REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U KARLOVCU

PREKRŠAJNI ODJEL

Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac

Poslovni broj: Pp-1955/2022-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sutkinji Sanji Jovanović Karajić, po prijedlogu više sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, uz sudjelovanje zapisničarke Karoline Sestrić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OČ, kojeg brani Davor Bartolac, odvjetnik u Karlovcu, zbog prekršaja iz čl.282.st.9. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 , 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22 – u daljnjem tekstu: ZSPC), po optužnom prijedlogu PU karlovačke, Postaje prometne policije Karlovac KLASA: 211-07/22-1/7769, URBROJ: 511-05-13-22-1 od 16. lipnja 2022., nakon glavne rasprave završene 26. ožujka 2026. u odsutnosti okrivljenika i tužitelja, a prisutnosti branitelja okrivljenika, 26. ožujka 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik OČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i C r. J, rođen **.**.1992. u [adresa], s mjestom stanovanja u [adresa], VŠS, viši medicinski tehničar, s plaćom oko 1.300,00 EUR, zaposlen u Općoj bolnici Karlovac, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan

k r i v  j e

I. što je 16. lipnja 2022. u 01,10 sati u Karlovcu u Ulici Mala Švarča kbr.185, upravljao osobnim vozilom marke BMW reg. [registarska oznaka], od smjera Senjske ulice u smjeru Duge Rese te je prilikom nadzora vozila i vozača okrivljeniku ponuđeno preliminarno testiranje na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu, kao i izuzimanje krvi i urina radi analize, što je isti kategorički odbio,

II. čime je okrivljenik počinio prekršaj opisan u čl.282.st.4. ZSPC-a, kažnjiv po čl.282.st.9. ZSPC-a,

III. pa mu se na temelju čl.282.st.9. ZSPC-a

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura i nula centi).

IV. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22 – u daljnjem tekstu: PZ-a) okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude na broj računa primatelja u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

V. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u iznosu od 880,00 (osamstoosamdeset eura i nula centi), smatrat će se da je plaćena u cjelini.

VI. Na temelju čl.34.st.1. PZ-a, ako novčana kazna ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično, naplatit će se prisilno u ukupnom iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura i nula centi).

VII. Na temelju čl.58.st.1. PZ-a okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca, u koju će se uračunati vrijeme privremeno oduzete vozačke dozvole, a koja mjera će se izvršiti po izvršnosti presude.

VIII. Na temelju čl.139.st.3. PZ-a okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.t.2. i 3.a PZ-a, u ukupnom iznosu od 131,76 EUR (stotridesetjedan euro i sedamdesetšest centi) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u suprotnom u smislu čl.152.st.4. PZ-a naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. PU karlovačka, Postaja prometne policije Karlovac izdala je prekršajni nalog KLASA: 211-07/22-1/7769, URBROJ: 511-05-13-22-1 od 16. lipnja 2022., protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Kako je okrivljenik protiv izdanog prekršajnog naloga pravodobno podnio prigovor po branitelju zbog poricanja prekršaja, isti je stavljen izvan snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

3. Na glavnoj raspravi 4. ožujka 2026. okrivljenik pozvan da se očituje o osnovanosti optuženja i krivnji iskazao je da ostaje kod svoje obrane koju je iznio na zapisniku od 12. listopada 2022. Tako je u obrani naveo da se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti, da je sve naveo u prigovoru i neka se to smatra njegovom usmenom obranom. Poriče počinjenje prekršaja te navodi kako je točno da je upravljao navedenim vozilom [adresa] u [adresa] gdje ga je policijski službenik zaustavio. Policijski službenik ga je preliminarno testirao i na taj test je pristao. Nadalje navodi kako je test pokazao prisutnost nedopuštenih supstancija jer je on inače osoba koja koristi lijek Normabel koji mu propisuje liječnik, a sve zbog njegove bolesti multipleskleroze. Poslije toga došlo je do razgovora između njega i policijskog službenika u smislu što mu je on (policijski službenik) rekao da bolje da je odbio cijelo testiranje i preliminar i vađenje krvi, jer da je vađenje krvi navodno skupo i da će mu biti veća kazna. Stoga je nezadovoljan postupkom policijskog službenika i tome prigovara. Branitelj okrivljenika naveo je da upravo medicinska dokumentacija koju je dostavio na spis utvrđuje da je okrivljeniku potreban lijek – Normabel jer uz dijazepan tegobe prestaju budući ima otežano disanje uz nelagodu u prsima. Opreza radi okrivljenik je naveo da je njegov brat CČ policijskom službeniku očito poznat. Ovo je naveo zbog toga što ga je policijski službenik najprije alkotestirao, a potom kad mu je ponovio prezime rekao "je li u rodu s CČ".

Branitelj je potom naveo da je u preliminarnom testu konkretne zgode okrivljenik bio pozitivan na dijazepan, a da je upravo to supstancija u lijeku Normabel.

4. U dokaznom postupku kao svjedoci su ispitani JČ i PČ te su provedeni dokazi koji se nalaze u spisu, pa su pročitani: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 16. lipnja 2022. (list 8 spisa), naredba o određivanju mjere opreza od 16. lipnja 2022. (list 9 spisa), izvješće o ispitivanju br. 1330/21 (list 10 spisa), medicinska dokumentacija za okrivljenika – nalaz hitne od 23. lipnja 2022. (list 13 spisa), potvrda iz prekršajne evidencije od 24. studenog 2025. (list 24 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje ŠČ od 24. studenog 2025. (list 25 do 26 spisa) i potvrda iz prekršajne evidencije od 4. ožujka 2026.

5. Na temelju ovako provedenog postupka smatra se da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno provedenim dokazima. Ocjenjujući navode iz obrane okrivljenika i sve provedene dokaze, svaki posebno i sve zajedno, u ovom postupku utvrđeno je da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti, a kako je to opisano u izreci ove presude.

6. Odbijen je kao nevažan i odugovlačeći dokazni prijedlog obrane za suočenjem svjedokinje ŠČ i svjedoka JČ jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno svim provedenim dokazima. Naime, tijekom postupka prihvaćeni su svi dokazni prijedlozi obrane te je detaljno i okolnosno ispitana svjedokinja ŠČ, kao i svjedoci JČ i PČ – policijski službenici, dok spisu priležu i materijalni dokazi koje je sud pročitao.

7. Svjedokinja ŠČ, izvanbračna supruga okrivljenika, otklonila je blagodat nesvjedočenja te iskazala da je taj dan bila u svojstvu suvozača u vozilu kojim su se okrivljenik i ona kretali ulicom za koju ne zna točno kako se zove, ali ide prema La Mirageu. Sjeća se da ih je zaustavilo službeno vozilo policije te da je okrivljenik bio alkotestiran te da je alkotest pokazao 0,00 g/kg alkohola u organizmu. Također se sjeća da je policijski službenik JČ nakon toga pitao okrivljenika je li mu što CČ u rodu, na što mu je on odgovorio da mu je to brat. Ona se za cijelo to vrijeme nalazila u vozilu na suvozačevom mjestu, a okrivljenik je bio vani te je stajao kraj službenog vozila u kojem se nalazio policijski službenik nakon što je obavio testiranje. Pojasnila je da se njihovo vozilo nalazilo nekih dva metra udaljeno od mjesta na parkingu na kojem je stajalo službeno vozilo. Istaknula je kako su prozori na njihovom vozilu u kojem je sjedila cijelo vrijeme bili spušteni jer je bio 6. mjesec, pa je zbog toga sve mogla čuti. Vidjela je da okrivljenik nešto cucla u ustima pa je pretpostavila da se radi o testu na droge, a on joj je poslije rekao da je test pokazao da je pozitivan na diazepan. Zna da okrivljenik boluje od multipleskleroze te da zbog toga troši neke lijekove za lakše disanje, a radi se upravo o diazepanu i za to sve ima liječničke upute i recepte. Vidjela je da ga je policijski službenik pozvao sebi i da mu je govorio o nekim cijenama, da će to koštati i da će on to morati platiti ako ode na Dubovac kako bi dao urin. Čula je kako mu je predložio da odbije taj test nakon ovog pozitivnog testa na droge, tj. na diazepan, da će mu to biti bolje, da će bolje proći na sudu te mu je također nešto govorio da neka kaže da je on kao policijski službenik bio prema njemu bezobrazan i drzak, nego ovaj pozitivan test na drogu. Policijski službenik mu je rekao da bi bilo bolje da baci taj test, pri čemu je pojasnila kako misli na policijskog službenika koji bi bacio taj test, a ne na OČ (okrivljenika). Njoj je to djelovalo kao da policijski službenik njemu želi pomoći jer je cijelo vrijeme prema okrivljeniku bio korektan i nije bio drzak niti bezobrazan. Sjeća se da su njih dvojica tako razgovarali nekih sat i pol, tj. da je to sve skupa toliko trajalo i njih dvojica su razgovarali kao da se poznaju i kao što je već rekla, spominjali su okrivljenikovog brata za kojeg pretpostavlja da je već osuđivan za drogu, a i zna da je taj policijski službenik okrivljenikovog brata CČ jednom prilikom i privodio. Također zna da je tog dana nakon što je provedeno policijsko postupanje prema okrivljeniku, njemu oduzeta privremeno vozačka dozvola te mu je rečeno da se parkira vozilom negdje sa strane i da oni mogu ići, što njoj nije bilo jasno, jer iako nije vozač nije joj logično da bi okrivljenik mogao upravljati vozilom ako mu je privremeno oduzeta vozačka dozvola, a ona sama ne vozi, nema položen niti vozački ispit. Pojasnila je da mu je vozačka dozvola oduzeta na 12 sati i zna da je po isteku tog vremena okrivljenik naknadno otišao po nju. Oni su se nakon svega ovoga odvezli kući. Zna da je okrivljenik tom prilikom bio alkotestiran i testiran na droge jer joj je to i sam rekao, a što je bilo s tim testovima na alkohol i drogu, ona ne zna, valjda ih se policijski službenik riješio, ona to nije vidjela iz auta, jer kao što je rekla, nakon ovih testiranja policijski službenik otišao je u službeno vozilo pa ne zna što je dalje bilo, je li u policiji što kasnije evidentirao vezano za ovaj alkotest i slično. Zna da je okrivljeniku to bio prvi takav slučaj da bi bio testiran na drogu.

8. Svjedok JČ, policijski službenik, iskazao je da se relativno dobro sjeća ovog događaja, iako je od njega prošlo gotovo četiri godine te da je jasno da se ne može sjetiti baš svih detalja. Sjeća da je u automobilu marke BMW, sada se ne može točno sjetiti koja je to bila reg.oznaka, zaustavio okrivljenika, ovdje prisutnog OČ. Pristupio mu je i upitao ga je li što konzumirao od opojnih droga, ljekova i drugih nedozvoljenih supstanci, na što je, vjeruje i koliko se sjeća, on odgovorio da nije. Također se sjeća da je alkotestiran te da je rezultat bio negativan. Upitao ga je želi li pristupiti preliminarnom testiranju na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu, koje se provodi na slinu, a on je tada počeo ispitivati oko toga što ako prihvati, što ako ne prihvati. To je tako otprilike bilo koliko se sada može sjetiti s obzirom na protek vremena, ne može se sjetiti baš točnih riječi koje je izgovorio. Također je iskazao da s obzirom da svaki puta ispitanike koje odluči testirati na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu, upozori na posljedice njihove odluke, odnosno na to što će se dogoditi u slučaju odbijanja ili prihvaćanja testiranja, tako vjeruje da je učinio i u konkretnom slučaju prema ovdje okrivljeniku. Također mu je objasnio proceduru vezanu za testiranje na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu. Sve to, koliko se sada može sjetiti, po njegovoj procjeni trajalo je nekih 15 do 20 minuta. Kako je okrivljenik odbio testiranje, pojasnio je da je odbio preliminarno testiranje koje se provodi na slinu, kao i izuzimanje krvi i urina radi analize, on je ispisao zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, izdao naredbu o određivanju mjere opreza zabrane upravljanja vozilom uz oduzimanje dozvole te izdao prekršajni nalog okrivljeniku zbog prekršaja iz čl.282.st.4. ZSPC-a. Koliko se sjeća okrivljenik je potpisao predmetni zapisnik, a misli i prekršajni nalog koji mu je izdan. Svemu ovome bio je prisutan i njegov kolega PČ.

Na posebno pitanje branitelja je li tom prilikom u vozilu okrivljenik bio sam, odgovorio je da se ne sjeća da li je bio sam ili je netko bio s njim u autu, možda je netko bio s njim u autu.

Branitelj je predložio da se svjedoku predoči dio iskaza ranije u postupku saslušane svjedokinje ŠČ koja je navela kako je tom prilikom bila prisutna konkretnom događaju u vozilu, a gdje ona u bitnome navodi kako je čula da je policijski službenik, prisutni svjedok predložio da odbije test na droge koji je bio pozitivan, da će mu to biti bolje, da će bolje proći na sudu te da kaže kako je on kao policijski službenik bio prema njemu (okrivljeniku) bezobrazan i drzak, kao i dio gdje ona navodi kako je vidjela da okrivljenik nešto cucla u ustima pa je pretpostavila da se radi o testu na droge. Nakon što je taj dio njezinog iskaza predočen svjedoku, isti je odgovorio kako ne vjeruje da je on tako postupio, da on to tako inače nikada ne radi, a da što se tiče ovoga što je ona vidjela da bi OČ imao u ustima, pretpostavlja kako se radilo o drageru, tj. alkotestu. Prema tome, smatra kako ona ne govori istinu jer mu nije jasno kako bi se svih tih detalja mogla sjetiti nakon proteka toliko vremena od ovog događaja. Na posebno pitanje branitelja poznaje li brata okrivljenika OČ, CČ, svjedok je odgovorio da poznaje od ranijih postupanja, ali da se sada ne bi mogao sjetiti njegova lica.

Na posebno pitanje branitelja je li to što poznaje njegovog brata bio razlog za njegovo postupanje tom prilikom prema okrivljeniku, odgovorio je da nije, već da je najvjerojatnije procijenio po njegovom ponašanju da je mogao biti pod utjecajem nekih supstanci.

9. Svjedok PČ, policijski službenik, iskazao je da se ovog događaja djelomično sjeća te da je tom prilikom postupao kolega JČ, a on je bio prisutan. Naveo je kako je okrivljenik odbio preliminarno testiranje na prisutnost opojnih droga i lijekova u organizmu, kao i izuzimanje krvi i urina radi analize. Također se sjeća da je bio alkotestiran i da je alkotest pokazao 0,00 g/kg alkohola u organizmu te je naveo da ne vidi što je tu sporno. Na posebno pitanje branitelja gdje se on točno nalazio za vrijeme postupanja, odgovorio je da se nalazio do kolege, da je stajao do njega, a da je postupanje neko vrijeme trajalo, ali da se sada zbog proteka vremena ne sjeća koliko je ono trajalo, pa se tako za vrijeme postupanja nalazio i do kolege i u službenom vozilu.

Na posebno pitanje branitelja je li (svjedok) tom prilikom dok je trajalo postupanje prema okrivljeniku zaustavljao druge sudionike u prometu, odgovorio je da se ne sjeća, ali da koliko on inače postupa sam, kao i s ovim kolegom, smatra da nije postupao prema drugim sudionicima prometa.

Na posebno pitanje branitelja ako su zajedno postupali, zašto nije potpisao prekršajni nalog, odgovorio je da ga nije dužan potpisati.

10. U zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 8 spisa) navodi se kako je ispitanik OČ – okrivljenik izjavio da nije konzumirao alkoholna pića, opojne droge i lijekove, da je upoznat s uputama o načinu uporabe uređaja i postupkom ispitivanja i upozoren da odbijanjem čini prekršaj iz čl.282. ZSPC-a. Nadalje se navodi kako prihvaća ispitivanje te da odbija testiranje na prisutnost opojnih droga ili lijekova, kao i stručni pregled – uzimanje krvi i urina radi analize. U zapisniku se također navodi kako je postupanje prema okrivljeniku započelo 16. lipnja 2022. u 01,10 sati, a da je ispitivanje obavljeno istog dana u 01,30 sati u [adresa] uporabom uređaja Drager 6810, ARYE-0039, kojom prilikom je utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg. Predmetni zapisnik potpisao je policijski službenik JČ, kao i okrivljenik. Iz izvješća o ispitivanju br.1330/21 (list 10 spisa) proizlazi da je predmetni alkometar bio ispravan u vrijeme ispitivanja prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika . Iz naredbe o određivanju mjere opreza (list 9 spisa) proizlazi kako je okrivljeniku na temelju čl.130. PZ-a određena mjera opreza zabrane upravljanja vozilom uz oduzimanje dozvole za upravljanje zbog postojanja osnovane sumnje da je konkretne zgode počinio prekršaj iz čl.282.st.9. ZSPC-a. Naredbu je potpisao policijski službenik JČ.

11. Iz medicinske dokumentacije za okrivljenika – nalaza Hitne od 23. lipnja 2022. (list 13 spisa) proizlazi kako se okrivljenik inače liječi zbog MS, da uzima specijalnu terapiju uz kontrolu neurologa, da dulje vremena otežano diše uz nelagodu u prsima te da obično uz diazepam tegobe prestaju , koje su dva dana u izrazitom pogoršanju. Kao datum nalaza navodi se 22. ožujka 2018.

12. Navedenu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojnu. Naime, ocjenjuje ju kao valjanu i objektivnu jer je sastavljena prilikom obavljanja službenih radnji i postupanja od strane policijskih službenika u standardnoj proceduri. Također, sud nema razloga ne prihvatiti i medicinsku dokumentaciju okrivljenika, no iz iste se ne utvrđuju bitne i sporne činjenice u ovom postupku.

13. Iz predmetne dokumentacije (dostavljene po tužitelju) utvrđene su sve bitne činjenice za počinjenje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, a potkrijepljena je i iskazima svjedoka JČ i PČ koje je sud u cijelosti prihvatio kao istinite. Naime, svjedoci su iskazivali objektivno, životno i logično, a njihovi iskazi međusobno su suglasni i nadopunjujući te se oni u bitnome sjećaju predmetnog događaja kojem su neposredno svjedočili. Radi se o policijskim službenicima koji su u obavljanju svog posla, u standardnoj policijskoj proceduri postupali prema okrivljeniku kao vozaču u prometu na cesti i neposrednim opažanjem utvrdili kako je okrivljenik kritične zgode na zahtjev policijskog službenika odbio podvrgnuti se preliminarnom testiranju (ispitivanju) na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu, kao i što je odbio uzimanje krvi i urina radi analize. Prema tome, nema razloga zašto bi policijski službenici koji su u okviru obavljanja svog uobičajenog posla utvrdili počinjenje ovog prekršaja od strane okrivljenika, teretili bilo kojeg vozača, pa tako i okrivljenika za prekršaj, a da ga nije počinio. Također, iskazi svjedoka u potpunosti su u skladu s predmetnom materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu te je iz svega navedenog sud utvrdio tijek i dinamiku ovog događaja kako su ga opisali ovi svjedoci te kako to proizlazi i iz materijalne dokumentacije. Prema tome, ne mogu se prihvatiti prigovori obrane dani na iskaze svjedoka. Naime, sasvim je uobičajeno i životno da se svjedoci koji su policijski službenici i koji u okviru svog radnog mjesta svakodnevno postupaju prema iznimno velikom broju građana i vozača, a s obzirom na očiti protek vremena od konkretnog događaja, ne mogu sjetiti apsolutno svih detalja vezanih uz ovu situaciju.

14. S druge strane, iskaz svjedokinje ŠČ sud nije prihvatio kao istinit. Naime, radi se o izvanbračnoj supruzi okrivljenika koja je kao takva svakako zainteresirana za ishod ovog postupka, prema tome pristrana, stoga sud njezin iskaz ocjenjuje kao usmjeren na pomaganje okrivljeniku u ovom postupku kako bi od njega otklonila prekršajnopravnu odgovornost. Osim toga, njezin iskaz u suprotnosti je s iskazima policijskih službenika koji su suglasno iskazivali o ovom događaju o tome kako je okrivljenik uistinu odbio podvrgnuti se testiranju na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu, kao i s cjelokupnom materijalnom dokumentacijom jer iz dokaza ne proizlazi da bi se okrivljenik podvrgnuo preliminarnom testiranju koje bi pokazalo prisutnost diazepama, kako to navodi svjedokinja i tvrdi obrana. U odnosu na navode ove svjedokinje kako je ona vidjela da je okrivljenik nešto imao u ustima, svjedok JČ pojasnio je kako je moguće da je ona pri tome mislila na Drager kojim se provodi alkotestiranje vozača, a što u ovom postupku nije ni bilo sporno.

15. Kako je provedenim dokazima koje je sud prihvatio kao vjerodostojne utvrđeno da je konkretne zgode na zahtjev policijskog službenika okrivljenik odbio podvrgnuti se preliminarnom testiranju na prisutnost opojnih droga ili lijekova u organizmu, kao i da je odbio uzimanje krvi i urina radi analize, tako je postupio suprotno odredbi čl.282.st.4. ZSPC-a, a u njegovom djelu stekla su se sva bitna obilježja prekršaja iz čl.282.st.9. ZSPC-a.

16. Prema tome, obrana okrivljenika ne može se prihvatiti i sud ju ocjenjuje kao usmjerenu isključivo na izbjegavanje prekršajnopravne odgovornosti. Stav obrane kako je postupanje prema okrivljeniku bilo motivirano time da policijski službenik JČ od ranije poznaje brata okrivljenika, potpuno je neprihvatljiv i promašen. Naime, policijski službenici postupaju u skladu s danim ovlastima i imaju pravo, pa čak i dužnost obavljati poslove nadzora vozača i drugih sudionika u prometu i zaustavljati ih te provoditi propisane radnje prema svakom sudioniku na temelju vlastite procjene u danom trenutku. S druge strane, sukladno odredbi čl.282.st.4. ZSPC-a vozači i drugi sudionici u prometu dužni su postupati prema zahtjevima policijskog službenika. Iz iskaza svjedoka – policijskih službenika i cjelokupne materijalne dokumentacije utvrđeno je kako su u konkretnom slučaju policijski službenici prema okrivljeniku u potpunosti postupali u skladu sa svojim ovlastima i relevantnim odredbama ZSPC-a te prema propisanoj proceduri.

17. Sukladno čl.36. PZ-a pri određivanju kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne, a ista je izrečena u granicama propisanima za taj prekršaj. Primijenjena je odredba čl.3.st.2. PZ-a budući da se nakon počinjenja prekršaja Zakon promijenio, pa je primijenjen propis koji je najblaži za počinitelja. Naime, 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 114/22) kojim je uveden euro kao službena valuta u Republici Hrvatskoj pa je posljedično smanjen zakonski minimum i maksimum novčane kazne propisane za ovo djelo. Kao otegotna cijenjena je okolnost što je okrivljenik već kažnjavan za prometne prekršaje, a što je utvrđeno iz potvrde iz prekršajne evidencije. Olakotnih okolnosti sud nije našao. Stoga mu je izrekao novčanu kaznu u minimalnom zakonskom iznosu od 1.320,00 EUR jer smatra kako će se ovakvom novčanom kaznom, koja je sama po sebi visoka, ostvariti svrha kažnjavanja propisana čl.32. PZ-a, te da će ista utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini prometne prekršaje. Okrivljeniku je dopušten najdulji rok za plaćanje novčane kazne od tri mjeseca sukladno čl.33.st.11. PZ-a, a uzimajući u obzir njegove imovinske prilike (plaću u iznosu od 1.300,00 EUR) i visinu novčane kazne.

18. Ukoliko okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, sukladno čl.152.st.3. PZ-a, smatrat će se da je u cijelosti plaćena.

19. Na temelju čl.58.st.1. PZ-a okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca, a zakonom je ista propisana u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine. Sud smatra da je izricanje ove zaštitne mjere nužno kako bi se otklonila opasnost da okrivljenik ponovno ne počini prekršaj, a to uzimajući u obzir težinu počinjenog prekršaja i činjenicu okrivljenikove prekršajne kažnjavanosti. Naime, u konkretnom slučaju radi se o jednom od najtežih prometnih prekršaja za koje su propisane visoke novčane kazne, pa i kazne zatvora. Sukladno čl.130.st.9. PZ-a u izrečenu zaštitnu mjeru uračunat će se vrijeme privremeno oduzete vozačke dozvole.

20. Trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 110,00 EUR određen je prema trajanju i složenosti postupka, dok se trošak u iznosu od 18,88 EUR odnosi na trošak pristupa svjedoka JČ na sud, a trošak u iznosu od 2,88 EUR odnosi se na trošak pristupa svjedoka PČ, koje troškove je okrivljenik dužan platiti u navedenom roku, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

U Karlovcu 26. ožujka 2026.

Zapisničarka

Odluku izradila viša sudska savjetnica Karolina Sestrić,v.r.

Doris Horvat Gerić,v.r.

Sutkinja

Sanja Jovanović Karajić,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Branitelju okrivljenika

3. Tužitelju