Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Kaštel Sućurcu
Kaštel Sućurac, Braće Radić 1
Pp-13776/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, na prijedlog sudskog savjetnika Roberta Olujića, uz sudjelovanje zapisničarke Antonije Radunić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŠČ, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23) i dr., u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-5/25444, ur. broj: 511-12-36-24-1 od 17. rujna 2024., nakon javne glavne rasprave održane 1. travnja 2026. bez prisutnosti okrivljenika, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I.
okrivljenik ŠČ, rođen **.**.1987., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, kažnjavan,
k r i v j e
što je 8. rujna 2024. u 19,25 sati u Kaštel Sućurcu, Cesta dr. Franje Tuđmana, upravljao motociklom marke Yamaha registarske oznake [registarska oznaka], kojemu je važenje prometne dozvole isteklo 4. svibnja 2022. i za čije je upravljanje potrebna A kategorija koju nema upisanu u vozačkoj dozvoli, u smjeru zapad – istok te se odbio zaustaviti na znak policijskih službenika u službenom vozilu izraženih pomoću svjetlosnih i zvučnih signala, već se dao u bijeg i povećao znatno brzinu kretanja vozila tako da je u naselju, gdje je ograničenje brzine 50 km/h, vozio brzinom od 115 km/h, umanjeno za 10% sigurnosne razlike 103,5 km/h, dakle brzinom koja je za 53,5 km/h veća od dopuštene, pri čemu je pretekao kolonu od 3 vozila preko pune uzdužne crte na kolniku bez uključenih pokazivača smjera kako bi jasno i pravodobno upozorio druge sudionike u prometu o svojoj namjeri, nakon čega se kretao sredinom kolnika kako bi onemogućio prolazak službenom vozilu s upaljenim svjetlosnim i zvučnim signalima,
čime je u stjecaju počinio prekršaje iz članka 32. stavka 4., članka 53. stavka 3., članka 70. stavka 3., članka 238. stavka 7., članka 44. stavka 4., članka 12. stavka 8., članka 46. stavka 3. i članka 223. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa mu se na temelju tih odredaba zakona, redoslijedom kako su navedene, utvrđuju novčane kazne od 600, 1330, 390, 260, 30, 60, 30 i 390 eura, nakon čega mu se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3090,00 (tri tisuće devedeset) EURA,
koju je dužan platiti u roku od 3 mjeseca, a ako u ostavljenom roku plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platio.
Na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnoga zakona, okrivljeniku MČ
i z r i č e s e
ZAŠTITNA MJERA ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA SVIH KATEGORIJA U TRAJANJU OD 6 (šest) MJESECI
koja, na temelju članka 58. stavka 2. Prekršajnoga zakona, teče od izvršnosti ove odluke.
Nalaže se okrivljeniku na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 80,00 (osamdeset) eura u roku od 3 mjeseca.
II.
Okrivljenik ŠČ, s podatcima kao pod I.,
na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnoga zakona,
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da u vrijeme i na mjestu kao pod I. prije uporabe prijevoznog sredstva u prometu ne bi sklopio ugovor o obveznom osiguranju,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 65. stavka 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023).
Obrazloženje
1. Optužnim aktom okrivljenika se tereti za prekršaje iz izreke presude.
2. Glavna rasprava održana je u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika, koji nije zaprimio nijedan od tri poziva koja mu je sud uputio (obaviješten – nije tražio), pa mu je dostava obavljena putem e-Oglasne ploče sudova.
3. Prekršaji su utvrđeni neposrednim opažanjem ovlaštene osobe tužitelja koja je o tome načinila izvješće koje je dokaz u postupku (članak 158. stavak 5. Prekršajnoga zakona).
4. Okrivljenik je u ispitivanju pred policijom naveo kako je upravljao vozilom, vidio je policijsko vozilo s uključenim rotacijama, ali nije mislio da voze za njim, pa je normalno nastavio vožnju te je nakon nekog vremena policiju izgubio iz vidnog polja.
5. Iz izvješća o prekršajima proizlazi kako je okrivljenik počinio prekršaje za koje je optužen, onako kako su opisani u izreci presude pod I., dok njegova paušalno iznesena obrana ne otklanja zapažanja policijskog službenika zabilježena u izvješću, a sâm okrivljenik potvrđuje da je vidio policiju te je unatoč tomu nastavio s vožnjom dok ih nije izgubio iz vidnog polja.
6. Za to što je upravljao motociklom, kojemu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana i za koji je potrebna A kategorija koju nema upisanu u vozačkoj dozvoli, i što je pretekao kolonu od 3 vozila bez pokazivača smjera preko pune uzdužne crte na kolniku, kao i to što se protivno članku 46. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kretao sredinom obilježene prometne trake kako bi onemogućio prolazak vozila hitnih službi s uključenom rotacijom i zvučnim signalima, okrivljeniku su utvrđene fiksno propisane kazne. Za nezaustavljanje na zahtjev policije propisana je novčana kazna od 390 do 920 eura, pa s obzirom na upornost koju je pokazao bježeći od policije okrivljeniku je bilo primjereno izreći nešto višu novčanu kaznu od najmanje propisane. Za prekoračenje brzine u naselju više od 50 km/h od ograničenja propisana je novčana kazna od 1320 do 2650 eura ili zatvor do 60 dana, pa je okrivljeniku za taj prekršaj utvrđena gotovo najmanje propisana novčana kazna, tako da je ukupna izrečena novčana kazna primjerena težini prekršaja koje je okrivljenik počinio i činjenici da je dva puta do sada kažnjavan za prometne prekršaje. S obzirom na iste okolnosti, postoji predvidljiva opasnost da će okrivljenik upravljajući vozilom ugroziti sigurnost prometa na cestama (članak 58. stavak 1. Prekršajnoga zakona), pa mu je izrečena i predložena zaštitna mjera čije je trajanje primjereno težini prekršaja (bježao od policije vozeći više od 100 km/h na staroj kaštelanskoj cesti i pretječući kolonu vozila) i njegovu dosadašnjem ponašanju u prometu. Budući da upravlja vozilima čiju kategoriju nema upisanu u vozačkoj dozvoli, okrivljeniku je zaštitna mjera izrečena u odnosu na sve kategorije vozila. Republika Hrvatska među najgorima je u Europskoj uniji po broju osoba nastradalih u prometu, tako da je prosjek na razini EU u 2023. bio 46 poginulih na milijun stanovnika, dok ta brojka u Hrvatskoj iznosi 71, a gore stanje jedino je u Latviji, Rumunjskoj i Bugarskoj (podatci javno dostupni na mrežnim stranicama Europske komisije). Na obveze koje za državu proizlaze iz članka 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni dio, br. 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06, 13/17) Republika Hrvatska upozorena je i presudom Europskoga suda za ljudska prava Smiljanić protiv Hrvatske (br. zahtjeva 35983/14) od 25. ožujka 2021. Prema tome, upravo je na sudovima odgovornost da sankcije za prometne prekršaje budu učinkovite, kao i da zaštite one sudionike u prometu koji uredno postupaju od vozača koji su spremni i sebe i njih ugroziti svojim neodgovornim, nepromišljenim i nadasve sebičnim ponašanjem.
7. Odluka o troškovima odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika, uzimajući u obzir da je okrivljenik pridonio trajanju postupka izbjegavajući pozive, postupak je manje razine složenosti, a njegovo je imovno stanje nepoznato. Paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
8. Djelo pod II. izreke ove odluke nije prekršaj jer obveza sklapanja odnosno obnavljanja ugovora o osiguranju tereti vlasnika vozila, a okrivljenika se ne tereti da tu obvezu nije ispunio kao vlasnik vozila.
U Kaštelima 1. travnja 2026.
Zapisničarka
Sudac
Antonija Radunić, v. r.
Mario Bakota, v. r.
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske. Pravodobno podnesena žalba ovlaštene osobe odgađa izvršenje presude.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- ovlaštenom tužitelju
