Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž-155/2026-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Zinke Bulka predsjednice vijeća, Ankice Jakovina sutkinje izvjestiteljice i Dragice Sirovica Hranilović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici-odvjetnici odvjetničkog društva Grgić i Partneri iz Zagreba, radi naknade isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2631/2025-5 od 31. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2631/2025-5 od 31. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvoga stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se naloži tuženiku da mu isplati iznos od 8.386,34 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate (stavak I. izreke) te se nalaže tuž itelju da tuženiku nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.047,07 EUR -a sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate (stavak II. izreke).
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom sudu drugoga stupnja da istu ukine uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju trpi u visini od 70% od isplaćene invalidske mirovine svojem osiguraniku RT u razdoblju od 21. prosinca 2016. do 30. listopada 2020. u kojem omjeru je ozljeda izvan rada nastala kao posljedica prometne nezgode koja se dogodila 11. srpnja 2015. za koju je odgovoran osiguranik tuženika.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, niti tužitelj u žalbi konkretno navodi o kojoj bi se to bitnoj povredi odredaba parničnog postupka radilo.
6. Iz sadržaja spisa proizlazi da je rješenjem tužitelja i to Područne službe u Splitu, klasa:141-02/16-01/03132172919, ur. broj:341-18-05/3-16-035074 od **.**.2016. RT priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja je nastupila uslijed bolesti u omjeru od 30% i ozljede izvan rada u omjeru od 70%.
7. Tuženik je tijekom postupka osporavao uzročnu-posljedičnu vezu između štetne radnje (prometne nezgode koju je uzrokovao osiguranik tuženika u kojoj je osiguranik tužitelja zadobio ozljede) i štete nastale tužitelju isplaćivanjem mirovine, odnosno da je upravo radi tjelesnih ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi od 11. srpnja 2015. osiguranik tužitelja morao otići u invalidsku mirovinu koju mu je isplaćivao tužitelj.
8. Odlučujući o navedenom prigovoru, a na što je već ukazano i ukidnim rješenjem ovoga drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-82/2024-2 od 3. lipnja 2025., parnični sud nije vezan pravomoćnom odlukom iz upravnog postupka glede uzroka umirovljenja osiguranika tužitelja ukoliko tuženik nije sudjelovao u tom postupku, zbog čega je dopušteno u parnici dokazivati da radna sposobnost osiguranika tužitelja i njegovo umirovljenje nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom nezgodom. O rezultatu dokazivanja i eventualnom utvrđenju postojanja uzročne veze između ozljeđivanja i posljedica ozljeđivanja i umirovljenja osiguranika tužitelja ovisi i odštetna odgovornost tuženika (tako i Rev 970/2022-2 od 5. rujna 2023.).
9. Stoga je suprotno njegovim žalbenim navodima na tužitelju, a ne na tuženiku, u ovoj pravnoj stvari bio teret dokaza postojanja uzročne veze između predmetne prometne nezgode i gubitka radne sposobnosti osiguranika tužitelja (vještačenjem po vještaku medicine rada) kao jedne od pretpostavki odgovornosti za naknadu štete.
10. Naime, prema odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a prema odredbi čl. 1046. ZOO, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), a da bi postojala odgovornost za štetu, moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu i tužitelj mora dokazati pretpostavku postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete. Stoga je tužitelj u ovoj pravnoj stvari trebao dokazati uzročnu vezu između predmetne prometne nezgode i gubitka radne sposobnosti osiguranika tužitelja, kao jedne od pretpostavki odgovornosti za naknadu štete (tako i u Rev-x165/2016 od 7. ožujka 2017., Rev 1261/21 od 2. veljače 2022. i Rev-12/22 od 12. siječnja 2022. i dr.) što nije učinio, pa je sud prvoga stupnja primjenom pravila o teretu dokazivanja pravilno postupio kada je njegov tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan.
11. Tužitelj u žalbi ničim ne osporava visinu dosuđenih troškova postupka, a kako ovaj sud ne pazi na pogrešnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, to i ovaj sud odluku o troškovima postupka utemeljenu na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP nalazi pravilnom i zakonitom, kako po osnovu, tako i po visini odmjerenih troškova.
12. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu tuž itelja kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Velikoj Gorici 7. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Zinka Bulka
