Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

    Savska cesta 62, Zagreb

    Poslovni broj: Pž-4184/2025-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jagode Crnokrak, predsjednice vijeća, Marije Bakule Vugrinec, sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Matas, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D.S.U. družba za svetovanje in upravljanje d.o.o., OIB 98945217169, Republika Slovenija, Ljubljana, Dunajska cesta 160, kojeg zastupaju punomoćnici Gorana Grubišić, Stjepan Lović, Vlado Lalić i Irena Čaček, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grubišić & Lović & Lalić d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 52, protiv 1. tuženika SVILA d.o.o., OIB 00263275349, Republika Slovenija, Ljubljana, Ulica Jožeta Jame 12, kojeg zastupa punomoćnik Josip Tomas, odvjetnik u Zagrebu, Ulica baruna Trenka 5, i 2. TIVOLI TURIST COMMERCE d.o.o., OIB 81628924759, Umag, Tribje 19, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv dijela presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-423/2019-153 od 30. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. ožujka 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-423/2019-153 od 30. lipnja 2025. u točkama I., II. i III. izreke.

    II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika SVILA d.o.o. za naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 12.206,81 EUR.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom označenom u izreci prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev za utvrđenjem da je tužitelj u razmjeru 1/1 vlasnik dijela k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao put površine 857 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao pašnjak površine 7669 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje, Općinski sud u Pazinu, u razmjeru 13027, 14/13305 dijela vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao zgrada i park površine 13305 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje, Općinskog suda u Pazinu te da su tuženici dužni trpjeti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnim knjigama (točka I. izreke), odbio je eventualno kumulirani tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrđenje da je vlasnik neprocijenjenog dijela k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao zgrada i park površine 13305 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje, Općinskog suda u Pazinu, i to:

    - dijela čiji položaj u prostoru i oblik su prikazani oznakom broja 1541 i označeni bijelom bojom na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja – pregledna karta koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja „Geodetski nalaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], od dana 17. prosinca 2023. godine“ izrađenog od vještaka Antonia Labinca, površine od 10.627 m2, na koji otpada idealni dio od dijela čestice 10627/13305 dijela,

    - dijela čiji položaj u prostoru i oblik su prikazani oznakom brojeva 3, 4, 12, 16, 17, 26, 32, 33, 34, 35, 36, 38 i označeni plavom bojom na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja – pregledna karta koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja „Geodetski nalaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], od dana 17. prosinca 2023. godine“ izrađenog od vještaka Antonia Labinca, ukupne površine od 726 m2, na koji otpada idealni dio od dijela čestice 726/13305 dijela,

    - dijela čiji položaj u prostoru i oblik su označeni crvenom bojom na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja – pregledna karta koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja „Geodetski nalaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], od dana 17. prosinca 2023. godine“ izrađenog od vještaka Antonia Labinca, ukupne površine od 707 m2, na koji otpada idealni dio od dijela čestice 707/13305 dijela, - dijela čiji položaj u prostoru i oblik su prikazani oznakom brojeva 1, 2, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 21, 22, 23, 24, 25 i označeni zelenom bojom na Geodetskoj situaciji stvarnog stanja – pregledna karta koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka „Geodetski nalaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], od dana 17. prosinca 2023. godine“ izrađenog od vještaka Antonia Labinca, ukupne površine od 881 m2, na koji otpada idealni dio od dijela čestice 881/13305 dijela,

    uz utvrđenje da geodetska situacija stvarnog stanja – pregledna karta koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja „Geodetski nalaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], od dana 17. prosinca 2023. godine“ izrađenog od vještaka Antonia Labinca, predstavlja sastavni dio izreke presude i da je tužitelj ovlašten temeljem Geodetske situacije stvarnog stanja – pregledne karte koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka „Geodetski nalaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], Poreč, studeni 2023. godine vještaka Antonia Labinca zajedno s ovom presudom i po pravomoćnosti iste zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva, odnosno, zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranim česticama zemlje koja će nastati parcelacijom naprijed opisanih neprocijenjenih dijelova k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao zgrada i park površine 13305 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje, Općinskog suda u Pazinu, na svoje ime za cijelo (točka II. izreke), naložio je tužitelju naknaditi tuženiku SVILA d.o.o. troškove parničnog postupka u iznosu od 137.159,36 EUR (točka III. izreke) te je odbio zahtjev tuženika SVILA d.o.o. za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 52.876,53 EUR (točka IV. izreke).

    2. Protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj. Iz sadržaja žalbe proizlazi da pobija presudu u točkama I., II. i III. izreke zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ovome sudu ukinuti presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, uz naknadu troška žalbe u iznosu od 13.183,47 EUR.

    3. U odgovoru na žalbu tuženik SVILA d.o.o. predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu, uz naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 12.206,81 EUR.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Pobijana presuda u točkama I., II. i III. izreke ispitana je sukladno čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25,;dalje: ZPP), u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka. Ovaj sud nalazi da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

    6. Predmet spora je tzv. tužba glavnog miješanja te je glavni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje tužiteljevog prava vlasništva na nekretninama:

    - k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao put površine 857 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao pašnjak površine 7669 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje, Općinski sud u Pazinu, i to u razmjeru 1/1,

    - k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao zgrada i park površine 13305 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Buje, Općinskog suda u Pazinu, i to u razmjeru 13027, 14/13305 dijela (dalje: predmetne nekretnine).

    7. Eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom tužitelj traži utvrđenje tužiteljevog prava vlasništva samo u odnosu na neprocijenjeni dio k. č. br. [katastarska čestica] sukladno Geodetskoj situaciji stvarnog stanja – pregledna karta koja čini sastavni dio nalaza i mišljenja „Geodetski nalaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica] u katastarskoj općini [katastarska općina], od dana 17. prosinca 2023. godine“.

    8. Tužitelj temelji tužbene zahtjeve u bitnom na tvrdnji da je stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina po sili zakona i to 1. svibnja 1998., stupanjem na snagu Zakona o zaključku lastninjenja in privatizaciji pravnih oseb v lasti Slovenske razvojne družbe („Uradni list RS“ broj: 30/98, 67/98, 72/98, 12/99, 50/99, 6/00, 12/01, 79/01 i 80/04; dalje: ZZLPPO), jer nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] nisu unesene u postupku preoblikovanja pravnog prednika tuženika SVILA d.o.o. provedenog u skladu s propisima Republike Slovenije, dok nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] nije u cijelosti unesena u tom postupku preoblikovanja.

    9. Prvostupanjski sud je odbio glavni tužbeni zahtjev i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, jer je nakon provedenog dokaznog postupka u bitnom utvrdio:

    - da se radi o tužbi (glavnog miješanja), jer se između tuženika SVILA d.o.o. kao tužitelja i tuženika TIVOLI TURIST COMMERCE d.o.o. kao tuženika vodi(o) parnični postupak u predmetu poslovni broj P-187/2019 po tužbenom zahtjevu radi utvrđenja ništetnosti kupoprodajnih ugovora u odnosu na predmetne nekretnine, a prema protutužbenom zahtjevu radi utvrđenja prava vlasništva u odnosu na predmetne nekretnine,

    - pravomoćnom presudom tog suda poslovni broj P-187/2019 od 28. listopada 2022., koja je potvrđena presudom ovog suda poslovni broj Pž-4977/2022 od 29. studenoga 2023., djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev (djelomično glavni i djelomično eventualno kumulirani) te je odbijen protutužbeni zahtjev,

    - tijekom postupka tuženik TIVOLI TURIST COMMERCE d.o.o. je priznao tužbeni zahtjev u ovom parničnom predmetu,

    - u zemljišnim knjigama u odnosu na predmetne nekretnine upisano je društveno vlasništvo te je kao nositelj prava korištenja upisano društvo Tekstilna tovarna „SVILA", Maribor (koji je nesporno pravni prednik tuženika SVILA d.o.o.),

    - tužitelj je pravni sljednik Slovenske razvojne družbe d.d. te je ovlašten izdavati potvrde o činjenici je li određena imovina procijenjena u postupku preoblikovanja određenog društva,

    - iz tužiteljeve potvrde od 1. rujna 2016. (koja zamjenjuje ranije potvrde od 20. srpnja 2012. i 31. srpnja 2012.) i koja predstavlja javnu ispravu, proizlazi da je preoblikovanje pravnog prednika tuženika SVILA d.o.o. provedeno u skladu s propisima Republike Slovenije te da su u imovinu poduzeća koja je bila predmet preoblikovanja bile uključene, između ostalog, nekretnine: 11 kućica za odmor, ukupne neto površine 277,86 m2 izgrađene na čestici br. 1541, zajedno s funkcionalnim zemljištem, blagovaonica izgrađena na čestici br. 1540, dok nisu bile uključene nekretnine: čestica br. 1541 koja prelazi površinu funkcionalnog zemljišta 11 kućica za odmor, čestica br. 1542 i čestica br. 1543,

    - u smislu odredbi ZZLPPO-a temeljni dokument društvenog poduzeća za ocjenu procijenjene odnosno neprocijenjene imovine je početna bilanca na dan 1. siječnja 1993., te dokumentacija na temelju koje je sastavljena ta bilanca

    - iz Otvorene bilance stanja na dan 1. siječnja 1993. te Elaborata o vrijednosti nekretnina s prilogom sačinjen po Abeceda d.o.o. Ptuj proizlazi da su u Otvorenoj bilanci na dan 1. siječnja 1993. od nekretnina na području Republike Hrvatske bile uključene montažne kućice tipa Marles (njih 11) u odmaralištu Novigrad ukupne neto površine 277,86 m2 (11 kućica svaka površine 25,26 m2) te je navedeno da se zemljište u Novigradu ne procjenjuje i da je kod procjene te nekretnine u obzir uzeto samo funkcionalno zemljište ukupne površine 277,86 m2 čija vrijednost je procijenjena kroz objekte, odnosno kućice,

    - iz Ugovora od 20. ožujka 1974. proizlazi da su navedeni Ugovor zaključili Skupština Općine Novigrad i poduzeće Svila iz Maribora, kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u odnosu na korištenje k. č. br. [katastarska čestica] površine 22167 m2 k. o. [katastarska općina] (t. I.). Skupština Općine Novigrad potvrđuje Svili Maribor kao predstavniku počitniškog doma Pohorje nesmetano korištenje i posjed k. č. br. [katastarska čestica] sa 22167 m2, zatim napore i ulaganja koja su područja tzv. Pinete učinili centar radničkog turizma u Novigradu, uz zalaganje radnih ljudi u sastavu počitniškog doma Pohorje udruženih u OUR Svila, Marles lesna, Tekol, Cestno podjetje Maribor i Slovenijavino Ljubljana, Vinag Maribor te Teksta Maribor. Općina Novigrad izražava želju da Pineta ostane radnički turistički centar gdje radni ljudi provode godišnji odmor. Predmet ovog ugovora je širenje kapaciteta Svile i ostalih nosioca Počitničke skupnosti (t. II.). Općina Novigrad se obvezuje sredstva iz ovog ugovora strogo namjenski koristiti za izgradnju novih kapaciteta objekata komunalne potrošnje, prvenstveno rekonstrukcije postojećih koji su izgrađeni na teret Svile Maribor i ostalih odmarališta u Pineti (t. III.). Općina Novigrad se obvezuje: ukinuti čl. 7. Odluke koja zamjenjuje regionalni plan za obalno područje općine Novigrad (Službeni vjesnik 3/66) s time da se područje definira Urbanističkim planom koji će se donijeti do 1. lipnja 1975. sa namjenom radničkog turizma, koji mora obuhvatiti postojeći razvojni plan počitniškog doma Pohorje izrađen po G.I.P. Gradis biro za projektiranje iz listopada 1972.; ovim ugovorom se postojeći objekti izgrađeni od tvrdog materijala na temelju zakonitog odobrenja općine Novigrad, mogu nesmetano koristiti; dozvoliti zamjenu postojećih drvenih objekata tipa Marles u toku 10 godina; omogućiti priključivanje na novi vodovod Bužinija-Pineta; izgraditi novu trafostanicu; dozvoliti izgradnju kanalizacije sa priključivanjem sanitarija u svakom objektu; dovesti telefonsku liniju u Pinetu i omogućiti priključak (t. IV.). Svila Maribor se obvezuje Općini Novigrad radi svrhe tog ugovora uplatiti naknadu za uređenje građevinskog zemljišta za k. č. br. [katastarska čestica] površine 22167 m2, 33 din po m2, ukupno 730.411,00 dinara na račun Fonda za uređenje građevinskog zemljišta (t. V.). Ovim ugovorom ukidaju se obaveze iz bilo kojeg ranijeg ugovora u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (t. VII.),

    - plaćanje naknade za uređenje građevinskog zemljišta iz Ugovora od 20. ožujka 1974. prvostupanjski sud je cijenio prema odredbama tada važećeg Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ broj 14/73), budući da se ta naknada plaćala u slučajevima kada skupština općine donese odluku o tomu da neizgrađeno građevinsko zemljište daje na korištenje,

    - prvostupanjski sud nije mogao utvrditi da bi pravni prednik tuženika SVILA d.o.o. pravo korištenja steklo naplatnim putem od strane Skupštine Općine Novigrad (pravni prednik Grada Novigrada), niti primijeniti propise o stjecanju stvarnog prava naplatnim putem ili pak o stjecanju suvlasništvu odnosno raspraviti o eventualnom doprinosu stranaka u stjecanju predmetnih nekretnina,

    - stoga, budući da tužitelj nije dokazao da je pravni prednik tuženika SVILA d.o.o. naplatnim putem stekao predmetne nekretnine u smislu čl. 2. st. 2. i 3. Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinsko pravnih odnosa („Narodne novine, Međunarodni ugovori“ broj 15/99, koji je stupio na snagu 23. veljače 2000., dalje: Ugovor o uređenju imovinsko pravnih odnosa), sud je odbio tužbene zahtjeve.

    10. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se tužitelj poziva u žalbi. Pobijanu presudu je moguće ispitati te ne postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

    11. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i na utvrđeno činjenično stanje je pravilno primijenio materijalno pravo. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da tužitelj nije dokazao da je pravni prednik tuženika SVILA d.o.o. naplatnim putem stekao predmetne nekretnine u smislu čl. 2. st. 2. i 3. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa.

    12. Ugovorom o uređenju imovinsko pravnih odnosa određeno je:

    - u čl. 1. da se taj ugovor odnosi na razrješavanje imovinskopravnih odnosa koji su nastali prije i nakon uspostave državne neovisnosti ugovornih stranaka, time da je datum uspostave neovisnosti za Republiku Hrvatsku 8. listopada 1991. i za Republiku Sloveniju 25. lipnja 1991.

    - u čl. 2. da fizičke i pravne osobe jedne ugovorne stranke, koje su stekle pravo vlasništva i druga stvarna prava na nekretninama i pokretninama na teritoriju druge ugovorne stranke, imaju na teritoriju te ugovorne stranke jednaku pravnu zaštitu pred sudovima i drugim državnim tijelima, kakva je zajamčena domaćim fizičkim i pravnim osobama (st. 1.), pod pravom vlasništva i drugim stvarnim pravima u smislu ovog Ugovora smatraju se i prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu, naplatnim putem (st. 2.), ako su sredstva u društvenom vlasništvu iz prethodnog stavka ovog članka stečena sredstvima pravnih, odnosno fizičkih osoba obiju ugovornih stranaka, primijenit će se propisi o suvlasništvu, koji su na snazi na teritoriju one ugovorne stranke na kojem se sredstva u društvenom vlasništvu nalaze, u omjeru koji se utvrđuje ovisno o doprinosu u zajedničkim ulaganjima (st. 3.),

    - u čl. 4. da će ugovorne stranke omogućiti stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i upis u zemljišne knjige na svojem teritoriju fizičkim i pravnim osobama druge ugovorne stranke, ako je valjana pravna osnova stjecanja nastala do dana uspostave neovisnosti one ugovorne stranke na teritoriju koje se nekretnina nalazi, bez obzira na mjesto nastanka pravne osnove stjecanja (st. 1.), ugovorne stranke omogućit će stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava fizičkim i pravnim osobama druge ugovorne stranke i nakon dana uspostave neovisnosti ugovornih stranaka, sukladno propisima svake od ugovornih stranaka o stjecanju prava vlasništva stranaca (st. 2.),

    - u čl. 5. da se odredbe čl. 6. do 11. Ugovora odnose se na pravne osobe s društvenim kapitalom i na pravne osobe koje su imale društveni kapital i koje su dovršile postupak pretvorbe po Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“ broj: 19/91, 83/92, 94/93, 2/94 i 9/95) ili Zakonu o lastninskem preoblikovanju podjetij („Uradni list RS“ broj; 55/92, 7/93, 31/93 i 1/96) i Zakonu o zaključku lastninjenja in privatizaciji pravnih oseb vlasti Slovenske razvojne družbe („Uradni list RS“ broj 30/98) (st. 1.), a društvenim kapitalom smatra se kapital propisan Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakonom o lastninskem preoblikovanju podjetij (st. 2.).

    13. Sukladno čl. 6. ZZLPPO-a, društvenim kapitalom, koji danom stupanja na snagu tog Zakona (odnosno 1. svibnja 1998.) prelazi u vlasništvo i upravljanje Slovenske razvojne družbe i koji se preoblikuje sukladno tom zakonu, smatra se i imovina fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu, zajedno s njenim povećanjem iz poslovanja, koje proizlazi iz poslovanja nekadašnjih društvenih poduzeća, odnosno drugih pravnih osoba registriranih u [adresa], koje se vlasnički preoblikuju ili su se preoblikovale na temelju Zakona o lastninskem preoblikovanju podjetij ili posebnog zakona, ako ta imovina nije bila uzeta u obzir u početnoj bilanci prema stanju na dan 1. siječnja 1993. u skladu s Uredbom o metodologiji za izradu početne bilance stanja („Uradni list RS“ broj; 24/93, 62/93, 72/93, 19/94, 32/94 i 45/94).

    14. Po ocjeni ovog suda, u konkretnom slučaju nije moguće izravno primijeniti čl. 6. ZZLPPO-a, kako to pogrešno smatra žalitelj, bez primjene i odredbi Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa, koji je kao međunarodni ugovor po pravnoj snazi iznad zakona.

    15. Ovo stoga što je u čl. 2. st. 2. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa predviđeno stjecanje prava vlasništva u odnosu na prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu, naplatnim putem. Dakle, stjecanje prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu mora biti naplatnim putem. S druge strane, ako se ne radi o stjecanju naplatnim putem, dolazi do primjene odredbi čl. 6. do 11. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa, kao što proizlazi i iz čl. 2. st. 2. i 5. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-134/2012-2 od 18. ožujka 2015.).

    16. Prema tome, činjenica je li stjecanje prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu bilo naplatno ili ne, odlučna je za stjecanje prava vlasništva, kako za društvena poduzeća koja su provela postupak preoblikovanja po slovenskim propisima i određenu imovinu unijele u početnu bilancu na dan 1. siječnja 1993., tako i za tužitelja u odnosu na imovinu koja u postupku preoblikovanja po slovenskim propisima nije unesena u početnu bilancu na dan 1. siječnja 1993.

    17. U sudskoj praksi ocijenjeno da se radi o naplatnom pravnom poslu u smislu čl. 2. st. 2. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa kada se radi o:

    - kupoprodaji (npr. odluke ovog suda poslovni broj Pž-2723/2023 od 9. listopada 2024. kojom je utvrđeno pravo vlasništva u odnosu na tužitelja za nekretninu koja nije procijenjena u postupku preoblikovanja i poslovni broj Pž-3519/2021 od 6. ožujka 2024.)

    - Ugovoru o prijenosu poslovnog prostora kojim je ugovorena isplata vrijednosti tog prostora (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 772/2018 od 20. travnja 2021.).

    18. S druge strane, ocijenjeno je da se ne radi o naplatnom pravnom poslu u smislu čl. 2. st. 2. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa kada:

    - se radi o plaćanju naknade (samo) za dio nacionalizirane nekretnine (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-8/2021 od 1. listopada 2024.),

    - je poduzeću „dano na trajno korištenje bez prave naknade“, a ono je potom o svom trošku (naplatno) izveo komunalnu infrastrukturu (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 394/2020 od 25. svibnja 2021.)

    - je ugovorom uređen dugoročni zakup čvrstih objekata pa se plaćena naknada za uređenje građevinskog zemljišta može se razmatrati samo u kontekstu plaćanja za takvo korištenje predmetnih nekretnina, a to cijeneći činjenicu jasno određenog trajanja takvog odnosa (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-352/2014 od 5. veljače 2015.).

    19. U smislu navedenih pravnih shvaćanja, prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da Ugovor od 20. ožujka 1974., kojim je pravni prednik tuženika SVILA d.o.o., stekao pravo korištenja predmetnih nekretnina, nije naplatni pravni posao.

    20. Naime, polazeći od sadržaja tog Ugovora u kojem su:

    - potvrđeni dosadašnji napori i ulaganja koja su učinili centar radničkog turizma u Novigradu, uz zalaganje radnih ljudi u sastavu počitniškog doma Pohorje udruženih u OUR Svila, Marles lesna, Tekol, Cestno podjetje Maribor i Slovenijavino

    Ljubljana, Vinag Maribor te Teksta Maribor;

    - određen predmeta tog ugovora u vidu širenja kapaciteta Svile i ostalih nosioca Počitničke skupnosti;

    - određena obveza Općine Novigrad da sredstva iz tog ugovora strogo namjenski koristi za izgradnju novih kapaciteta objekata komunalne potrošnje, prvenstveno rekonstrukcije postojećih koji su izgrađeni na teret Svile Maribor i ostalih odmarališta u Pineti;

    - određene obveze Općine Novigrad iz t. IV. Ugovora (ukinuti čl. 7. Odluke, dozvola za nesmetano korištenje postojećih objekata, dozvola zamjene postojećih objekata u toku 10 godina, omogućiti priključivanje na novi vodovod, izgraditi novu trafostanicu, dozvoliti izgradnju kanalizacije, dovesti telefonsku liniju);

    činjenica da je pravni prednik tuženika SVILA d.o.o. platio naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, koja je prema odredbama tog Ugovora (t. V.) uplaćena radi postizanja cilja iz t. IV. Ugovora, ne predstavlja naplatni pravni posao, jer tim iznosom nije plaćena vrijednost nekretnine.

    21. Stoga se neosnovano tužitelj u žalbi poziva na stjecanje prava vlasništva na temelju zakona i to isključivo na temelju čl. 6. ZZLPPO-a, budući da je tu odredbu u konkretnom slučaju moguće primijeniti samo u skladu s odredbama Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa, a imajući u vidu pravilan zaključak prvostupanjskog suda da Ugovor od 20. ožujka 1974. ne predstavlja naplatni pravni posao u smislu čl. 2. st. 2. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa.

    22. Slijedom navedenog, tužitelj žalbenim navodima neosnovano pobija pravilnost i zakonitost pobijane presude, jer je prvostupanjski sud pravilno odbio glavni i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, kojima tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

    23. Pravilna je i zakonita odluka o troškovima parničnog postupka, budući da je prvostupanjski sud pravilno odmjerio trošak tuženika SVILA d.o.o. kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i po visini (čl. 155. ZPP-a). Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je obrazložio da su podnesci od 17. prosinca 2020., 24. ožujka 2021. i 22. listopada 2024. obrazloženi podnesci, za koje je sud priznao naknadu od 100 bodova po radnji (+PDV) sukladno Tbr. 8.3. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 37/22, 138/23), koje obrazloženje prihvaća i ovaj sud. Neosnovano tužitelj paušalnim navodima osporava i troškove prijevoda po ovlaštenom sudskom tumaču koji su nastali u ovom postupku.

    24. Slijedom navedenog, ovaj sud je sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP -a odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio pobijanu presudu.

    25. Odluka o trošku odgovora na žalbu tuženika SVILA d.o.o. donesena je sukladno odredbi čl. 166. st. 1. i 2. ZPP-a u vezi čl. 155. st. 1. ZPP-a, ocjenjujući da ova parnična radnja u konkretnom slučaju nije bila potrebna radi vođenja parnice, s obzirom na navode koje je tuženik iznio u odgovoru na žalbu.

    Zagreb, 25. ožujka 2026.

    Predsjednica vijeća

    Jagoda Crnokrak

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.