dio, i navedeni dio formiraju kao samostalnu česticu zemljišta s novim brojem, te provedu navedenu parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

6. Ovlašćuju se se tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da po provedbi parcelacije iz točke 5. ove presude zatraže i postignu upis svog prava vlasništva na tako formiranoj samostalnoj čestici zemljišta s novim brojem na svoja imena za po 1/3 dijela svaka od njih uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tužene ABC“ u navedenim udjelima.

7. Utvrđuje se da su tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2.RI suvlasnici za po 1/3 dijela svaki na realnom dijelu nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u vještvu TRIPODIJ d.o.o. predanom sudu dana 14. travnja 2016.g. označen slovima I, J, K, L, M, N, I površine 10.412 m2.

8. Ovlašćuju se tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da temeljem točke 7. ove presude provedu parcelaciju predmetne nekretnine na način da iz iste izdvoje naprijed točno navedeni i opisani fizički i geometrijski određeni realni dio, i navedeni dio formiraju kao samostalnu česticu zemljišta s novim brojem, te provedu navedenu parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

9. Ovlašćuju se tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da po provedbi parcelacije iz točke 8. ove presude zatraže i postignu upis svog prava vlasništva na tako formiranoj samostalnoj čestici zemljišta s novim brojem na svoja imena za po 1/3 dijela svaka od njih uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tužene ABC“ u navedenim udjelima.

10. Utvrđuje se da su tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI suvlasnici za po 1/3 dijela svaki na realnom dijelu nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u vještvu TRIPODIJ d.o.o. predanom sudu dana 14. travnja 2016.g. označen slovima O, P, R, S, O površine 1.758 m2.

11. Ovlašćuju se tužitelji pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da temeljem točke 10. ove presude provedu parcelaciju predmetne nekretnine na način da iz iste izdvoje naprijed točno navedeni i opisani fizički i geometrijski određeni realni dio, i navedeni dio formiraju kao samostalnu česticu zemljišta s novim brojem, te provedu navedenu parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

12. Ovlašćuju se se tužitelj pod 1. OI i tužitelj pod 2. RI da po provedbi parcelacije iz točke 11. ove presude zatraže i postignu upis svog prava vlasništva na tako formiranoj samostalnoj čestici zemljišta s novim brojem na svoja imena za po 1/3 dijela svaka od njih uz istovremeno P- 1090/2022-29 3 brisanje prava vlasništva s imena tužene ABC“ u navedenim udjelima.“

II. Nalaže se tužiteljicama da tuženiku u roku od 15 dana nadoknade parnični trošak u iznosu od 3.859,38 EUR, dok se kao neosnovan odbija zahtjev tuženika za nadoknadu parničnog troška u preostalom potraživanom dijelu.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužiteljica od 11. kolovoza 2016.

II. II. Odbija se prigovor tuženika na vrijednost predmeta spora označenu u tužbi u visini od 10.000,00 kuna (tj. 1.327,22 EUR)."

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom tužiteljice pobijaju prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08,96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,0114/22,155/23,146/25

– u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova postupka tužiteljicama, podredno da se ukine i vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

3. Na žalbu je odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljica za utvrđenjem prava suvlasništva za po 1/3 dijela fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( četiri dijela površina: 7.586 m2, 4.117 m2, 10.412 m2 i 1.758 m2).

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa niti bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju neosnovano ukazuje žalba, jer je prvostupanjski sud u svojoj odluci dao dovoljno jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama, tako da presuda nema nedostatke i proturječnosti zbog kojih se ne može ispitati.

7. Tužiteljice su u činjeničnim navodima tužbe navele da je osnov njihovog stjecanja prava vlasništva predmetnih realnih dijelova predmetne nekretnine nasljeđivanje iza njihove pok. majke LI, koje je isto stekla dosjelošću i upisana je u katastarskom operatu kao suposjednica predmetne nekretnine, te su u nastavku postupka kao osnov stjecanja predmetnih nekretnina navele i Zakon o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog Primorja, s obzirom da je u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] zabilježena agrarna prijava njihovog djeda PI pod rednim brojem 111. na 153. zemljišnoknjižnom tijelu u kojem je upisana i predmetna nekretnina.

8. Sadržajno žalba polemizira sa utvrđenim činjeničnim stanjem i daje svoju interpretaciju izvedenih dokaza, ali se navedeni žalbeni razlozi ne mogu prihvatiti.

9. Prvostupanjski sud je suprotno žalbenim navodima potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, nastavno tome ni interpretacija i osobni zaključci tuženika u odnosu na postojanje određenih pravno relevantnih činjenica, se ne mogu prihvatiti kao utemeljeni, iz razloga što se očigledno radi o subjektivnom iznošenju mišljenja koje objektivno nema uporišta u sadržaju prvostupanjskog postupka.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio pravnorelevantne činjenice (članak 8. ZPP-a) za odluku o tužbenom zahtjevu:

-da je iz izvatka zemljišne knjige utvrđeno da je kč. [katastarska čestica] evidentirana kao pašnjak, šuma, neplodno, ukupne površine 1.093.905 m2, upisane u vlasništvo tuženika, za cijelo, čiji je nesporni prednik ABC;

- da je iz povijesnih promjena posjeda na navedenoj nekretnini utvrđeno da je temeljem revizije na terenu od 1954. posjed dijela čestice 485/3 k. o. [katastarska općina], pašnjak- 22000 m2, upisano na EI, prednika tužiteljica, a od 1974. posjed je upisan na ŽI za 1/3 dijela, te na LI, majku tužiteljica za 2/3 dijela. Prelaskom na digitalni način rada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana je u posjedovni list broj 346 k. o. [katastarska općina], te je majka tužiteljica LI upisana u posjed iste za 229/17588 dijela;

-da je prije revizije posjeda, navedena čestica bila upisana u posjedovni list broj 40 k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da je kao posjednik na nekretnini oznake 458/3 upisano ime posjednika ABC", prednik tuženika;

- da odlukom Agr-930/31 pravni prednik tužiteljica PI nije razriješio agrarne odnose glede predmetne nekretnine, te da nije dokazano da bi predmetom agrarne prijave br. Agr-52/39 bila upravo predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već neoznačene nekretnine iz 153. zemljišnoknjižnog tijela 9 u kojem je upisano preko 120 nekretnina, a među kojima i predmetna, niti je povodom te prijave uopće bila donesena pravomoćna odluka nadležnog tijela u korist pravnog prednika tužiteljica;

- da u postupku nije utvrđeno da bi u pogledu spornih dijelova predmetne nekretnine bio uspostavljen agrarni (težački, kmetski) odnos između pravnog prednika tužiteljica PI pok. O, kao obrađivača i pravnog prednika tuženika (Samostana “Sv. Križa”), kao veleposjednika tj. vlasnika predmetnog zemljišta, kao i da bi imenovani pravni prednik tužiteljica vršio odgovarajuća davanja pravnom predniku tuženika u dijelu uroda ili na kakav drugi način;

- da sporni dijelovi predmetne nekretnine u naravi čine gustu borovu šumu, kamenjar, nisko raslinje, kako je utvrđeno očevidom;

-da je djed tužiteljica PI preminuo 1971. te da su predmetne parcele od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća zapuštene, da tužiteljice i njihovi pravni prednici glede predmetnih parcela od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća više nisu vršili nikakav posjed, sve to neovisno o činjenici upisa posjeda sukladno podacima iz katastarskog operata na imenima pravnih prednika tužiteljica počev od revizije posjeda izvršene 1954. pa kontinuirano do danas.

11. Dakle, tužiteljice svoj zahtjev osnivaju na utvrđenju prava suvlasništva dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz dva osnova i to na samostalnom posjedu i institutu dosjelosti, kao i razrješenju agrarnih odnosa sa pravnim prednikom tuženika, sukladno odredbama Zakona o ukidanju agrarnih odnosa. U odnosu na stjecanje toga vlasništva, ta dva pravna osnova međusobno se isključuju.

12. Uređenje agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije uslijedilo je 1930. godine kada je temeljem Zakona o likvidaciji na tom području došlo do ukidanja težačkih odnosa feudalnog karaktera, a u cilju provođenja tog Zakona donesena je i posebna naredba ("Službene novine" broj: 279/30 od 04. prosinca 1930.). Težaci koji su do dana stupanja na snagu tog Zakona neprekidno obrađivali takvo zemljište najmanje 30 godina postali su vlasnici, sa time da nisu mogli imati više od 10 hektara obradivog zemljišta, ako broj članova njihove obitelji nije bio veći od 6 članova. Za svakog daljnjeg člana obitelji težaka priznavalo se pravo vlasništva na još 1/2 hektara obradive površine zemlje sukladno paragrafu 6. Naredbe o provođenju Zakona. U odnosu na zemljište koje je prešlo u vlasništvo obrađivača, njegovim prijašnjim vlasnicima priznato je pravo na odštetu čija je visina ovisila o dužini trajanja zakupnog (težačkog) odnosa, sukladno paragrafu 12/1 Naredbe.

12.1. Težački odnosi koji nisu pravomoćno razriješeni na osnovu Zakona o likvidaciji, ukinuti su stupanjem na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa od 22. studenog 1946. Prema odredbi članka 1. toga Zakona ukinuti su svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, a takvim odnosima (članak 2.) smatraju se feudalni, kmetski, kolonatski, težački i svi slični trajni agrarni odnosi bez obzira na naziv, kod kojih odnosa vlasnik nije sam obrađivao zemlju, već ju je pod raznim uvjetima davao drugome na obrađivanje. Brisanje upisanih težačkih odnosa u zemljišnim knjigama moglo se provesti samo na osnovu odluke kojom se utvrđuje da je težački odnos razriješen odnosno ukinut i da je zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača. To je mogla biti sudska odluka po Zakonu o likvidaciji iz 1930. koja je postala pravomoćna prije 22. studenog 1946. (dan stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa) ili poslije toga datuma, pravomoćna odluka Agrarne komisije odnosno Narodnog odbora kotara donesena na osnovu Zakona iz 1946.

13. Cijeneći sadržaj gore navedenih zakonskih odredbi koje su regulirale uređenje agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i utvrđeno činjenično stanje, upisani težački odnosi iz zemljišnih knjiga mogli su se provesti samo osnovom odluke kojom se utvrđuje da je težački odnos razriješen, odnosno da je ukinut i da je zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača.

13.1. Dakle, da bi temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa - njegovim stupanjem na snagu, zemlja prešla u slobodno vlasništvo obrađivača, bilo je potrebno postojanje pravomoćne odluke koja je donijeta prije stupanja na snagu toga Zakona što je u predmetnom slučaju izostalo, dok ne postoji niti pravomoćna odluka donijeta na temelju toga Zakona, a i upis posjeda u korist prednika tužitelja je izostao, jer iz stanja predmeta proizlazi da je upravo pravni prednik tuženika u tom trenutku (1946.) bio upisan kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica] dok je upis pravnog prednika tužitelja izvršen 1954. u postupku revizije.

13.2. Također u pogledu spornih dijelova predmetne nekretnine nije utvrđeno da bi bio uspostavljen agrarni (težački, kmetski) odnos između pravnog prednika tužiteljica PI pok. O, kao obrađivača i pravnog prednika tuženika (Samostana “Sv. Križa”), kao veleposjednika tj. vlasnika predmetnog zemljišta, kao i da bi imenovani pravni prednik tužiteljica vršio odgovarajuća davanja pravnom predniku tuženika u dijelu uroda ili na kakav drugi način.

14. Stoga sud pravilno zaključuje da pravni prednik tužiteljica PI temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa, nije stekao pravo vlasništva spornog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], a one nasljeđivanjem.

15. Ne mogu se prihvatiti i žalbeni navodi tužiteljica da bi putem svojih prednika stekli vlasništvo dosjelošću. Na temelju tada važećih pravila paragrafa 1460. do 1465. OGZ- a, zahtjeva da je posjed zakonit, istinit i pošten, uz protek 40 godina obzirom se radi o nekretnini u vlasništvu crkve. Jedna od temeljnih pretpostavki stjecanja vlasništva dosjelošću je pošten posjed (savjestan), slijedom čega se ne može steći pravo vlasništva u odnosu na nepošten posjed bez obzira koliko je taj posjed trajao. Poštenje posjeda kao pretpostavka stjecanja vlasništva je ispunjena ako posjednik kroz vrijeme dosjelosti, smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da je njegova. U konkretnom slučaju pretpostavka poštenja nije ispunjena jer kad tužiteljice tvrde da je njihov pravni prednik bio u agrarnom odnosu s tuženikom odnosno njegovim pravnim prednicima, tada je jasno da posjedu izvršavanom od strane imenovanog pravnog prednika tužiteljica nedostaje kvaliteta savjesnosti odnosno poštenja, a to stoga jer je isti znao da obrađuje tuđe parcele tj. da sporni dijelovi predmetne nekretnine predstavljaju vlasništvo tuženika odnosno njegovih pravnih prednika i da im pravo na posjed iste ne pripada, radi čega na njihovoj strani ne može biti ispunjena osnovna pretpostavka koja je nužna za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a to je savjesnost posjeda, pa je jasno da tužiteljice nisu mogle steći pravo vlasništva dosjelošću ni po pravilima OGZ kao ni kasnije uz primjenu odredbe članka 28 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, koji je stupio na snagu 1. rujna 1980.

16. Kako su tužiteljice u cijelosti izgubile spor pravilno im je naloženo platiti parnične troškove, a budući se odluka o troškovima pobija samo paušalno i kao posljedica pogrešne odluke o glavnoj stvari, valja reći da je i odluka o troškovima zakonita, utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

17. Slijedom navedenog, kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđena presuda temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.

18. Kako su tužiteljice zatražile trošak žalbe, a u žalbenom postupku nisu uspjele, to je odbijen zahtjev kao neosnovan, temeljem članka 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. ZPP-a.

U Dubrovniku, 01. travnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Đorđo Benussi