Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3069/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda, Katice Lučić kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog LZ, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. točke 2. i stavka 3. Zakona o energiji („Narodne novine“, broj: 120/12., 14/14., 95/15., 102/15. i 68/18.), odlučujući o žalbi tužitelja, HEP Operatora distribucijskog sustava, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj: Pp-1566/2024-3 od 11. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, HEP Operatora distribucijskog sustava, i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljeni KZ je oslobođen od optužbe, zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. točke 2. i stavka 3. Zakona o energiji, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da činjenični opis djela koje se okrivljeniku stavlja na teret nije konkretiziran bitnim obilježjima optuženog prekršaja, već predstavlja samo zakonski opis istog, pa opisano djelo po propisu nije prekršaj, te je okrivljenika, na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, trebalo osloboditi od optužbe.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ističući kako je suprotno razlozima obrazloženja pobijane presude, u optužnom prijedlogu iznio činjenični opis koji se može podvesti pod zakonski opis prekršaja.

4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba je neosnovana.

6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenika oslobodio od optužbe, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.

7. Naime, okrivljenik je oslobođen od optužbe jer u činjeničnom opisu djela u optužnom prijedlogu nije navedeno na koji način je isti onemogući isključenje mjernog uređaja na obračunskom mjestu, a što je optužba trebala sadržavati. Slijedom navedenog, razvidno je da činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret sadrži samo zakonski opis djela prekršaja te u istom nije navedeno kojim radnjama i ponašanjima je okrivljenik onemogućio isključenje mjernog uređaja, a u kojima bi se stekla bitna obilježja konkretnog djela prekršaja, te se takav činjenični opis prekršaja iz optužnog akta sastoji samo od zakonskog opisa djela prekršaja.

8. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz optužnog prijedloga koji nije konkretiziran odlučnim činjenicama, bez kojih se u konkretnom slučaju ne može raditi o inkriminiranom prekršaju, kako je to valjano zaključio i prvostupanjski sud.

9. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Stoga, budući da se, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem potpunog činjeničnog opisa radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja, trebalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda kojom je okrivljenik oslobođen od optužbe, za djelo opisano u izreci, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se optužuje, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

11. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.

-

U Zagrebu 7. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.