REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-1281/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Dubravka Matas, u pravnoj stvari tužitelja kao predlagatelja osiguranja RAVNOGORSKA PILANA d.o.o., Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 178, OIB: 92756703139, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saša Poldan, Goran Gatara, Valentina Vižintin, Marko Komorski, Ana Babić i Soča Fruk Morina u Rijeci, protiv tuženika kao protivnika osiguranja WOODLANDS CROATIA d.o.o., Zagreb, Ulica Ivana Lučića 2A, OIB: 20638453342, kojeg zastupa punomoćnica Sandra Budimir, odvjetnica u Zagrebu te ostali odvjetnici u Odvjetničkom društvu Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka d.o.o. u Zagrebu, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-697/2025-5 od 5. veljače 2026., 26. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja i ukida rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-697/2025-5 od 5. veljače 2026. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka sud će odlučiti u konačnoj odluci.

III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troška odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci označenim u izreci je riješeno: „1. Radi osiguranja nenovčane tražbine na povrat i zabranu naplate po zadužnicama i to:

- zadužnice izdane od RAVNOGORSKA PILANA d.o.o. Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 178, OIB: 92756703139 na kojoj je potpis člana uprave tužitelja ovjeren po javnom bilježniku Mariu Brajdića iz Delnica 29. studenog 2022. pod poslovnim brojem OV-4421/2022

- zadužnice izdane od RAVNOGORSKA PILANA d.o.o. Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 178, OIB: 92756703139 na kojoj je potpis člana uprave tužitelja ovjeren po javnom bilježniku Mariu Brajdića iz Delnica 29. studenog 2022. pod poslovnim brojem OV-4422/2022, koju tražbinu predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja

određuje se privremena mjera

privremeno se zabranjuje zapljena i naplata po zadužnicama i to:

- zadužnici izdanoj od RAVNOGORSKA PILANA d.o.o. Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 178, OIB: 92756703139 na kojoj je potpis člana uprave tužitelja ovjeren po javnom bilježniku Mariu Brajdića iz Delnica 29. studenog 2022. pod poslovnim brojem OV-4421/2022

- zadužnici izdanoj od RAVNOGORSKA PILANA d.o.o. Ravna Gora, Ivana Gorana Kovačića 178, OIB: 92756703139 na kojoj je potpis člana uprave tužitelja ovjeren po javnom bilježniku Mariu Brajdića iz Delnica 29. studenog 2022. pod poslovnim brojem OV-4422/2022 te se nalaže Financijskoj agenciji i ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, kod kojih se vode novčana sredstva predlagatelja osiguranja da uskrate zapljenu i naplatu novčanih sredstva po navedenim zadužnicama po zahtjevu protivnika osiguranja ili bilo koje treće osobi koja zadužnicu podnese na naplatu.

2. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka kojeg je predlagatelj osiguranja pokrenuo protiv protivnika osiguranja radi povrata i trajne zabrane naplate po zadužnicama iz točke 1. ovog rješenja, a koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-697/2025.

3. Protivnik osiguranja dužan je platiti predlagatelju osiguranja prouzročeni trošak postupka osiguranja u iznosu od 303,10 EUR u roku od 8 (osam) dana.“

2. Tako je prvostupanjski sud odlučio, jer je utvrdio kako je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim pretpostavke za određivanje predložene mjere osiguranja te je odlučeno primjenom odredbe čl. 344., čl. 346. st. 1. i 2., čl. 347. i čl. 351. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 144/22 i 6/24; dalje: OZ). O trošku je odlučeno na temelju odredbe čl. 14. OZ-a.

3. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja iz svih zakonskih razloga. U žalbi u bitnom navodi kako nije bilo zakonske osnove za donošenje pobijanog rješenja, niti su bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izdavanje privremene mjere. Predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje takvih uvjeta, a sud nije u obrazloženju iznio temeljem čega zaključuje da bi takvi uvjeti ipak (naročito u vezi vjerojatnog postojanja tražbine) u odnosu na protivnika osiguranja bili ispunjeni. Odredivši privremenu mjeru zabrane naplate zadužnica sud je neizravno u postupku osiguranja proglasio nedopuštenom pljenidbu i prijenos novčanih sredstava koja se provodi u drugom postupku izravne naplate, čime je spriječio protivnika osiguranja u naplati svoje tražbine temeljem zadužnica, a što nije zakonom predviđeno pravno sredstvo u postupku izravne naplate taksativno navedeno u čl. 210. OZ-a. Osporava i odluku o naknadi troškova postupka. Prvenstveno, prijedlog za privremenu mjeru je neosnovan jer je podnesen zajedno s tužbom. Iz tužbe predlagatelja osiguranja od 4. prosinca 2025. razvidno je da predlagatelj osiguranja potražuje samo trošak za sastav tužbe. Obzirom da je prijedlog za privremenu mjeru postavljen zajedno s tužbom, predlagatelju osiguranja ne pripada poseban trošak sastava prijedloga, što je stav usvojen i u sudskoj praksi. Predlaže ukinuti pobijano rješenje te vratiti protivniku osiguranja uplaćene troškove postupka u iznosu od 303,10 eura, sve uz naknadu troškova žalbe u iznosu od 19.069,30 eura.

3.1. Predlagatelj osiguranja je u odgovoru na žalbu osporio sve njezine navode te predložio odbijanje žalbe uz nalog za naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 250,00 eura.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da nije pravilno i na zakonu osnovano.

6. Prema odredbi iz čl. 346. st. 1. OZ-a za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine moraju biti kumulativno ispunjene određene pretpostavke, odnosno predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje neke svoje tražbine u odnosu prema protivniku osiguranja prema kojem se privremena mjera izriče te mora učiniti vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje ove opasnosti samo ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

6.1. Odredbom čl. 215. OZ-a propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Ta se isprava izdaje u jednom primjerku i nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Zadužnica je ujedno i sredstvo osiguranja.

7. Da su predmetne zadužnice već podnesene Financijskoj agenciji na naplatu potvrđuje i predlagatelj osiguranja.

8. Dakle, iz navedenog proizlazi da je protivnik osiguranja sporne zadužnice već predao na naplatu Financijskoj agenciji pa je mjera osiguranja koju je predlagatelj osiguranja tražio nepravilna u smislu odredbe čl. 347. st. 1. OZ -a, jer je bespredmetno zabranjivati protivniku osiguranja poduzimanje radnje koju je on već poduzeo.

9. Za određivanje privremene mjere nije zapreka to što ona sadržajno odgovara odluci kojom se predlagatelju osiguranja pruža pravna zaštita u parničnom postupku, jer je privremena mjera vremenski ograničenog trajanja pa sud istom samo privremeno uređuje sporni odnos stranaka i pravilno navodi da nije ni tražio predaju predmetnih zadužnica njemu. Međutim, to nije utjecalo na pravilnost i zakonitost pobijane odluke s obzirom na to da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, a i s obzirom na činjenicu da su predmetne zadužnice već predane Financijskoj agenciji na naplatu.

10. U konkretnom slučaju pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih je nije moguće ispitati, a naročito jer nema razloga o odlučnim činjenicama na koje ukazuje žalitelj a odnose se na neovlašteno zastupanje prilikom potpisivanja predmetne izjave od 21. ožujka 2024. bez suglasnosti društva, zadiranje u ovršni postupak u predmetu izravne naplate i prejudiciranje odluke u parnici, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

11. Stoga je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a riješeno kao u izreci. Neosnovan je predlagateljev zahtjev za naknadu troška odgovora na žalbu u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a, jer nije riječ o potrebnom trošku u ovom postupku. U ponovnom postupku sud će otkloniti bitne povrede odredba postupka na koje je upućeno ovim rješenjem i primjenom odredbe čl. 346. OZ-a ocijeniti postojanje pretpostavki za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine donošenjem nove na zakonu osnovane odluke.

12. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom čl . 166. st. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. OZ-a.

Zagreb, 26. ožujka 2026.

Sudac

Dubravka Matas