Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1144/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Mihe Mratovića, kao predsjednika vijeća, te Arijane Bolanča kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Nediljke Radić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Predrag Jovanović, odvjetnik u Labinu, Rudarska 1, protiv tuženika UF iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marijan Belušić, odvjetnik u Labinu, Sv. Katarine 14, radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Pazinu, poslovnog broja P-122/2022-12 od 15. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, poslovnog broja P-122/2022-12 od 15. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev:

„Dužan je tuženik uspostaviti ranije građevinsko-posjedovno stanje po dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno sa iste ukloniti drvenu građu, sve sukladno skici mjerničnog vještaka.“

II. Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev:

„Dužan je tuženik nadoknaditi štetu tužitelju u visini od 12.000,00 kuna.“ III. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 663,61 eura / 5.000,00 kuna1 (šestošezdesettri eura i šezdesetjedan cent / pettisuća kuna) u roku 15 dana.

IV. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka se odbija.

V. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka. ".

2. Žalbu u zakonskom roku izjavljuje tužitelj, pobijajući odluku suda prvog stupnja iz svih žalbenih razloga predviđeni člankom 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda preinači podredno ukine.

U smislu odredbe članka 359. stavak 1. ZPP-a sud prvog stupnja žalbu tužitelja dostavio je na odgovor tuženiku.

Tuženik nije odgovorio na žalbu tužitelja.

Žalba tuženika nije osnovana.

3. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na prema tuženiku, radi prestanka uznemiravanja i uspostava prijašnjeg stanja na nekretnini kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno uklanjanje drvene građe, a sve prema skici vještaka mjernika.

4. Pravilno je sud prvog stupnja donio pobijanu odluku za što je dao valjane i uvjerljive razloge koje kao takve prihvaća i ovaj žalbeni sud i nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tužitelja.

Ovaj žalbeni sud po službenoj dužnosti ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju nije pronašao da bi sud prvog stupnja u pobijanom postupku počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje povrede ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.

Nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju povredu upućuje žalba tužitelja jer je pobijana odluka razumljiva i jasna i ista se može ispitati.

Nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sporne i odlučne činjenice sud prvog stupnja pravilno utvrdio i raspravio u smislu odredbe članka 8. ZPP-a., te pravilno primijenio materijalno pravo.

5. Iz rezultata provedenog parničnog postupka pred sudom prvog stupnja utvrđeno je da je predmet spora k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja pašnjak-oranicu, a u zemljišnim knjigama kao vlasnik navedene nekretnine je upisan Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za dekoriranje i uređenje interijera. Tijekom postupka tužitelj tvrdi da je suvlasnik navedene nekretnine zajedno sa svojom sestrom VF kao nasljednici iza smrti njegovog oca pokojnog ĆF u kojem ostavinskom postupku su njegova djeca tužitelj VF proglašeni nasljednicima svaki za ½ dijela. Inače, ostavinski postupak iza smrti ĆF je prekinut, jer je bio spor između nasljednika što predstavlja ostavinu pokojnog ĆF, te postojao istaknut zahtjev nasljednice VF da tužitelj ima pravo samo na nužni dio. Nadalje u postupku je utvrđeno da je pokojni ĆF navedenu nekretninu otuđio za vrijeme života ugovorom o darovanju i u zemljišnim knjigama navedena treća osoba Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću čiji je zakonski zastupnik VF.

6. U žalbi tužitelj sadržaj žalbe intonira razmatrajući svoj postavljeni tužbeni zahtjev kao nasljednik sada pokojnog ĆF, ističući da kao nasljednik ima sva prava jednaka na naslijeđeni dio iza svog oca.

7. Kako to pravilno sud prvog stupnja utvrđuje tužitelj je u ovom predmetu postavio tužbeni zahtjev, a uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, i to vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja. Takvu tužbu može podnijet prema trećoj osobi samo vlasnik ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika u vlasništvu njegove nekretnine, a ne oduzima stvar tako da vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane.

8. Sud prvog stupnja pravilno je zauzeo stav imajući u vidu odredbu članka 167. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25 – dalje u tekstu: ZV) da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo na prestanak uznemiravanja vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari.

9. Kako neprijeporno proizlazi iz stanja spisa treća osoba je upisana kao vlasnik nekretnina, a ne tužitelj, pa tužitelj nemože osnovano istaknuti vlasničku zaštitu podnošenjem ove tužbe. Nadalje, tužitelj u ovom postupku nije dokazao ni suvlasništvo niti je to tijekom postupka tvrdio pa stoga pravilno sud prvog stupnja zaključuje da tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe radi prestanka uznemiravanja.

10. Samo vlasnik stvari ima prava na zaštitu od uznemiravanja samo u slučaju kada je i posjednik te nekretnine pa ga treća osoba uznemirava u pravo vlasništva na drugi način a ne oduzimanjem stvari, dok bi vlasnik neposjednik svoje pravo vlasništva mogao štiti samo pravom vlasničkom tužbom iz članka 161. ZV-a.

11. Tijekom trajanja prvostupanjskog postupka sud prvog stupnja je proveo dokaz saslušanja stranaka i predloženih svjedoka, iz čijeg iskaza je utvrdio da je tuženik uz suglasnost VF čistio i održavao dio sporne parcele koja je u međi s njegovom parcelom, te da je tuženik postupao u skladu s ranijim vlasnikom, sada pokojnog ZF koji je otac tužitelja a tuženik nije ni sudjelovao u sudskim postupcima između tužitelja i njegove sestre VF kao nasljednicima pokojnog ZF već se u svojem ponašanju oslanjao na povjerenje u zemljišnim knjigama te činjenici da je imao odobrenje od prethodnog vlasnika sada pokojnog ZF kao i njegove kćerke VF kao upisanog zakonskog zastupnika upisanog vlasnika.

12. Radi iznijetog a kako u ovom postupku tužitelj nije dokazao da je suvlasnik katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i da je dokazano da je tuženik sa svojim radnjama postupao u skladu s prethodnim vlasnikom i postojećim vlasnikom to se ukazuje da je žalba tužitelja neosnovana, kako u pogledu postavljenog tužbenog zahtjeva uspostave ranijeg posjedovnog stanja, tako i u pogledu eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva za naknadu štete jer tuženik tužitelju nije prouzročio štetu u smislu članka 167. stavak 3. ZV-a jer tužitelj nije aktivno bio legitimiran za podnošenje tužbe radi prestanka uznemiravanja.

13. S obzirom na iznijeto valjalo je odbiti žalbu tužitelja i potvrditi pobijanu odluku sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a i članka 380. točka 2. ZPP-a i odlučiti kao u izreci odluke ovog žalbenog suda.

U Splitu, 26. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović