REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1023/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice MUG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednika iza pok. ĆUG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Vladimir Rađenović, odvjetnik u Jastrebarskom, protiv tuženika ĆU iz [adresa], nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik Karlo Radošević, odvjetnik u Jastrebarskom, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2498/2025-3 od 8. srpnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-1087/2016-63 od 14. ožujka 2025., u sjednici održanoj 1. travnja 2026.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2498/2025-3 od 8. srpnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-1087/2016-63 od 14. ožujka 2025. (stavak I izreke) dok je u stavku II izreke odbijen privremeni zastupnik za naknadu troškova odgovora na žalbu.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj postavlja jedno pravno pitanje koje se odnosi na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) i smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da praksa županijskih sudova nije jedinstvena. Predlaže prihvatiti prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjskog rješenja i dopustiti reviziju u odnosu na postavljeno pitanje.
2.1. U opravdanju razloga važnosti postavljenog pitanja predlagatelj se poziva na odluku Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-513/14 od 29. listopada 2014. uz tvrdnju da je shvaćanje iz drugostupanjskog rješenja protivno shvaćanju u navedenoj odluci, odnosno da se radi o različitoj praksi županijskih sudova.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik se protivi navodima u prijedlogu te predlaže da se prijedlog za dopuštenje revizije odbaci kao nedopušten.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP ovaj sud je ocijenio da postavljeno pitanje nema značaj pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Postavljenim pitanjem predlagatelj ukazuje na eventualnu pogrešnu primjenu odredaba parničnog postupka počinjenu pred nižestupanjskim sudovima (čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP), a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu odredbe čl. 382. ZPP, jer i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda - njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Naime, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj iznosi samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom, kao što je to u ovom slučaju, valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
7. Pogrešno je i predlagateljevo shvaćanje da odluka na koju se kao razlog važnosti postavljenog pitanja poziva u opravdanju postavljenog pitanja usporediva s pobijanim drugostupanjskim rješenjem u smislu da bi se radilo o pravnom pitanju u kojem ona odstupa od prakse revizijskog suda ili bi se radilo o neujednačenoj praksi viših sudova. Naime, u tom predmetu na koji se tužitelji pozivaju odluka o troškovima parničnog postupka obrazložena je specifičnim činjeničnim okolnostima s kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Naime, iz odluke na koju se predlagatelji pozivaju ne proizlazi da se radi o troškovima privremenog zastupnika, pa je činjenična situacija u pobijanom drugostupanjskom rješenju drugačija. Naime, iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je glavna rasprava zaključena na ročištu održanom 26. siječnja 2021. kada je privremeni zastupnik tuženika određeno naveo troškove za koje traži naknadu čime je dakle postupio sukladno odredbi čl. 164. st. 2. i 3. ZPP dok iz presude Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-513/14 od 29. listopada 2014. proizlazi da je prvostupanjski sud odlučio o nepostojećem zahtjevu budući da u spisu nema određenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 164. st. 1. do 3 ZPP, slijedom čega je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2. ZPP. Stoga odluka na koju se kao razlog važnosti postavljenog pitanja predlagatelji pozivaju ne daje značaj važnosti postavljenom pitanju niti su pozivanjem na navedenu odluku tužitelji opravdali značaj važnosti postavljenog pitanja.
8. S obzirom na izloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljeno pitanje i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 1. travnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
