Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5215/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Sabine Dugonjić kao predsjednice vijeća, suca Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te suca Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Jurici Barbarić, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ivani Jurčević, odvj. u Vinkovcima, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima – Stalna služba u Otoku od 23. travnja 2024., poslovni broj P-197/2022-20, u sjednici vijeća 24. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vinkovcima – Stalna služba u Otoku od 23. travnja 2024., poslovni broj P- 197/2022-20 u toč. I., II. i V. izreke.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je naloženo tuženiku da tužiteljici, plati iznos od 7.000,00 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. U toč. II. izreke je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka od 1.357,80 eur također sa zakonskom zateznom kamatom. U toč. III. izreke je naloženo tužiteljici naknaditi tuženiku trošak postupka od 50,00 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. U toč. IV. izreke je odbijen zahtjev tužiteljice u odnosu na početak tijeka zateznih kamata na dosuđeni iznos glavnog potraživanja. U toč. V. izreke je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška postupka preko dosuđenog iznosa.

2. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i zahtjev za naknadu troška u potpunosti prihvati odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba tuženika je osnovana.

3.1. Sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju upućuje tuženik, obzirom da su u pobijanoj presudi navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a obrazloženje navedene presude nije proturječno niti nejasno, niti o odlučnim činjenicama postoje proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, zbog čega pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina pravilnost i zakonitost.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu temeljem usmeno sklopljenog ugovora o zajmu od ukupno 7.000,00 eur, kojim ugovorom je tužiteljica tuženiku pozajmila iznos od 4.000,00 eur i 3.000,00 eur s rokom otplate do 1. prosinca 2021.

5. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je tužiteljica tuženiku pozajmila tuženiku, prvo iznos od 4.000,00 eura dana 29. siječnja 2021, te naknadno 25. veljače 2021. iznos od 3.000,00 eura,

- da je tuženiku uplaćen utuženi iznos s računa majke tužiteljice MŽ,

- da su stranke ugovor o zajmu sklopile usmenim putem budući su u to vrijeme bile u prijateljskim odnosima, odnosno tužiteljica je imala povjerenje u tuženika, jer je za nju obavljao određene poslove, između ostalog i pravne prirode,

- da stranke nisu ugovorile rok za vraćanje zajma, slijedom čega je primjereni rok za vraćanje zajma 2 mjeseca od primitka tužbe od strane tuženika,

- da tuženik nije dokazao da pozajmljeni iznos vratio.

6. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je primjenom čl. 286., čl. 287., čl. 499., čl. 500. st. 1., čl. 504. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO) zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka kao i tijekom žalbenog postupka, sporna je aktivna legitimacija kao i osnova tužbenog zahtjeva, odnosno je li tuženik dužan vratiti uplaćene iznose.

8. Prvenstveno valja reći da navodi da bi navedena pozajmica, odnosno zajam u stranoj valuti u vrijeme kada je isti sklopljen, bio zabranjen sukladno čl. 15. i čl. 17. Zakona o deviznom poslovanju ("Narodne novine" br. 96/2003, 140/2005, 132/2006, 150/2008, 92/2009, 153/2009, 133/2009, 145/2010, 76/2013, 52/2021, dalje u tekstu: ZODP), slijedom čega bi imao za posljedicu ništetnost po čl. 322. ZOO-a, nisu istaknuti tijekom postupka. Međutim, pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava ovaj sud nalazi da je isto pogrešno primijenjeno, ali pravilnom primjenom valja jednako riješiti.

9. Naime, pozajmljivanje strane valute nije dopušteno prema čl. 15. ZODP-a, prema kojoj su plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj dopušteni u slučajevima propisanima zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke.

9.1. Nesporno je da tužiteljica je rezident SR Njemačke, a tuženik rezident Republike Hrvatske te da je iznos od 7.000,00 eur, uplaćen preko banke sa sjedištem u [adresa] na račun tuženika.

10. Kako nije bilo predviđeno da se devize mogu koristiti za davanje zajma između fizičkih osoba u Republike Hrvatske, takvo postupanje predstavlja zakonom propisanu nedozvoljenu radnju slijedom čega je ugovor o zajmu koji je protivan prisilnom propisu - ništetan (čl. 322. st. 1. ZOO).

11. Prema odredbi čl. 323. st. 1. ZOO, u slučaju ništetnosti svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a s obzirom na to da je nesporno da je tuženik primio 7.000,00 EUR, tuženik je u obvezi i vratiti taj iznos.

12. Naime, kada je ugovor o zajmu ništav primjenjuju se odredbe o stjecanju bez osnove, koje sukladno čl. 1115. ZOO određuju, da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

13. Budući da je utvrđeno tijekom postupka da je drugi dio iznosa od 3.000,00 tuženiku isplaćen 25. veljače 2021., a tužiteljica iako je tvrdila da je tuženika i prije pozivala na plaćanje, nije dokazala da ga je pozvala niti proizlazi iz stanja spisa da je tuženik nepošteni stjecatelj, valjalo je naložiti tuženiku da ispuni obvezu najranije od podnošenja tužbe 24. svibnja 2022. i od kojeg trenutka teku zatezne kamate, sukladno odredbi čl. 29. st. 2. u vezi čl. 22. st. 4. ZOO.

13.1. Kako je prvostupanjski sud ocijenio da je dospijeće tražbine 11. kolovoza 2022. (nakon podnošenja tužbe) od kojeg trenutka teku i zatezne kamate, to je pravilno prvostupanjski sud naložio tuženiku isplatu 7.000,00 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 11. kolovoza 2022. pa do isplate.

14. Nadalje, u odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije valja reći da su tužiteljica i tuženik sklopili ništetan pravni posao, a ne MŽ i tuženik, pri čemu se niti ne radi o ispunjenju ugovorne obveze već o stjecanju bez osnove. Kako je tuženik stekao iznos od 7.000,00 eur na temelju ništetnog ugovora sklopljenog s tužiteljicom, isti je dužan vratiti primljeni iznos upravo tužiteljici, a interni odnos između tužiteljice i pokojne MŽ, tuženika ne oslobađaju od ispunjenja obveze povrata utuženog iznosa. S time da je nesporno da je novac isplaćen upravo s računa MŽ, pri čemu je tužiteljica tijekom postupka dostavila izvadak banke s prometom po računu na kojem je navedeno ime MŽ.

15. Nadalje, na prigovor da je tužiteljica dostavila ovjereni prijevod odluke da je imenovana skrbnicom FŽ nakon zaključenja prethodnog postupka protivno čl. 299. st. 3. ZPP, valja odgovoriti da je navedena činjenica postala sporna tek nakon zaključenja prethodnog postupka, slijedom čega tužiteljica nije mogla bez svoje krivnje navedeni dokaz dostaviti prije zaključenja prethodnog postupka. Osim toga, činjenica da je tužiteljica bila skrbnica svoje majke nije od utjecaja na osnovanost tužbenog zahtjeva jer je ugovor o zajmu sklopljen između tuženika i tužiteljice u njezino ime, a ne u ime i za račun majke.

15.1. Zaključno se ističe da prigovor da tužiteljica nije aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe je prigovor pogrešne primjene materijalnog prava, a ne iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP koji inače može istaknuti samo stranka koje se taj nedostatak tiče, a to je tužiteljica, a ne tuženik.

16. Nadalje, prigovori kojima tuženik osporava zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da je postojao usmeni dogovor između stranaka vezano za povrat isplaćenog novca, u bitnome se svode na preocjenu provedenih dokaza u korist tuženika, posebno u odnosu na u iskaze DŽ i ŽŽ. Osim toga, navedeni žalbeni navodi su bespredmetni jer se odnos između stranaka prosuđuje temeljem čl. 1111. ZOO-a kao stjecanje bez osnove, a ne kao ugovor o zajmu.

17. Zaključno se ističe da suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije zaključio o osnovanosti tužbe i tužbenog zahtjeva isključivo temeljem bankovnog izvoda već temeljem drugih dokaza, saslušanja svjedoka. Činjenica da ugovor o zajmu nije sklopljen u pisanom obliku niti postoji pisana potvrda o zajmu, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost presude jer je nesporno tuženiku isplaćeno 7.000,00 eur temeljem ništetnog pravnog posla, a koji iznos tuženik nije vratio u smislu čl. 323. st. 1. ZOO-a.

18. Preostale žalbene navode tuženika koji nisu od odlučnog značaja za predmet spora ovaj sud nije ocijenio (čl. 375. stavak 1. ZPP-a).

19. Slijedom svega navedenog, a kako nisu nađene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem čl. 368. st. 2. ZPP odlučiti kao u izreci presude.

20. I odluka o troškovima postupka je pravilna kako po osnovi tako i visini (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP), čemu tuženik u žalbi ne prigovara određeno.

21G. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 24. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić