Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Delnicama
Poslovni broj: Pp-2280/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Vesni Brbot Košmrlj, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bolf Briški, u prekršajnom postupku, protiv okrivljenika MT, zastupanog po Nataliji Marević-Grgurić, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 282. st. 9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 133/23, dalje čitaj: ZSPC-a), za koji se tereti Optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja Policijske postaje Delnice s ispostavom Čabar, broj 511-09-29-24-1, klase 211-07/24-5/13684 od 25.05.2024., nakon dovršetka glavne rasprave, istoga dana, temeljem odredbe čl.183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22, dalje: PZ-a), 2. veljače 2026., objavio i
p r e s u d i o j e
I Okrivljenik MT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i L, rođen **.**.1986. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, školska sprema: SSS, po zanimanju vozač B,C i D kategorije, zaposlen, imovno stanje: primanja oko 1.200,00 eura, prekršajno kažnjen pravomoćnim odlukama Općinskog suda u Rijeci, Pp- 2574/2022 od 12.01.2023. iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i Pp-4057/2022 od 08.05.2025. iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira;
k r i v j e
što je dana 25.05.2024. u 12,35 sati upravljao osobnim automobilom marke "Renault Clio", registarskih oznaka [registarska oznaka] i kretao se državnom cestom D- 32, dionicom 2, kroz mjesto Makov Hrib iz smjera mjesta Tršće u smjeru mjesta Parg te je dolaskom kod kućnog broja 6 Makovske ulice zaustavljen po policijskim službenicima, a neposrednim zapažanjem i prepoznavanjem znakova koji su posljedica prisustva alkohola u organizmu (nerazgovijetan govor, zadah na alkohol), predmetnom je ponuđeno ispitivanje prisutnosti alkohola u organizmu kojom prilikom je isti odbio ispitivanje,
dakle, na opisani je način okrivljenik postupio protivno odredbi čl. 282.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je odbio podvrgnuti se ispitivanju pomoću odgovarajućih uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, a koji utječe na psihofizičke sposobnosti i na sposobnost upravljanja vozilima,
čime je počinio prekršaj iz odredbe čl. 282.st.9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa se okrivljeniku temeljem citiranog propisa,
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eur (tisuću tristo i dvadeset eura).
II Okrivljenik je novčanu kaznu dužan platiti u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 880,00 eur (osamsto osamdeset eura) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. Ako novčana kazna u ostavljenom roku nije uplaćena, ista će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.
III Okrivljeniku se ne izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima "B" kategorije.
IV Okrivljenik je, temeljem čl. 139.st.3. Prekršajnog zakona, dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka i to platiti paušal u iznosu od 30,00 eur (trideset eura), u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti ove presude, u protivnom, isti će se naplatiti ovrhom putem FINA-e.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Delnice s ispostavom Čabar, broj 511-09-29-24-1, klase 211-07/24-5/13684 od 25.05.2024., ovom je sudu dostavila optužni prijedlog protiv okrivljenika LT, a koji se tereti radi prekršaja iz članka 282.st.9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, opisan u izreci ove presude.
2. Dana 15. prosinca 2025. zakazana je glavna rasprava, a na koju je pristupio uredno pozvani okrivljenik MT, uz prisustvo braniteljice Natalije Marević-Grgurić iz [adresa], a u svoju je obranu okrivljenik MT iskazao da ne priznaje krivnju i odgovornost za prekršaj kojim se tereti. Iskazao je da je zaustavljen toga dana kao vozač vozila Renault Clio u mjestu Makov Hrib, te je u povratku iz trgovine u mjestu Makov Hrib zaustavljen od strane dvoje policijskih službenika koji su bili u policijskom obilježenom vozilu. Nakon zaustavljanja policijski službenici tražili su da izađe iz vozila, odmah po izlasku ponuđeno mu je alkotestiranje putem Dragera, prethodno je upitan da li je konzumirao piće, te je rekao jednu pivu u Tršću. Alkotestiranje putem J je izričito odbio policijskom službeniku, te je odmah sam zatražio da bude odveden na vađenje krvi i urina radi analize. Policijski službenik rekao mu je da to ne može dobiti, te je odmah uzeo papire, počeo ih ispunjavati, iste mu je uručio na ruke, a on je odbio potpisati taj zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola te je dalje pušten u vožnju nakon uručenja tih papira.
2.1. Na upit braniteljice okrivljenik odgovara da je od trenutka kada je popio piće u Tršću i krenuo u vožnju do mjesta gdje je zaustavljen, prošlo su po njegovoj procjeni dvije minute.
2.2. Na upit braniteljice zašto je odbio izričito po zaustavljanju alkotestiranje putem Dragera, okrivljenik izjavljuje iz razloga što je prije čuo u kafiću gdje je popio piće da će ga policija zaustaviti pa je predmetno zaustavljanje doživio kao dogovorenu namještaljku.
2.3. Na upit braniteljice okrivljenik je odgovorio, nakon što mu je uručen zapisnik o ispitivanju alkohola sa mjesta događaja otišao je prvi on, a nakon što su mu policijski službenici dopustili da ode s mjesta događaja.
2.4. Na upit braniteljice, okrivljenik iskazuje da ne može točno konkretizirati obzirom na protek vremena i da je bio pod stresom, gdje je bio drugi policijski službenik iz policijske ophodnje, isti je jedno vrijeme bio van vozila, misli da se vratio u vozilo u jednom trenu, ali ne može konkretizirati u kojem momentu.
3. U dokaznom postupku na glavnoj raspravi vršen je uvid u Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 14.11.2025., temeljem koje proizlazi da je ovdje okrivljenik MT do sada prekršajno kažnjavan dva puta ali samo za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ne i u prometu.
3.1. Vršen je uvid u Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Gorana MT, list 6 spisa, temeljem kojega u bitnome za predmetni utvrđeni prekršaj proizlazi da je isti odbio ispitivanje prisutnosti alkohola u organizmu te da je odbio isti zapisnik i potpisati, na koji izvedeni dokaz je braniteljica imala primjedbu, obzirom na iznesenu obranu okrivljenika.
3.2. Vršen je uvid u Naredbu o određivanju mjere opreza zabrane upravljanja svim vozilima, list 7 spisa.
4. Braniteljica okrivljenika imala je dokazni prijedlog da se sasluša u dokazne svrhe policijski službenik JT koji je utvrdio predmetni prekršaj, a koji dokazni prijedlog je sud prihvatio.
5. Na novo ročište glavne rasprave 2. veljače 2026. pristupio je uredno pozvani okrivljenik MT, uz prisustvo braniteljice Natalije Marević-Grgurić. Na ročište nije pristupio uredno pozvani svjedok, policijski službenik JT, a neposredno pred ročište opravdao je svoj izostanak. Na istom je ročištu okrivljenik MT u cijelosti ostao kod obrane koju je dao u Zapisnik sa glavne rasprave dana 15. prosinca 2025., te braniteljica u odnosu na obranu okrivljenika postavlja pitanje branjeniku, da li je prije nego što mu je ponuđeno alkotestiranje upitan da li je konzumirao alkohol, na što okrivljenik odgovara da je upitan da li je konzumirao alkohol i da je odgovorio da nije konzumirao alkohol.
5.1. Na upit branitelja da li je bilo ikakve dodatne komunikacija između njega i policijskog službenika koji ga je upitao za konzumaciju alkohola, okrivljenik iskazuje da nije bilo druge komunikacije nego je policijski službenik krenuo u ispisivanje nekih papira.
5.2. Na upit branitelja da li mu je potrebna vozačka dozvola, okrivljenik iskazuje da živi u [adresa], a putuje na posao u Sloveniju u Pudob, udaljenost je 20 km u jednom smjeru, na kojoj dionici nema organiziranog javnog prijevoza te isključivo je vezan za osobno vozilo za odlazak na posao, a kao i za obavljanje drugih životnih aktivnosti jer živi u takvom mjestu gdje općenito nema javnog prijevoza, npr. u smjeru Rijeke su organizirana samo dva autobusa, na što branitelj ukazuje da okrivljenik nema fiksno određeno radno vrijeme pa ne može dogovarati prijevoz ni sa drugim ljudima koji rade u Sloveniji.
5.3. Na upit braniteljice da li ima kakve loše odnose sa policijskim službenikom ŽT koji je vršio radnje predmetnog dana u odnosu na njega, iskazuje da nema loše odnose, poznaje ga iz viđenja.
6. Na glavnoj raspravi sud utvrđuje se da su svi dokazi iz spisa provedeni na ročištu 15. prosinca 2025. te obzirom na provedene dokaze i pribavljenu obranu okrivljenika sud je donio rješenje da se odustaje od saslušanja svjedoka JT, policijskog službenika, a obzirom da postoji dostatna osnovica za donošenje odluke o prekršaju. Iako je branitelj okrivljenika inzistirao da se ipak provede saslušanje neodazvanog svjedoka policijskog službenika koji je utvrdio predmetni prekršaj, a na okolnosti eventualnog počinjenja prekršaja odnosno konkretno na okolnost koji su bili razlozi za provođenje alkotestiranja, sud je odbio ponovni prijedlog branitelja okrivljenika za provođenje saslušanja svjedoka JT, policijskog službenika, smatrajući da postoji dostatna osnovica za donošenje odluke o prekršaju u ovom prekršajnom postupku.
7. Ocjenjujući provedene dokaze i obranu okrivljenika, sud utvrđuje nesporno utvrđenim činjenično stanje i dokazanim djelo prekršaja i iz odredbe čl. 282.st.9. ZSPC-a, a sve budući je počinjenje prekršaja utvrđeno neposrednim zapažanjem ovlaštene službene osobe MUP-a RH, koja je službena osoba činjenični opis predmetnog prekršaja utvrdila u materijalnom dokazu u vidu Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu serijskog broja [serijski broj]. Uvidom u spomenuti Zapisnik proizlazi da je ovdje okrivljenik MT u trenutku ispitivanja od strane ovlaštene službene osobe policijskog službenika upoznat s uputama o načinu uporabe uređaja i postupkom ispitivanja te upozoren da odbijanjem čini prekršaj iz članka 282. ZSPC-a, te je konstatirano da je ovdje sada okrivljenik MT odbio ispitivanje na prisutnost alkohola. Iz istoga proizlazi da je ispitanik odbio i stručni pregled - uzimanja krvi i urina radi analize, no isto sud smatra nerelevantnim za odluku o predmetnom prekršaju za koji se tereti. Isti zapisnik uručen mu je ovdje okrivljeniku na ruke te ga je odbio potpisati (list 6 spisa).
7.1. Okrivljenik se branio na način da nije prihvatio ponuđeno ispitivanje prisustva alkohola odnosno iskazao je da je „Alkotestiranje putem J izričito odbio policijskom službeniku, te je odmah sam zatražio da bude odveden na vađenje krvi i urina radi analize, a policijski službenik isti zahtjev da mu je odbio“.
8. Nakon ocjene svakog dokaza posebno i svih zajedno ovaj je sud donio zaključak kako okrivljenik u biti nije porekao prekršaj koji mu je stavljen na teret već je isticao okolnosti koje je smatrao ekskulpirajućima. Međutim, ovaj je sud o krivnji okrivljenika za prekršaj odlučio temeljem odredbe članka 282. stavka 1. i 9. ZSPC-a, kojima je propisano da policijski službenik može vozača podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola i dr., a potom po potrebi i odvesti u zdravstvenu ustanovu na vađenje krvi i uzimanje urina ili na liječnički pregled. Propisano je u stavku 4. istog članka da je vozač dužan postupati prema zahtjevima policijskog službenika, a u stavku 9. istog članka propisano je da će se kazniti vozač koji se odbije podvrgnuti ispitivanju ili liječničkom pregledu. Dakle iz citiranih odredbi i utvrđenog stanja predmeta proizlazi da je okrivljenik navedene zgode upravljao motornim vozilom na cesti, da ga je policijski službenik zaustavio u nadzoru prometa, vozila i vozača u prometu te mu je ponudio da se podvrgne ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja radi utvrđivanja prisustva u organizmu alkohola, a ovdje okrivljenik MT to je odbio. Navodi obrane kojima okrivljenik nastoji opravdati svoje odbijanje u vidu da je odbio alkotestiranje i odmah tražio uzimanje krvi i urina radi analize ga ne opravdavaju niti su smetnja provođenju ponuđenog ispitivanja. Sukladno navedenim zakonskim odredbama članka 282. Zakona o sigurnosti prometa na cestama proizlazi da je policijski službenik taj koji bira metodu ispitivanja, a u slučaju da nakon provedenog ispitivanja poriče rezultate ispitivanja vozač može zatražiti da ga se vodi na liječnički pregled vađenjem krvi i urina, a što ovdje nije slučaj. Ovdje rezultata ispitivanja nije bilo jer je kako je okrivljenik i sam priznao alkotestiranje odbio pa niti nije trebao biti vođen na vađenje krvi i urina. Slijedom utvrđenog, iz činjeničnog opisa optužbe je izostavljen navod da je okrivljenik "odbio ponuđeni stručni liječnički pregled, odnosno uzimanje krvi i urina radi analize" jer na isto u predmetnoj situaciji niti nije trebao biti upućivan.
8.1. Sud zaključuje da okrivljenik nije porekao prekršaj, odnosno one činjenice koje su odlučne za utvrđivanje je li prekršaj počinjen. Navodi njegove obrane su potvrđeni i dokumentacijom spisa, a paušalni navodi njegove obrane da je odbio testiranje na alkohol jer je „iz razloga što je prije čuo u kafiću gdje je popio piće da će ga policija zaustaviti pa je predmetno zaustavljanje doživio kao dogovorenu namještaljku“, ga ne ispričavaju niti otklanjaju krivnju za počinjeni prekršaj.
9. Budući da su bitne konstitutivne činjenice počinjenja prekršaja utvrđene neposrednim opažanjem službene osobe - policijskog službenika o čemu je sastavljen materijalni dokaz, nije bilo razloga sumnje u vjerodostojnost navedenih utvrđenja istoga, a posebice jer takva utvrđenja okrivljenik u tijeku provođenja ovog prekršajnog postupka nije poricao. Naime, okrivljenik je kritične zgode kao sudionik u prometu – vozač bio dužan podvrgnuti se ponuđenom alkotestiranju, a kako nedvojbeno nije tako postupio ostvario je zakonska obilježja prekršaja stavljenog mu na teret.
10. Slijedom navedenog, okrivljenik je proglašen krivim te mu je izrečena puna novčana kazna, primjerena težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, razmatrajući pritom ima li okolnosti iz odredbe čl. 36. Prekršajnog zakona koje utječu na vrstu i visinu kazne, smatrajući da je svrsi kažnjavanja iz odredbe čl. 32. Prekršajnog zakona u potpunosti udovoljeno, naročito i smislu specijalne prevencije. Uvjerenje je suda da će izrečena novčana kazna u izreci naznačenom iznosu koja mu je za prekršaj izrečena u posebnom minimumu postići svoju svrhu, te u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da uvidi neprihvatljivost svojeg postupka zbog kojeg je kažnjen i odvratit ga da ubuduće čini ovakve i slične prekršaje u prometu na cestama.
11. Olakotnim okolnostima sud je okrivljeniku cijenio okolnost da do sada okrivljenik nije prekršajno kažnjavan za isti ili sličan prekršaj odnosno uopće u prometu (utvrđeno uvidom u Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije od 14.11.2025. Otegotnim kod okrivljenika sud nalazi da je isti do sada prekršajno kažnjavan za druge prekršaje kao što je to navedeno u njegovim osobnim podacima odnosno za prekršaje iz čl.13. i čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
12. Odluka o plaćanju dvije trećine izrečene novčane kazne koja će se smatrati da je plaćena u cjelini a ako se u određenom roku plati, donijeta je u smislu odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.
13. U svezi utvrđenog prekršaja za koji se okrivljenik oglašava krivim te mu je izrečena novčana kazna, sud je odlučio ne primijeniti zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije, obzirom na odredbu čl. 51.a i 58. Prekršajnog zakona. Takva odluka donijeta je budući sud smatra kako ne postoji opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti takav prekršaj, a sve obzirom da do sada nije kažnjavan za isti prekršaj u prometu odnosno izricanje iste zaštitne mjere ne bi bilo u razmjeru sa stupnjem počiniteljeve opasnosti. Također, sud je uzeo u obzir da bi izricanje predmetne mjere uvjetovalo uredno obavljanje okrivljenikovog radnog mjesta kako je isti naveo u svojoj obrani a time posljedično i ugrozilo njegovu egzistenciju. Slijedom navedenog, o zaštitnoj mjeri odlučeno je kao u izreci ove presude. Sud smatra da je i samim izricanjem visoke novčane kazne i vođenjem ovog prekršajnog postupka prema okrivljeniku ostvarena opća svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona te da će time biti utjecano da se okrivljenik ubuduće kloni od počinjenja prekršaja.
14. Odluka o trošku prekršajnog postupka donijeta je u smislu odredbe čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka te utvrđene materijalne prilike okrivljenika, a na temelju Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN broj: 18/2013), kojim je propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 13,27 do 665,61 EUR.
Delnice, 2. veljače 2026.
Viša sudska savjetnica
Sutkinja
Ivana Bolf Briški, v.r.
Vesna Brbot Košmrlj, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe iz čl. 192. Prekršajnog zakona mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, kao sud drugog stupnja.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku,
2. Braniteljici okrivljenika,
3. Ovlaštenom tužitelju,
4. U spis.