REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-13868/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Antoniji Golac, uz sudjelovanje zapisničarke Senke Višekruna, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ZŠ, zbog prekršaja iz čl.172. st. 3. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine”, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22) i čl.150. st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.), u povodu podnijetog optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-01/24-01/1142, Urbroj: 443-02-05-10-23-8 od 5. studenoga 2024., nakon provedenog postupka, na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 7. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I.
Okrivljenica ZŠ, kći Z i L djev. prezime C, rođena **.**.1985. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, VSS, odvjetnica, zaposlena u vlastitom odvjetničkom uredu, plaća oko 1.500,00 eura, dobrog imovnog stanja, neudana, bez djece, prekršajno nekažnjavana, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak, sa prebivalištem u [adresa],
k r i v a j e
1. što je na temelju podneska Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koji je Državnom inspektoratu Zagreb, Šubićeva 29, dana 30. kolovoza 2024. dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i očitovanja koje je putem elektroničke pošte, dana 10. i 12. rujna 2024., inspektoru rada dostavila okrivljena ZŠ na okolnost radno pravnog statusa radnice LŠ, utvrđeno da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine” broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 102/19., 84/21. i 119/22.; dalje u tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 3. točka 5. istog Zakona, a u svezi obveze iz članka 89. stavak 1. točka 8. Stečajnog zakona („Narodne novine”, broj 71/15, 104/17. i 36/22) kojom je propisano da je stečajni upravitelj dužan postupati savjesno i uredno, a osobito dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje isprava koje se odnose na radno pravni status osiguranika, jer je u provedenom postupku utvrđeno da je radnica LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 06. srpnja 2020. stekla svojstvo osiguranika kod poslodavaca trgovačkog društva PIZZABAR j.d.o.o. za u ugostiteljstvo i usluge sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 87432060149, da od 07. srpnja 2020. koristi pravo na bolovanje te ima status zaposlene osobe i u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, a da počiniteljica prekršaja nije u skladu s odredbom članka 89. stavak 1. točka8. Stečajnog zakona nakon otvaranja stečajnog postupka koji je otvoren i zaključen rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, poslovni broj St-1235/2022-30, od 03. travnja 2023., Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u zakonom propisanom roku dostavila isprave koje se odnose na radno pravni status zaposlenika, odnosno podatak o prestanku osiguranja, što je bila dužna učiniti nakon otvaranja stečajnog postupaka najkasnije dana 04. travnja 2023., čime je dana 05. travnja 2023. u Zagrebu kao mjestu u kojem je bila dužna poduzeti navedenu radnju, počinila opisani prekršaj,
dakle, što je počinila prekršaja počinila prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine” broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 102/19., 84/21. i 119/22.), kažnjiv po članku 172. stavku 3. točka 5. istog Zakona, a u svezi obveze iz članka 89. stavak 1. točka 8. Stečajnog zakona („Narodne novine”, broj 71/15, 104/17. i 36/22),
2. da je okrivljena počinila prekršaj iz članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, („Narodne novino” broj 80113., 137113., 98/19. i 33/23.), kažnjiv po članku 150. stavak 3. istog Zakona, a u svezi obveze iz članka 89. st. 1. t. 8. Stečajnog zakona („Narodne novine”, broj 71/15, 104/17. i 36/22) kojom je propisano da je stečajni upravitelj dužan postupati savjesno i uredno, a osobito dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje isprava koje se odnose na radno pravni status osiguranika, jer je u provedenom postupku utvrđeno da je radnica LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 06. srpnja 2020. stekla svojstvo osiguranika kod poslodavaca trgovačkog društva PIZZABAR j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 87432060149, da od 07. srpnja 2020. koristi pravo na bolovanje te ima status zaposlene osobe i u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, a da počiniteljica prekršaja nije u skladu s odredbom članka 89. stavak 1. točka 8. Stečajnog zakona, nakon otvaranja stečajnog postupka koji je otvoren i zaključen rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu poslovni broj Sta 235/2022-30, od 03. travnja 2023., Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u zakonom propisanom roku dostavila isprave koje se odnose na radno pravni status zaposlenika, odnosno podatak o prestanku osiguranja, što je bila dužna učiniti nakon otvaranja stečajnog postupaka najkasnije dana 11. travnja 2023., čime je dana 12. travnja 2023. u Zagrebu kao mjestu u kojem je bila dužna poduzeti navedenu radnju, počinila opisani prekršaj,
dakle, što je počinila prekršaj iz članka 120. stavak 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, („Narodne novino” broj 80113., 137113., 98/19. i 33/23.), kažnjiv po članku 150. stavak 3. istog Zakona, a u svezi obveze iz članka 89. st. 1. t. 8. Stečajnog zakona („Narodne novine”, broj 71/15, 104/17. i 36/22)
Temeljem odredbe čl.38. st.2. toč.2. Prekršajnog zakona za počinjena prekršajna djela opisana u izrijeku presude okrivljenica se u cijelosti
OSLOBAĐA OD KAZNE
II. Temeljem čl. 139. st.3. u svezi s čl. 138. st. 2. toč.1. i 3.a Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 30,00 eura (trideset) u korist Državnog proračuna u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno,temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Državni inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, Klasa: 116-01/24-01/1142, Urbroj: 443-02-05-10-23-8 od 5. studenoga 2024., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice radi prekršajnih djela činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude te je predmet dostavljen sudu gdje je proveden redovni postupak.
2. Okrivljenica ZŠ je u svojoj obrani navela da nisu točni navodi optužbe i da se ne osjeća krivom za prekršaje koji joj se stavljaju na teret, a iz razloga što se u konkretnom slučaju radi o stečajnom postupku koji je istim rješenjem otvoren i zaključen. Stečajni upravitelji u stečajnom postupku predstavljaju tijelo koje imenuje sud radi obavljanja radnji koje će dovesti do ostvarivanje pretpostavki za zaključenje stečajnog postupka. U ovom slučaju stečajni upravitelj ima pravo djelovati unutar stečajnog postupka. Stečajni upravitelji nisu direktori tj. preuzela je upravljanje pravnom osobom do zaključenja stečajnog postupka. Imenovanje stečajnog upravitelja u postupku koji se istovremeno zatvara i zaključuje je samo forma koju sud mora ispuniti okviru Stečajnog zakona. Osim navedenog nije bila niti u mogućnosti otkazati ugovor o radu i dostaviti odluku nadležnim tijelima s obzirom da nije imala podatke o zaposlenicima. HZMO stečajnim upraviteljima daje od podataka daje isključivo ime i prezime zaposlenika o čemu daje dokaz isprint obavijest HZMO. Nadalje, okrivljenica je ukazala na činjenicu da čl.191. Stečajnog zakona daje mogućnost stečajnom upravitelju ili radniku da otkažu ugovor o radu. Stečajni zakon ne propisuje obavezu stečajnog upravitelja za otkaz ugovora o radu, a niti ugovor o radu ne prestaje činjenicom otvaranja stjecanog postupka. Stoga da bi sukladno odredbama stečajnog zakona donijela odluku o otkazu ugovora o radu tj prestanku osiguranja ona bi morala donijeti pisani akt koji je dužna dostaviti radniku te mu tim aktom ostaviti otkazni rok od mjesec dana i pravo mogućnost za zaštitu prava iz radnog odnosa. Obzirom da ona u ovom konkretnom postupku koji se nije vodio nema podatke o osiguranicima gđi CŠ, te nije bila u mogućnosti otkazati ugovor jer nije imala niti njene osobne podatke. Osim navedenog, istaknula je činjenicu da je gđa CŠ zaposlena dana 6. srpnja 2020. da je dana 7. srpnja 2020. otišla na bolovanje zbog čuvanja trudnoće, da je dijete rodila 1. ožujka 2021. te da je do 1. ožujka 2022. koristila rodiljni i roditeljski dopust. To je navela iz razloga što je stečajni dužnik prestala raditi do početka 2021. kada su odjavljeni drugi radnici. Nakon isteka rodiljnog i roditeljskog dopusta gđa CŠ je podnijela zahtjev radi korištenja dopusta radi njege djeteta, koje nije dostavila poslodavcu jer da ga je dostavila znala bi da poslodavac ne posluje više od godinu dana, odnosno okrivljenica je pojasnila dok je navedena bila na dopustu pizzerija je prestala raditi.
3. U tijeku dokaznog postupka sudac je izvršio uvid i pročitao podnesak od 29.08.2024. godine, obavijest o postupanje od 20.08.2024. koje HZMO uputio tužitelju, izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koje je upućeno HZMO radi pritužbe CŠ, rješenje HZMO 18.06.2024. godine, odgovor Ministarstva pravosuđa, dopis HZMO 22.08.2022. godine, poziv tužitelja 12.09.2024. upućen okrivljenici, mail Drž inspektorata 12.09.2024. godine, dopis okrivljene 12.09.2024, rješenje Trg. suda u Zagrebu od 3.04.2023. godine, obavijest o počinjenom prekršaju od 10.10.2024. upućena okrivljenoj, obavijest tužitelja od 10.10.2024, izvodi iz registra i izvodi iz prekršajne od 7.11.2024. za okrivljenicu, te je dokaz koji je okrivljena priložila u spisu od 11.12.2024. kojim je HZMO dostavio podatke o osiguranicima.
4. Okrivljenica ZŠ je u svojoj završnoj riječi predložila okončanje postupka te da ju sud oslobodi od optužbe za djela prekršaja opisana u izrijeku presude.
5. Na temelju provedenog dokaznog postupka te temeljem obrane okrivljenice, sudac je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaje navedene u izrijeci ove presude. Naime, sudac smatra utvrđenim da su u ponašanju okrivljenice kritične zgode ostvareni svi elementi bića prekršajnih djela koja joj se stavljaju na teret, čime je postupila protivno odredbama članka citiranih u izreci presude. Sudac je prihvatio obranu okrivljenice koja se odnosi na zaposlenicu CŠ u odnosu na dio obrane u kojoj se navodi da ista nije znala da poslodavac ne posluje više od godinu dana kada je podnijela zahtjev radi korištenja dopusta radi njege djeteta. Isto tako, sudac nije prihvatio obranu okrivljenice u kojoj se navodi da je rješenjem nadležnog suda stečajni postupak otvoren i zaključen te da je imala samo imena i prezimena zaposlenika i nije imala mogućnost u tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izvršiti odjavu osiguranja obzirom da je ista imala imena i prezimena zaposlenika te je na drugi način mogla utvrditi njihove osobne podatke (uvidom u dokumentaciju društva i sl.) te saznati njihove osobne podatke kao što su OIB, adresa i dr.
6. Međutim, obzirom na sve navedene okolnosti tj. da je poslodavac prestao raditi, sud je uvjerenja da u konkretnom slučaju nije potrebno kažnjavanje okrivljenice kako bi se ostvarila svrha kažnjavanja, te cijeneći njezino držanje nakon izvršenog prekršaja, sudac je okrivljenicu oslobodio od kazne temeljem čl.38. st.2. toč.2. Prekršajnog zakona.
7. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenica proglašena krivom, to je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka na ime paušalne svote, koja je odmjerena obzirom na složenost i trajanja postupka, te njezino imovno stanje.
Zagreb, 7. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Senka Višekruna
Antonija Golac
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljenici: ZŠ, [adresa]
2. tužitelju: Državni inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa
3. spis
