Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj : IR-44/2026
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinje Nade Horvatović, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv Duje Rašića, u povodu prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske za izricanje zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na temelju čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi Duje Rašića, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp Prz-19/2026-2 od 29. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 7. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba Duje Rašića i potvrđuje pobijano rješenje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj: Pp Prz-19/2026-2 od 29. siječnja 2026., prihvaćen je prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske te je Duji Rašiću, na temelju odredbe čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrečena zabrana prisustvovanja svim nogometnim utakmicama na kojima nastupaju nogometni klub HNK Hajduk i Hrvatska nogometna reprezentacija, u trajanju jedne godine.
2. Protiv tog rješenja, Duje Rašić je putem odvjetnika RP podnio žalbu s prijedlogom da se pobijano rješenje i izrečena mjera zabrane ukinu, a podredno da se ukine rješenje i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da je prvostupanjski sud postupio pravilno i zakonito kada je Duji Rašiću, na temelju odredbe čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, izrekao zabranu prisustvovanja nogometnim utakmicama, pobliže opisanu u izreci prvostupanjskog rješenja.
5. Neosnovano se žalitelj poziva na činjenicu da ni jedan postupak koji je naveden u pobijanom rješenju nije pravomoćno okončan niti je utvrđena njegova krivnja, da je on neosuđivana osoba te da su mu pobijanim rješenjem povrijeđena njegova ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske, a što se može dogoditi svakom građaninu ako se dopusti izricanje predmetne mjere na temelju nedokazanih i nekonkretiziranih saznanja.
6. Prije svega, saznanja na temelju kojih je Duji Rašiću izrečena predmetna mjera nisu nekonkretizirana i nedokazana, kako se to ističe u žalbi, jer je predlagatelj jasno specificirao tri događaja o ranijem protupravnom ponašanju Duje Rašića za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja (događaj od 3. svibnja 2025. za koji je dostavio posebno izvješće uz kaznenu prijavu, događaj od 21. rujna 2024., za koji je dostavio pravomoćnu osuđujuću presudu, te događaj od 21. travnja 2024.) na temelju kojih je zatražio, a prvostupanjski sud izrekao predmetnu mjeru.
7. Pogrešno žalitelj polazi od pretpostavke da je za izricanje mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima bitno je li osoba pravomoćno osuđivana. U konkretnom slučaju radi se o preventivnoj mjeri čiji je cilj preveniranje mogućeg protupravnog ponašanja osobe za koju postoji saznanje da se već ranije tako ponašala. Odredbom čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izričito je propisano da se predmetna mjera može izreći „osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja“ pa se, dakle, ne radi o mjeri koja se donosi na temelju podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Odjela za prekršajne evidencije, kako se to smatra u žalbi kada se ističe presumpcija nevinosti. Upravo je, između ostalog i u svrhu izricanja mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, odredbom čl. 39.b istog Zakona, propisano da Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ustrojava i vodi Zbirku podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja. Znači, Zbirka podataka o osobama i događajima vezanim uz športska natjecanja vodi se radi pripreme poduzimanja odgovarajućih mjera za održavanje javnog reda i sigurnosti za vrijeme športskih natjecanja, a koja mogu biti ugrožena od strane pojedinaca koji svojim radnjama čine potencijalnu prijetnju zakonitosti, redu i sigurnosti i ta operativna saznanja predstavljaju bitnu okolnost i valjanu osnovu za izricanje mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud.
8. U tom smislu se Duje Rašić upućuje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1574/2006 od 26. studenog 2008., u kojoj je jasno prihvaćen stav da za primjenu mjere iz čl. 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima nije od utjecaja pravomoćno kažnjavanje, nego saznanje da se osoba ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja i odlaska s nekog športskog natjecanja, što u ovom predmetu nije sporno jer je protiv Duje Rašića podnesena kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 31.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te je pravomoćno proglašen krivim za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 2. istog Zakona (što je podnositelj prijedloga dokazao dostavljenim posebnim izvješćem te pravomoćnom presudom).
9. Ustavni sud je i u odluci broj U-I-2186/2008 od 29. svibnja 2012., u kojoj nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti čl. 34.a i 39.b Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima s Ustavom Republike Hrvatske, izrazio nedvojben stav da je legitimni cilj čl. 34.a navedenog Zakona prevenirati, procesuirati i otkloniti neprihvatljivo ponašanje osobe za koju postoji saznanje da se ranije protupravno ponašala u vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekog športskog natjecanja, kao i da je mjera prevencije razmjerna legitimnom cilju koji se njome želi postići. Također, i u odluci Europskog suda za ljudska prava Seražin protiv Hrvatske od 8. studenog 2018. jasno je izražen stav da se radi o mjeri preventivnog karaktera, sui generis, koja se može primijeniti neovisno o prethodnom kaznenom/prekršajnom progonu i osudi, koja se ne izriče kao dopunska sankcija radi počinjenog prekršaja te nije potrebno zadovoljiti standard dokaza, već se temelji na podacima policije o prethodnom protupravnom ponašanju izgrednika.
10. U odnosu na žalbene navode kojima se ističe da se u obrazloženju pobijane presude ne dokazuje da je on „ekstremni navijač“ (pri čemu se u žalbi pogrešno i neosnovano Duju Rašića naziva okrivljenikom u ovom predmetu), treba navesti prije svega da se u prijedlogu za izricanje mjere iz 34.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima ni ne tvrdi da se radi o „ekstremnom navijaču“, a niti je ta okolnost, kao ni okolnost da se radi o pripadniku navijačke skupine Torcida, bila temelj za donošenje pobijane odluke.
11. Činjenica da je protiv Duje Rašića podnesena kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 31.a Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima te činjenica da je pravomoćno proglašen krivim za prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 2. istog Zakona, i po ocjeni ovog suda, upućuje na nedvojben zaključak o osnovanosti izricanja ove mjere s ciljem preveniranja njegovog budućeg protupravnog ponašanja.
12. Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 211. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 7. travnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Nada Horvatović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, Duju Rašića, odvjetnika RP i tužitelja.
