Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-1616/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Barbare Bosner predsjednice vijeća, Dubravke Butković Brljačić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Duška Abramovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Općine Veliko Trgovišće, Veliko Trgovišće, Trg Stjepana i Franje Tuđmana 2, OIB: 48320630286, zastupanog po punomoćniku Romeu Hercegu, odvjetniku u Zaboku, radi isplate naknade za oduzeto zemljište, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj P-168/2022-26 od 29. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj 1. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i odluka o parničnom trošku sadržana u točki II izreke presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, poslovni broj P-168/2022-26 od 29. ožujka 2024. potvrđuje.
II Ukida se citirana presuda u točki I. izreke i odbacuje tužba s tužbenim zahtjevom koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Općini Veliko Trgovišće, Trg Stjepana i Franje Tuđmana 2, OIB 48320630286, da tužitelju VR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zbog oduzetog zemljišta i vlasništva suprotno Ustavu Republike Hrvatske i Zakona o vlasništvu isplati naknadu 30.600,000 kuna proračunato u eure za oduzeto 306 m2 zemljišta sa pripadajućom zateznom kamatom koja počinje teći danom upisa vlasništva nad oduzetim zemljištem."
III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška i zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku Općini Veliko Trgovišće, Trg Stjepana i Franje Tuđmana 2, OIB 48320630286, da tužitelju VR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zbog oduzetog zemljišta i vlasništva suprotno Ustavu Republike Hrvatske i Zakona o vlasništvu isplati naknadu 30.600,000 kuna proračunato u eure za oduzeto 306m2 zemljišta sa pripadajućom zateznom kamatom koja počinje teći danom upisa vlasništva nad oduzetim zemljištem. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom kamatom" (točka I. izreke).
2. Tužitelj je obvezan naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 eura (točka II. izreke).
3. Protiv citirane presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), predlažući da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev prihvati, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
4. Tuženik je podnio odgovor na žalbu u kojem negira žalbene navode tužitelja kao neosnovane, predlažući da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja potvrdi, uz obvezu naknade troška sastava odgovora na žalbu.
5. Žalba je djelomično osnovana.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 4.061,32 eura/30.600,00 kn[1] s kamatama na ime naknade za 306 m oduzetog zemljišta koje je proglašeno javnim dobrom i upisano u vlasništvo tuženika.
7. Činjenične navode tužbe tužitelj temelji na tvrdnji da je tuženik u srpnju 2019. izgradio asfaltnu cestu, između ostaloga, i na zemljištu koje je bilo sastavni dio kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, a za koje zemljište da tuženik prethodno nije izvršio izvlaštenje, niti tužitelju isplatio naknadu, a kako predmetno zemljište u naravi predstavlja oranice trenutne tržišne vrijednosti 100,00 kn/m[2] , zatražio je isplatu utuženog iznosa.
8. U provedenom je postupku utvrđeno:
-da je Općina Veliko Trgovišće 3. studenoga 2020. javnim pozivom započela postupak evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišne knjige i katastar, [adresa]
– Vinkovići, s time da prema navedenom javnom pozivu nerazvrstana cesta prolazi i katastarskim česticama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tada u vlasništvu tužitelja;
-da je tužitelj pristupio javnom uvidu u Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste [adresa] – Vinkovići, sačinjen 4. prosinca 2020., izjavio da se ne slaže s novoformiranom granicom katastarske čestice uz njegove nekretnine, da se protivi stanju na terenu i da nije suglasan s navedenim elaboratom;
-da iz iskaza površina zemljišnoknjižnog stanja proizlazi da je od kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 1410 m[2] oduzeto za nerazvrstanu cestu 244 m , a da je od kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 1331 m[2] oduzeto 62 m , odnosno da je ukupno oduzeto 306 m[2] ;
-da je tužitelj iskazao da mu nikada nije isplaćena naknada za oduzeto zemljište, postupak izvlaštenja da nije proveden kao prethodni postupak kako bi se utvrdilo koji dio, kojih nekretnina i vlasnika se izvlašćuje; da su prethodno predmetne nekretnine bile u vlasništvu tužiteljevog oca GR u ½ dijela i tužiteljevog strica RR u ½ dijela, po smrti strica RR, koji je umro 1999., tužitelj je naslijedio njegov suvlasnički dio obiju čestica, a po smrti tužiteljevog oca GR, koji je umro 2000., tužitelj je zajedno s majkom V naslijedio drugu polovicu tih nekretnina, te po smrti majke [adresa]., naslijedio i njezin suvlasnički dio. Nadalje, da je navedenim zemljišnim česticama, a u vrijeme dok je vlasnik istih bio tužiteljev djed G, prolazio privatni put, koji je prolazio i česticama drugih vlasnika, od 1958. taj put koriste svi suvlasnici nekretnina preko kojih je formirana nerazvrstana cesta; u prvo vrijeme put je bio zemljani, širine zaprežnih kola, a kada je došlo do napretka poljoprivredne mehanizacije i upotrebe traktora, put je postao širi, oko 2,5 – 3 metra; 1975. od sredstava samodoprinosa Općine Veliko Trgovišće put je bio "pošodran", ali ne cijelom dužinom, već samo na najkritičnijim mjestima gdje je bio teško prohodan, da bi zatim svake godine bio popravljan i navažan šljunak;
-da je tuženik u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor presuđene stvari jer da je tužitelj protiv tuženika temeljem istovjetnih činjenica podnio tužbu u predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-250/2020, radi isplate naknade za zemljište koje mu je oduzeto zbog formiranja javnog puta, da bi presudom od 15. travnja 2021. tužbeni zahtjev tužitelja bio odbijen radi isplate iznosa od 9.000,00 kn, koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-754/21 od 8. veljače 2022.
9. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja očito ne prihvaća osnovanim tuženikov prigovor presuđene stvari, za što ne navodi određene razloge, te polazeći od odredbe čl. 131. st. 7. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23 – dalje ZC) kojom je propisano da nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997. javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, te čl. 98. st. 1. ZC-a da su nerazvrstane ceste ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, sud prvog stupnja utvrđuje da se navedena nerazvrstana cesta koristila kao takva prije 1997., tj. od 1958. pa nadalje i da ju je održavala jedinica lokalne samouprave odnosno Općina Veliko Trgovišće sredstvima samodoprinosa svih građana općine Veliko Trgovišće. Stoga utvrđuje da se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju zakona, iz kojih razloga upis navedene nerazvrstane ceste nije nezakonit.
10. Utvrđuje i da tužitelj nije dokazao visinu tužbenog zahtjeva odbivši da se na njegov trošak provede odgovarajuće geodetsko i gospodarsko vještačenje, kako je tužitelju bilo naloženo rješenjem od 28. veljače 2023., smatrajući da u spisu postoje dokaze na navedene okolnosti.
11. Odluku o parničnom trošku donosi pozivom na odredbu iz čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 38/23).
12. Donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja počinio je apsolutno bitnu povredu postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, budući da je odlučeno o zahtjevu o kojem je već prije pravomoćno presuđeno, na što je ukazivao tuženik.
13. Naime, nije prijeporno da je ovdje tužitelj prethodno kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku pod poslovnim brojem P-250/2020 inicirao parnični postupak protiv ovdje tuženika Općine Veliko Trgovišće, radi isplate iznosa od 9.000,00 kn s osnove neisplaćene naknade za korištenje tužiteljevog zemljišta, kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljeći činjenične navode tužbe na tvrdnji da navedenim nekretninama prolazi kolni put koji je služni put za vlasnike okolnih nekretnina, da su put kasnije počeli koristiti i drugi mještani, naročito nakon navoženja šljunka od strane Općine Veliko Trgovišća, a u srpnju 2019. tuženik prišao rekonstrukciji toga puta bez suglasnosti vlasnika nekretnina kojima put prolazi, odnosno bez rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, proširio cestu i postavio asfaltni sloj, čime je otuđen dio tužiteljevih parcela, a da tužitelj za korištenje istih nije dobio naknadu.
14. Nije prijeporno ni da je presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku poslovni broj P-250/2020-14 od 15. travnja 2021. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da mu tuženik plati iznos od 9.000,00 kn, koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-754/2021-4 od 8. veljače 2022. U obrazloženju citirane drugostupanjske presude, između ostaloga, navodi se da je imajući u vidu činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, a koja sud drugog stupnja u sporu male vrijednosti nije ovlašten preispitivati, kao i citirane odredbe ZC-a, za zaključiti da dijelom nekretnina tužitelja prolazi nerazvrstana cesta, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, jer za pravni status nerazvrstane ceste nije bitno jesu li nekretnine upisane kao vlasništvo fizičke osobe ili neke pravne osobe; da nije proveden postupak izvlaštenja toga dijela tužiteljevih nekretnina, niti mu je isplaćena naknada. Navodi se i da bi tužitelj bio ovlaštenik prava na naknadu, koje pravo tužitelja proizlazi i iz Ustava Republike Hrvatske, ali kako tužitelj nije predložio izvođenje dokaza na okolnost utvrđenja površine zemljišta koje mu je oduzeto za nerazvrstanu cestu, niti koliko bi iznosila tržišna vrijednost tog zemljišta, a tuženik je osnovu i visinu tužbenog zahtjeva osporavao, to da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.
15. Stoga, kako je iz navedenog razvidno da je u narečenom predmetu prvostupanjskog suda poslovni broj P-2502/2020 pravomoćnom presudom od 15. travnja 2021. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu naknade za izvlaštenje dijela predmetnih nekretnina, a ne da bi, kako se to neosnovano žalbenim navodima ističe bio upućen na pokretanje takvog postupka, evidentno je da se u ovom predmetu radi o subjektivnom i objektivnom identitetu spora, iz kojih razloga je ostvarena navedena apsolutno bitna povreda postupka.
16. Zbog toga je sukladno odredbi čl. 369. st. 2. ZPP-a pobijanu presudu u točki I izreke valjalo ukinuti i tužbu tužitelja odbaciti. S obzirom da je odbačaj tužbe za stranku povoljniji od odbića tužbenog zahtjeva, time nije suđeno na štetu tužitelja koji se isključivo žali (čl. 374. ZPP-a), niti su razmatrani preostali žalbeni navodi tužitelja.
17. S obzirom da tužitelj u konačnici nije uspio u sporu, pravilna je odluka o parničnom trošku utemeljena na odredbama iz čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.
18. Iz ovih je razloga na temelju odredbi čl. 380. toč. 2., čl. 369. st. 2. i čl. 166. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
19. Tuženiku nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu pozivom na odredbu iz čl. 155. st. 1. ZPP-a.
U Rijeci 1. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Barbara Bosner
