Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž eu-1/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Brankici Malnar, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja TĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Nataliji Lacmanović, odvjetnici iz Zagreba protiv protivnika osiguranja ŠĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi zahtjeva za izdavanje europskog naloga za blokadu računa, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Ovr-eu-3/2023 od 30. travnja 2024., 1. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenja Općinskog suda u velikoj Gorici, poslovni broj Ovr-eu-3/2023.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je zahtjev predlagatelja osiguranja za izdavanje europskog naloga za blokadu računa od 26. listopada 2023. , kao neosnovan.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23:dalje-ZPP) koji se primjenjuju u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 93/14, 73/17i 131/20 i 114/22: dalje-OZ).
3. U žalbi tvrdi da je predlagatelj naveo činjenice i predložio dokaze na okolnosti osnovanosti predmetnog zahtjeva, u smislu točke 14. uvoda Uredbe 655/2014 (u daljnjem tekstu Uredbe). Tvrdi da ponašanje dužnika, činjenica da je pravomoćno osuđen za kazneno djelo pronevjere na štetu predlagatelja ukazuje na nebrigu prema privatnoj imovini i nepoštivanju pravnog poretka RH. To da proizlazi i iz činjenice da je dužnik godinama u blokadi (3373 dana) i da ne namiruje obveze prema vjerovnicima kao i da je 10. lipnja 2021. u R. Sloveniji osnovao društvo
Poslovni broj Gž eu-1/2024-2
K9PRO PREMIUM d.o.o. kao jedini član s temeljnim kapitalom od 7. 500,0 eur. Sve to da ukazuje na postojanje stvarne opasnosti da bi dužnik mogao potrošiti, sakriti ili raspolagati imovinom i time spriječiti ili znatno otežati namirenje tražbine predlagatelja osiguranja iz predmetne presude. Tvrdi da je u smislu odredbe čl. 17. stavak 3. Uredbe sud mogao od predlagatelja tražiti dodatne informacije na te okolnosti. Zaključno navodi da iz priložene dokumentacije ne proizlazi nepodudarnost OIB [osobni identifikacijski broj]a i naziva ovrhovoditelja.
4. Predlaže uvaženje žalbe.
5. Odgovorom na žalbu osporavaju se žalbeni navodi.
6. Očitovanjem na odgovor na žalbu osporavaju se navodi iz odgovora.
7. Žalba nije osnovana.
8. Sud prvog stupnja je utvrdio:
- da je pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, poslovni broj K-1129/16-2 od 13. srpnja 2016. dokazano postojanje tražbine protivnika osiguranja prema predlagatelju osiguranja u iznosu od 31.868,08 kn,
-da predlagatelj osiguranja nije dostavio ni dokaz o blokadi računa te da iz priložene potvrde FINE razvidno da je osnova za plaćanje vraćena ovrhovoditelju jer se ne slažu OIB i naziv ovrhovoditelja,
-da sama činjenica da dužnik nije dragovoljno platio iznos iz pravomoćne presude i da mu je bankovni račun u Republici Hrvatskoj blokiran i da je dužnik u Republici Sloveniji osnovao trgovačko društvo nije dostatna razlog za izdavanje europskog naloga za blokadu računa, jer predlagatelj mora dokazati da je ova hitna sudska mjera potrebna za ostvarenje tražbine predlagatelja,
-da sud nije u obvezi pozivati predlagatelja da dostavlja dokaze na okolnosti ispunjenja uvjeta iz člana 7. Uredbe 655/2014, jer da predlagatelj navedenim činjeničnim tvrdnjama nije naveo ponašanje protivnika osiguranja koje bi onemogućavalo naplatu predmetne tražbine. Osim toga u smislu odredbe čl. 9. Uredbe da je sudu dana tek mogućnost, a ne i obveza da zatraži takve dokaze.
9. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja osiguranja, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio njegov prijedlog.
10. Naime, odredbom članka 7. citirane Uredbe propisano je da sud izdaje nalog za blokadu kada je vjerovnik podnio dovoljno dokaza da sud uvjeri da postoji hitna potreba za zaštitnom mjerom u obliku naloga za blokadu, jer postoji stvarna opasnost da će bez takve mjere naknadno izvršenje vjerovnikove tražbine prema dužniku biti spriječeno ili znatno otežano.
11. Ovom žalbenom sudu prihvatljivo je utvrđenje suda prvog stupnja da vjerovnik nije dokazao postojanje stvarne (konkretne) opasnosti da će bez blokade računa naknadno izvršenje tražbine biti spriječeno ili znatno otežano. Nije dokazao
Poslovni broj Gž eu-1/2024-2
da je izdavanje naloga za blokadu računa potrebno da bi se spriječio prijenos ili povlačenje sredstava, koje dužnik drži na bankovnom računu, da će dužnik potrošiti, sakriti ili uništiti imovinu ili njome raspolagati.
12. Prije svega treba kazati da predlagatelj osiguranja sadržajem priložene dokumentacije dostavljene uz prijedlog nije dokazao ni da je protivnik osiguranja u blokadi jer je dostavio podnesak Fine od 15. studenog 2017. iz kojega proizlazi da mu je vraćena osnova plaćanja (ne zbog nemogućnosti naplate) već iz razloga jer se ne slažu OIB i naziv ovrhovoditelja u ZIN-u te da je uz naziv obrta potrebno navesti i naziv vlasnika.
13. Nastavno, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da sama činjenica da dužnik nije dobrovoljno platio tražbinu iz ovršne isprave, neovisno o postupku u kojem mu je dosuđena ta tražbine, kao i da na računu u Republici Hrvatskoj nema sredstava već je osnova evidentirana u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i da je osnovao trgovačko društvo u Republici Sloveniji, nije dostatna za izdavanje europskog naloga za blokadu računa, jer ovrhovoditelj doista mora dokazati da je, kao što je to već i naprijed navedeno, s obzirom na opasnost koja prijeti ova hitna sudska mjera potrebna za ostvarenje tražbine, jer da će bez te mjere izvršenje tražbine biti spriječeno ili znatno otežano. Takav zaključak potvrđuje i točka 14. Preambule citirane Uredbe 655/2014.
14. Naime, u smislu točke 14. Uredbe na koju se pravilno poziva sud prvog stupnja od vjerovnika u svim situacijama treba zahtijevati, uključujući nakon što je već ishodio presudu, da na sudu prihvatljiv način dokaže da je za njegovu tražbinu hitno potrebna sudska zaštita i da bi, bez naloga, izvršenje postojeće ili buduće presude moglo biti spriječeno ili znatno otežano jer postoji stvarna opasnost da će dužnik, prije nego što vjerovnik uspije ostvariti izvršenje postojeće ili buduće presude, potrošiti, sakriti ili uništiti imovinu ili raspolagati imovinom ispod njezine vrijednosti, u neuobičajenoj mjeri ili pomoću neuobičajenih aktivnosti.
15. Opravdano, u smislu odredbe čl. 17. stavak 3. Uredbe sud nije zahtijevao od predlagatelja osiguranja dodatne informacije jer činjenične tvrdnje navedene u prijedlogu nisu ukazivale da bi navedene radnje protustranke bile usmjerene na onemogućavanje naplate tražbine predlagatelja.
16. Slijedom svega naprijed navedenog, a kako nisu ostvareni žalbeni razlozi, pa niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu ovrhovoditeljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko pobijano rješenje, sukladno članku 380. točka 2. ZPP-a, u vezi sa člankom 21. stavaka 1. OZ-a, i odlučiti kao u izreci
U Rijeci, 1. travnja 2026.
Sutkinja:
Brankica Malnar
