Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž-3485/2024-3

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marije Šimičić kao predsjednice vijeća, Mirjane Rubić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Sande Crljen Ivančić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vlatku Kregaru, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika DELUSO, d.o.o. u stečaju, OIB: 80883822533, iz Zagreba, Tratinska ulica 27, zastupanog po punomoćnici Rajki Jagmarević, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1892/2022-32 od 25. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 26. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1892/2022-32 od 25. listopada 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice UJ:

"1. Utvrđuje se da je Tužiteljica UJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine koja je upisana u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], STAMBENA ZGRADA BR. 5E, [adresa] SA 193 M2 I DVORIŠTE SA 297 M2 ukupne površine 490 m2 i to 11. Suvlasničkog dijela: 1464/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) poseban dio označen oznakom "A-i3", u naravi stan koji se nalazi u potkrovlju zgrade i koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, dvije sobe, dnevnog boravka i terase ukupne netto podne površine 104,50 m2, (ukupne netto reducirane površine 68,13 m2) - sve označeno žutom bojom, što je Tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva te se nalaže Tuženiku Tužiteljici izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na ime i u korist Tužiteljice na nekretnini koja je upisana u zemljišnu knjigu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], STAMBENA ZGRADA BR. 5E, [adresa] SA 193 M2 I DVORIŠTE SA 297 M2 ukupne površine 490 m2, 11. Suvlasnički dio: 1464/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-11) poseban dio označen oznakom "A-i3", u naravi stan koji se nalazi u potkrovlju zgrade i koji se sastoji od hodnika, kupaonice, kuhinje, dvije sobe, dnevnog boravka i terase ukupne netto podne površine 104,50 m2, (ukupne netto reducirane površine 68,13 m2) - sve označeno žutom bojom, udio 1/1, u roku od 15 dana koju će u protivnom zamijeniti ova presuda.

2. Nalaže se Tuženiku DELUSO d.o.o. u stečaju, Tratinska 27, Zagreb, OIB: 80883822533, naknaditi Tužiteljici UJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa sve do isplate, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici UJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tuženiku DELUSO d.o.o. u stečaju, OIB: 80883822533, parnični trošak u iznosu od 625,00 eura, u roku od 15 dana.".

2.Protiv citirane presude žali se tužiteljica iz svih zakonom predviđenih razloga predlažući je preinačiti sukladno žalbenim navodima, podredno ukinuti je i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3.Žalba je osnovana.

4.Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene u izreci uz obvezivanje tuženika to pravo priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva uz obvezu na izdavanje tabularne ispravu koju bi u protivnom zamijenila presuda.

5.U prvostupanjskom postupku utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

-kako su prednik tuženika Deluso d.o.o. kao prodavatelj i tužiteljica kao kupac dana 3. ožujka 2009. sklopili Ugovor o kupoprodaji spornog stana za kupoprodajnu cijenu od 114.458,40 eura plativu u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju za Euro HNB na dan plaćanja koju se kupac obvezao isplatiti najkasnije do 31. listopada 2009., uz ovlaštenje kupca na uknjižbu prava vlasništva temeljem ugovora i potvrde da je kupoprodajna cijena u cijelosti isplaćena,

-kako je (prema priloženoj Potvrdi o izvršenom plaćanju od 23. ožujka 2022.) tužiteljica uplatila dio kupoprodajne cijene u iznosu od 500.000,00 kuna na žiro račun prodavatelja, pravne osobe Deluso d.o.o. dana 28. rujna 2009. te je u posjedu predmetne nekretnine od 3. ožujka 2009.,

-kako je Trgovački sud u Zagrebu, rješenjem broj 48 St-832/2017 od 27. kolovoza 2018., otvorio stečajni postupak nad Deluso d.o.o.,

- kako je tužiteljica u stranačkom iskazu ustvrdila da je pored dijela kupoprodajne cijene isplaćene na račun prodavatelja od 500.000,00 kn, istome isplatila i daljnji iznos od oko 47.000,00 Eura izravno na ruke AJ koji joj je tada rekao kako joj ne može izdati tabularnu ispravu jer je tvrtka u problemima, da je kasnije tražila ispravu ili povrat novca, čemu nije udovoljeno,

- kako je svjedok AJ, kao jedini član društva Deluso d.o.o. iskazivao da je društvo u početku dobro poslovalo ali je kasnije otišlo u stečaj, da se zbog proteka vremena i bolesti ne sjeća ali vjeruje kako bi se sjetio da mu je tužiteljica na ime kupoprodajne cijene isplatila 47.000,00 Eura smatrajući kako nije životno logično davati toliki iznos nekome na ruke bez potpisa i priznanice.

6.Prvostupanjski je sud primjenom pravila iz čl. 221a ZPPa odbio tužbeni zahtjev s obrazloženjem da tužiteljica, na kojoj je bio teret dokaza nije dokazala da je u cijelosti isplatila ugovorenu kupoprodajnu cijenu koja je uvjet za upis prava vlasništva predmetne nekretnine, odnosno da je u cijelosti ispunila obveze iz predmetnog ugovora o kupoprodaji, a slijedom toga da se nisu mogli steći uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15- pročišćeni tekst, i 94/17, 52/25 dalje:ZV) odnosno da bi posjed bio zakonit, istinit i pošten.

7.I u ovom stadiju postupka nije sporno da je tužiteljica s Deluso d.o.o., prednikom tuženika, zaključila kupoprodajni ugovor za kupnju predmetne nekretnine, da je ugovorena kupoprodajna cijena iznosila 114.458,40 eura plativo u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju za Euro HNB na dan plaćanja, da je rok isplate do 31. listopada 2009., da je tužiteljica potpisom ugovora i u skladu s istim uselila u stan u čijem je nesmetanom posjedu i sada te da je na račun prodavatelja isplatila 500.000,00 kn dana 28. rujna 2009.

8.Sporno je je li tužiteljica isplatila prodavatelju cjelokupnu ugovorenu cijenu jer tužiteljica tvrdi da je preostali dio a u visini od cca 47.000,00 Eura isplatila neposredno na ruke AJ, a sukladno tome i u ovoj fazi postupka ostalo je sporno je li u korist tužiteljice došlo do stjecanja vlasništva predmetne nekretnine pravnim poslom, odnosno ima li posjed tužiteljice u razdoblju od useljenja u predmetni stan 2009. do podnošenja tužbe 2022. kakvoću kakva se traži za stjecanje prava vlasništva redovitom dosjelošću.

9.S tim u svezi tužiteljica je postavila vlasnički zahtjev pozivom na dva pravna osnova stjecanja vlasništva i to stjecanje pravnim poslom te dosjelošću.

10.Polazeći od toga da je tužiteljica zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva predmetne nekretnine temeljila na činjeničnim utvrđenjima da je to pravo stekla temeljem Ugovora o kupoprodaji (zaključenog s prednikom tuženika), navesti je kako se temeljem pravnog posla kao pravnog osnova stjecanja ne može tražiti utvrđenje da je vlasnica nekretnine jer joj nedostaje način stjecanja, što za nekretnine znači upis u zemljišne knjige. To stoga što prema odredbi iz čl. 119. i 120. ZV-a vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla stječe se upisom u zemljišnu knjigu. Tako, uz utvrđenje da tužiteljica na temelju predmetnog Ugovora o kupoprodaji nije ishodila upis u zemljišne knjige, sud ne može deklaratornom presudom pružiti pravnu zaštitu iz jednostavnog razloga što se deklaratornom presudom ne može prejudicirati ono što se nije dogodilo, a upitno je hoće li se i dogoditi (upis u zemljišnu knjigu) na temelju pravnog posla. Stoga nije došlo do stjecanja vlasništva na temelju pravnog posla, ali iz naprijed navedenih razloga.

11.Utvrđujući kako se u danoj situaciji nisu mogli steći uvjeti da bi posjed tužiteljice bio zakonit, istinit i pošten pa da se time nisu stekli ni uvjeti za stjecanje dosjelošću iz čl. 159. ZV-a, prvostupanjski sud nije dao razloge vezano za neispunjenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva na temelju tog instituta.

12.Stoga ovaj sud ne može ispitati pravilnost i zakonitost pobijane presude čime je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju žaliteljica s osnovom ukazuje.

13.Nadalje, prema odredbi čl. 221 a. ZPP ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

14.Tužiteljica je u smislu navedene zakonske odredbe dužna dokazati činjenice koje su stvarna osnova tužbe, a tuženik istinitost svojih navoda i prigovora.

15.Glede stava prvostupanjskog suda o tome kako se zbog nedokazivanja isplate kupoprodajne cijene u cijelosti nisu mogli steći uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću prvenstveno je imati u vidu kako u slučaju kada je izveo određene dokaze, sud u primjeni odredbe čl. 221a. ZPP nije bio ovlašten odbiti tužbeni zahtjev bez da je cijenio dokaze koje je prema prijedlogu tužiteljice izveo. Naime, da bi sud o postojanju činjenica mogao zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke:

- da je sud izveo predložene dokaze, te

- da na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku odlučnu činjenicu, a koje pretpostavke u konkretnom slučaju nisu ispunjene jer je sud izveo sve predložene dokaze ali ih nije ocijenio (iskazi svjedoka MJ i FJ te izjave tužiteljice od 21. ožujka 2022.).

16.Iz navedenog proizlazi da je sud prvog stupnja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka opisanu u odredbi čl. 354. st. 1. ZPP u svezi sa čl. 8. i čl. 221a. ZPP-a, na što osnovano sadržajem žalbe ukazuje tužiteljica.

17.Glede pozivanja na drugi pravni osnov stjecanja, navesti je kako je dosjelost stjecanje prava neprekidnim izvršavanjem njegovog sadržaja kroz zakonom određeno vrijeme. Dosjelost pretvara fizičku vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo.

18.Pri tome posjednik izravno – originarno stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme. Pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću su samostalan posjed određene kakvoće, neprekidno trajanje posjeda kroz zakonom predviđeno vrijeme, sposobnost stvari da bude objekt stjecanja, sposobnost stjecatelja da bude vlasnikom te stvari (čl. 159. st.1. ZV).

18.1.Vrijeme potrebno za dosjelost (iz čl. 159. st. 2. i 3. ZV) počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost kako to proizlazi iz čl. 160. ZV-a. Samostalan posjed (čl. 11. ZV) postoji ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na stvari kao da je vlasnik stvari (tzv. vlasnički posjed) i samo takav posjed bez obzira je li posredan ili neposredan, može dovesti do stjecanja vlasništva dosjelošću. Prema čl. 18. st.1. i 2. ZV- a posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed) a istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno, ili prijevarom, ni zloupotrebom povjerenja (vi, clam, praecario). Posjed je pošten, sukladno čl. 18. st. 3. ZV-a ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga vjerovati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada.

18.2.U smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZV-a poštenje posjeda se presumira, osim ako se dokaže suprotno, poštenje posjeda je činjenica koju tužiteljica nije dužna dokazati, već to mora dokazati onaj koji tvrdi suprotno (tako i u Rev-1628/2015 od 11. prosinca 2018., Rev-543/2015 od 8. siječnja 2019., Rev-457/2016 od 5. studenog 2019., Rev- 125/2019 od 19. listopada 2022., Rev-725/22 od 11. listopada 2022. i dr.).

19.Iz sadržaja spisa proizlazi kako je tužiteljica u nesmetanom neprekidnom posjedu predmetnog stana od zaključivanja kupoprodajnog ugovora, dakle od 3. ožujka 2009. pa nadalje, da je u isti uvedena po prodavatelju u skladu s obvezama iz kupoprodajnog ugovora te da tuženik ne tvrdi niti dokazuje da je prije otvaranja stečaja nad Deluso d.o.o. (osam godina po zaključenju ugovora) ili nakon toga od tužiteljice tražena predaja posjeda prodavatelju odnosno tuženiku ili isplata preostalog dijela kupoprodajne cijene. S druge strane, osim što u stranačkom iskazu tvrdi kako je tražila od jedinog člana društva AJ da joj izda tabularnu ispravu prilikom isplate ostatka kupoprodajne cijene od 47.000,00 eura ili vrati novac što je tražila i kasnije, ne navodeći kada ni od koga, tužiteljica ne tvrdi niti dokazuje da je to pravo pokušala ostvarivati na drugi način (pismenim pozivom, odnosno utuživanjem) sve do podnošenja ove tužbe 2022.

20.Držanje stranaka ugovornica kakvo je naprijed utvrđeno je najblaže rečeno neuobičajeno i u neskladu s relacijama redovnog i urednog ponašanja sudionika obveznih odnosa, odnosno poslovno sposobne fizičke i pravne osobe, koje istina u pravnom prometu slobodno uređuju obvezne odnose, ali su se pri njihovom zasnivanju i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa dužni pridržavati načela savjesnosti i poštenja, ravnopravnosti u obveznom odnosu uz obvezu surađivanja radi potpunog i urednog ispunjenja obveza te su odgovorni za njezino ispunjenje, uz zabranu zloupotreba prava, a u ispunjavanju svojih obveza dužni su postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika te su se dužni suzdržati od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta (čl. 2. do 10. ZOO).

21.Dosljedno, po ocjeni ovog suda, ako postoji pravovaljan Ugovor o kupoprodaji predmetnog stana u čiji posjed je tužiteljica uvedena od strane prodavatelja 2009. te ga nesmetano kontinuirano koristi i sada, pri čemu prodavatelj nije tražio isplatu dijela neisplaćene kupoprodajne cijene niti iseljenje tužiteljice iz predmetnog stana ili raskid ugovora, a ni tužiteljica koja tvrdi da je isplatu izvršila nije tražila tabularnu ispravu do utuženja, ne može se za sada, bez ozbiljnog pristupa izvođenju dokaza glede svih dokaznih sredstva kojima stranke dokazuju istinitost tvrdnji na kojima temelje svoje zahtjeve ili prigovore, sa ciljem da sud utvrdi relevantne činjenice i donese pravednu odluku te ocjene tako provedenih dokaza na temelju slobodnog uvjerenja, uz obvezu primjene zakonskih pravila o dokazivanju (čl. 8. i 220. ZPP), bezrezervno zaključivati o neosnovanosti tužiteljičinog zahtjeva za stjecanje vlasništva dosjelošću.

22.Iz naprijed izloženog proizlazi kako se za sada ne može sa sigurnošću prihvatiti zaključak o neispunjenju pretpostavki glede kakvoće posjeda potrebitog za stjecanje dosjelošću u korist tužiteljice jer uslijed bitne povrede postupka je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno te se ne može ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava, radi čega je pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja.

23.U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti uočene povrede, i utvrditi relevantne činjenice na koje mu je ukazano ovom odlukom i to isključivo u okviru dokaznih prijedloga stranaka uz eventualno ponovno saslušanje svih predloženih svjedoka i stranaka koji će se detaljno ispitati na odlučne okolnosti.

24.Pri tome će se i eventualnim postavljanjem pitanja te procesnim radnjama upravljenim na otklon nejasnoća i mogućih proturječnosti u njihovim iskazima, što je u dosadašnjem postupku propušteno, posebno u odnosu na svjedoka AJ i tužiteljicu kao stranku zatražiti odgovori i detaljna izjašnjenja glede njihovog držanja u odnosu na sporne činjenice. Tako bi bilo uputno da se tužiteljica izjasni o tome zašto je u situaciji zaključenog ugovora s pravnom osobom na čiji račun je već isplatila 500.000,00 kn i bila dužna na isti način isplatiti i preostali iznos, izvršila isplatu tako značajnog iznosa kao što je cca 47.000,00 Eura u gotovini na ruke jedinog člana društva (a ne jedinog člana uprave) bez pisanog dokaza u potvrdu izvršenju te obveze, pogotovo u situaciji kada joj je odbijeno izdavanje tabularne isprave zbog poteškoća u kojoj se nalazilo društvo, kako je to navela u stranačkom iskazu. Također bi se tužiteljica trebala izjasniti i o razlozima neizdavanja tabularne isprave (o kojim poteškoćama je bila riječ) koji su joj predočeni te posebno objasniti kako u izjavi priloženoj spisu govori o isplati na ruke zakonskom zastupniku MJ, a u stranačkom iskazu o isplati na ruke jedinom članu društva AJ, koji nije bio osoba ovlaštena na zastupanje ni za vođenje poslova društva, te iz kojih razloga do podnošenja tužbe nije ostvarivala zaštitu ako je obveze iz ugovora podmirila pravovremeno.

25.Svjedok AJ trebao bi objasniti iz kojih razloga je tužiteljica uvedena u posjed predmetnog stana i prije plaćanja kupoprodajne cijene te zbog čega, ako nije izvršeno plaćanje, nije tražena naplata ili predaja nekretnine odnosno raskid ugovora, o čemu bi se trebao izjasniti i MJ, kao član uprave društva koja prema odredbi čl. 240. i 241. Zakona o trgovačkim društvima („ Narodne novine“119/23 do 136/24) vodi poslove i zastupa društvo, a u smislu čl. 252 ZTD mora voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika a u protivnom odgovara za štetu društvu.

26.Nakon toga, vodeći računa o zakonskom uređenju da se kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću poštenje posjeda pretpostavlja, dakle da se radi o pravnoj pretpostavci koja se temelji na stavu da je neka činjenica istinita, sve dok se ne dokaže suprotno tome, da je na strani tužiteljice teret dokaza činjenice zakonitog i istinitog posjeda te njegova trajanja, a na tuženoj strani je teret dokazati da postoje činjenice i okolnosti iz kojih se može razumno zaključiti da posjed tužiteljice ne udovoljava zakonskoj definiciji poštenog posjeda (čl. 18. st. 3. ZV-a), prvostupanjski će sud sukladno odredbi iz čl. 8. ZPP-a ocijeniti sve provedene dokaze, kao i držanje tuženika u postupku te će donijeti novu zakonitu odluku o osnovanosti zahtjeva i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st.1. ZPP).

27.Stoga je na temelju odredbe iz članka 369. ZPP-a odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 26. ožujka 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić