REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž Zk-11/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Maloča, odvjetnik iz Zagreba, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu - zemljišnoknjižni odjel od 18. prosinca 2025., poslovni broj: Z-49991/2025- 6, 7. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba predlagateljice ĐĆ iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu - zemljišnoknjižni odjel od 18. prosinca 2025., poslovni broj: Z-49991/2025-6.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-2) određeno rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Z-358/2026 od 5. veljače 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrđeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-48246/2025 od 22. rujna 2025.
2. Pravovremeno podnesenom žalbom predlagateljica osporava pobijano rješenje zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
2.1. Ističe kako se pobijano rješenje temelji na pogrešnoj i preuskoj interpretaciji članka 117. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama jer sud zaključuje da iz priloženih isprava ne proizlazi utemeljenost prijedloga za upis. Smatra da iz priloženih isprava jasno i nedvojbeno proizlazi opis, površina i samostalna uporabna cjelina posebnog dijela nekretnine, zbog čega su ispunjene sve zakonske pretpostavke za dopuštenje upisa. Mišljenja je da sud pogrešno polazi od pretpostavke da se u konkretnom slučaju radi o uspostavi vlasništva na novom posebnom dijelu pa stoga primjenjuje kriterije koji vrijede za etažiranje i stjecanje vlasništva na novom posebnom dijelu. Navodi kako je poseban dio E-2 već desetljećima upisan u zemljišnoj knjizi, kako ne dolazi do promjene suvlasničkih omjera, ne dira se u prava drugih suvlasnika i ne nastaje poseban dio, već se usklađuje zemljišnoknjižni opis s faktičnim i pravnim stanjem. Mišljenja je da se stoga ne mogu primjenjivati kriteriji koji se odnose na uspostavu etažnog vlasništva, već isključivo pravila o promjeni upisa postojećeg posebnog dijela.
2.2. Osim toga, smatra da prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama, selektivno je cijenio isprave i zanemario dokaznu snagu javnih isprava čime je počinio bitnu povredu odredaba postupka.
2.3. Predlaže stoga da se žalba uvaži, ukine pobijano rješenje i rješenje Z-48246/2025 i da se dopusti predloženi upis promjene upisa opisa posebnog dijela upisanog u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], podredno predlaže ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe, a također i po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 48/11 –pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 - dalje: ZZK), ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda propisanih člankom 354. stavkom 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
4.1. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje nije nerazumljivo niti proturječno, pa rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
4.2. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se neosnovano ukazuje žalbom.
5. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odbijen prijedlog radi upisa promjena i opisa površine stana upisanog u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je opisan kao E-2 stan na drugom katu koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija površine 68,03 m2, u stan na II katu koji se sastoji od ulaza i hodnika, ostave, predsoblja, sobe 1, sobe 2, sobe 3, dnevnog boravka s kuhinjom i blagovaonicom, kupaonice i vešeraja površine 112,44 m2 sa natkrivenom terasom na II katu površine 25,02 m2, nenatkrivenom terasom na II katu površine 39,27 m2, i bazenom na II katu površine 8,19 m2, kao i da je prvostupanjski sud odbio prigovor predlagateljice izjavljen protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta.
5.1. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju navodi da se prijedlogom predlaže promijeniti opis posebnog dijela nekretnine koji je u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjižen kao vlasništvo predlagateljice i opisan kao E-2 stan na drugom katu koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija površine 68,03 m2, na način da se upiše poseban dio nekretnine opisa kao stan na II katu koji se sastoji od ulaza i hodnika, ostave, predsoblja, sobe 1, sobe 2. sobe 3, dnevnog boravka s kuhinjom i blagovaonicom, kupaonice i vešeraja površine 112,44 m2 sa natkrivenom terasom na II katu površine 25,02 m2, nenatkrivenom terasom na ii katu površine 39,27 m2, i bazenom na II katu površine 8,19 m2. Upis je zatražen na temelju rješenja o izvedenom stanju od 21. srpnja 2020., koje je ispravljeno rješenjem od 21. travnja 2023. i potvrde Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove klasa: 361-08/23-03/00590 ur.br. 251-10-22-1/015-25-004 od 18. srpnja 2025. kojim je potvrđeno da je poseban dio nekretnine samostalna uporabna cjelina.
5.2. Prvostupanjski sud dalje obrazlaže da je iz navedenih isprava vidljivo da je posebni dio nekretnine u pogledu kojega se traži upis, nastao rekonstrukcijom postojećeg stanja na način da je proširen zatvoreni dio stana (dnevni boravak), izveden je natkriveni dio terase uz dnevni boravak, a preostali dio je nenatkriveni dio terase, te zaključuje da iz navedenog proizlazi da je rekonstrukcijom i nadogradnjom nastao novi poseban dio nekretnine i to onaj koji je opisan u potvrdi o samostalnim uporabnim cjelinama, te zaključuje da predlagateljica prijedlogom zapravo traži uspostavu vlasništva na novom posebnom dijelu nekretnine i to onom koji do sada nije bio upisan u zemljišnoj knjizi, a ne promjenu opisa i površine stana. Osim toga navodi kako se zapravo radi o uspostavi vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koji je nastao rekonstrukcijom dijela stambene zgrade, a za takav upis moraju biti ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
5.3. Dodatno, prvostupanjski sud navodi, a žalbom se ne osporava, da je predlagateljica uknjižbu prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine koji je upisan u zemljišnoj knjizi ostvarila na temelju Ugovora o kupoprodaji od 12. rujna 1994. kojim ugovorom je stekla pravo vlasništva na stanu ukupne površine 68,03 m2 iz čega proizlazi da ne raspolaže ispravom iz koje proizlazi valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva preostalog dijela nekretnine odnosno onog posebnog dijela koji sada ima površinu od 112,44 m2 što je posljedica rekonstrukcije koja je provedena, pa iako je rješenje o izvedenom stanju javna isprava, isto nije isprava iz koje proizlazi pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, već isprava kojom se ozakonjuje nezakonito provedena rekonstrukcija postojeće građevine.
6. Pravni stav prvostupanjskog suda pravilan je i zakonit.
7. Naime, iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o pukoj promjeni opisa i površine već postojećeg dijela, već o nastanku novog posebnog dijela nekretnine kao posljedici rekonstrukcije i proširenja stana. Slijedom toga, predlagateljica zapravo traži, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud, uspostavu prava vlasništva na dijelu nekretnine koji ranije nije bio obuhvaćen njezinim vlasništvom niti upisan u zemljišne knjige.
8. Prvostupanjski sud pravilno zaključuje da rješenje o izvedenom stanju (i njegov ispravak) ne predstavljaju valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, već isključivo potvrđuju zakonitost izvedenih radova, ali ne i vlasničkopravni status tako nastalog dijela nekretnine.
9. Nadalje, imajući u vidu da se radi o zgradi s više suvlasnika, a kako to proizlazi iz priloženog zemljišno-knjižnog izvatka, za valjanu uspostavu vlasništva na novoformiranom posebnom dijelu bilo je potrebno ispuniti pretpostavke propisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, osobito pribaviti pisanu suglasnost svih suvlasnika sukladno članku 73. stavku 1. navedenog Zakona.
10. Stoga, a kako predlagateljica sa takvu suglasnost nije priložila, niti raspolaže drugom ispravom koja bi predstavljala pravni temelju za stjecanje prava vlasništva na proširenom dijelu stana, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za traženi upis iz čega proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor predlagateljice i potvrdio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta kojim je prijedlog za upis odbijen.
11. Zbog navedenog, a temeljem članka 149. stavak 3. ZZK-a, odlučeno je kao u izreci. Ujedno je temeljem istog zakonskog propisa naloženo brisanje zabilježbe žalbe.
Slavonski Brod, 7. travnja 2026.
Sutkinja
Draženka Ilak