Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj Pp-4125/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Sanji Crljen Mrvoš, uz sudjelovanje Maje Lekić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene UĆ, zbog prekršaja iz članka 150. stavka 2. i drugih Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 dalje: ZOZO), u povodu optužnog prijedloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Regionalni ured Rijeka Klasa: 740-04/23-01/09 od 10. studenog 2023., nakon javne i glavne rasprave održane 24. ožujka 2026. u prisutnosti okrivljenice, a u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 24. ožujka 2026. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljena UĆ kći NĆ i CĆ rođene U, rođena **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], po zanimanju krojačica, zaposlena, nositeljica obrta, s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.000,00 eura, neudana, bez djece, prekršajno neosuđivana, protiv koje nije u tijeku drugi prekršajni postupak

na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriva je

što je

kao vlasnica krojačkog obrta „ [obrt]“ podnijela prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje radnice UĆČ sa zakašnjenjem, obzirom je kao obveznik podnošenja odjave bila dužna podnijeti odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovih kojih prestaje status osigurane osobe, odnosno od dana 10. travnja 2023. kao dana prestanka osiguranja, najkasnije do 18. travnja 2023., a što nije učinila, već je odjavu radnice podnijela tek 13. listopada 2023.

dakle, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje propustila podnijeti odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe

čime je počinila prekršaj iz članka 150. stavak 2. u svezi stavka 1. ZOZO,

pa joj se na temelju članka 150. stavka 2. ZOZO uz primjenu odredbe članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. u svezi članka 33. stavka 3. PZ

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 360,00 eura (tri stotine šezdeset eura i nula centi).

Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenica se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje ukupne novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 240,00 eura (dvije stotine četrdeset eura i nula centi) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 3. PZ okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura i nula centi) u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci s prijedlogom da se protiv iste provede prekršajni postupak.

1.1. Nakon počinjenja prekršaja Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 105/25) ali isti nije blaži za okrivljenicu, zbog čega je sukladno članku 3. PZ primijenjen zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je prekršaj počinjen, dok je pravni kontinuitet djela očuvan.

2. U povodu optužnog prijedloga određen je rasprava na kojoj je okrivljenica iznijela obranu.

2.1. Ne smatra se krivom za optuženi prekršaj. Misli da je došlo do greške, odnosno neusklađenosti prezimena bivše radnice koja je u vrijeme prestanka zaposlenja u njezinu obrtu mijenjala prezime iz PĆ u PĆ. Ona da je navedenoj radnici uredno isplatila sve plaće i doprinose i ona ni na koji način nije bila oštećena, a ovo je očigledno došlo do nekakvog propusta kojeg su poslije ona i njezina knjigovođa istraživale jer im nije bilo jasno kako je uopće do toga došlo. Da radnica nije odjavljena saznala je tako što su joj sa HZZO-a poslali papir da je radnica još uvijek prijavljena u njezinu obrtu iako je ona već od 11. travnja 2023., odnosno dan nakon što joj je kod nje prestao radni odnos bila zaposlena kod drugog poslodavca i kod njega primala plaću.

2.2. Na glavnoj raspravi je pročitana dokumentacija dostavljena uz optužni prijedlog i ona dostavljena po okrivljenici.

2.3. Iz Izvatka iz obrtnog registra slijedi da je UĆ vlasnica krojačkog obrta „ [obrt]“ počevši od 16. rujna 1996. pa nadalje.

2.4. Iz izvatka sustava HZZO-a s podacima o osiguranoj osobi, obvezniku uplate, podacima o radno-aktivnima te ponovno o osiguranoj osobi, slijedi da je UĆČ prijavljena kod poslodavca Hlača Dijana na 4 sata od dana 23. svibnja 2022., s evidentiranom promjenom radnih sati od dana 01. srpnja 2022.; kao datum prestanka prava i statusa evidentiran je datum 10. travnja 2023. dok je odjava radnice na HZMO evidentirana s danom 12. listopada 2023.

2.5. Iz pisanog očitovanja sastavljenog po knjigovodstvenom servisu Rabi, a kojeg je u spis dostavila okrivljenica slijedi da je odjava radnice izvršena 11. travnja 2023. ali s datumom prijave 23. svibnja 2022. što da je vraćeno na korekciju jer je status osiguranja radnice mijenjan 01. srpnja 2022. zbog prijave na puno radno vrijeme. HZMO da je izvijestio kako je došlo do nesklada u datumima prve prijave u radni odnos i promjene po radnom odnosu te da je potrebno ažurirati podatke i ponoviti odjavu sa novima datumima, a to da je učinjeno 12. listopada 2023.

2.6. Iz Obrasca eM-2P Prijava o prestanku osiguranja HZMO koja je podnesena 11. travnja 2023. slijedi da je radnica NĆČ odjavljena s danom 11. travnja 2023. Prijava je obrađena 12. travnja 2023. u 08,07 sati te je poslodavac obaviješten elektroničkim putem kako prijava nije zaprimljena jer je datum stjecanja svojstva osiguranika 01. srpnja 2022. Na prijavi stoji napomena "prijava odbijena".

2.7. Iz Obrasca eM-2P Prijava o prestanku osiguranja HZMO koja je podnesena 12. listopada 2023. slijedi da je radnica NĆČ odjavljena s danom 10. travnja 2023. Prijava je obrađena 12. listopada 2023.

2.8. Okrivljenica nije imala primjedbi na pročitane dokaze niti daljnjih dokaznih prijedloga.

2.9. U završnoj riječi navela je kako moli sud da uzme u obzir činjenicu da doista navedenim prekršajem za radnicu nisu nastali nikakvi štetni učinci, a niti je radnica imala bilo kakve posljedice, a niti država jer su svi doprinosi uredno plaćeni za vrijeme cijelog trajanja radnog odnosa. Stoga, predlaže oslobođenje od prekršajne odgovornosti. Ukoliko sud donese osuđujuću presudu tada predlaže ublažavanje kazne u maksimalnom iznosu, a s obzirom na relativno niska primanja.

3. Člankom 120. stavak 4. ZOZO propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

3.1. Člankom 150. stavkom 2. ZOZO propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

4. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka nije sporno da je radnica UĆČ radila u obrtu okrivljenice od 23. svibnja 2022. do 30. lipnja 2022. na nepuno radno vrijeme od 4 sata te potom od 01. srpnja 2022. do 10. travnja 2023. na puno radno vrijeme od 8 sati, te da su prijava kao i promjena tijekom osiguranja evidentirane u sustavu HZZO-a i HZMO-a. Isto proizlazi iz dokumentacije priležeće opužnom aktu u vidu Izvatka sustava HZZO-a te obrane okrivljenice koju sud prihvaća u tom dijelu. Međutim, sud nije prihvatio dio obrane okrivljenice da je do greške u odjavi došlo zbog neusklađenosti prezimena bivše radnice koja je u vrijeme prestanka zaposlenja u njezinu obrtu mijenjala prezime iz PĆ u PĆ.

4.1. Naime, iz provedenog dokaznog postupka, posebice Izvatka sustava HZZO-a s podacima o osiguranoj osobi UĆČ uz podatke o obvezniku uplate [obrt], te pročitanih Obrazaca eM-2P HZMO Prijava o prestanku osiguranja od 11. travnja 2023. te 12. listopada 2023. dostavljenih po okrivljenici, koje kao službene isprave prihvaća kao istinite i vjerodostojne, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da okrivljenica kao poslodavac i vlasnica obrta nije odjavila radnicu UĆČ s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih prestaje status osigurane osobe, odnosno 10. travnja 2023., a najkasnije do 18. travnja 2023., već da je to na HZZO-u učinila tek 13. listopada 2023.

4.2. Iako iz obrasca HZMO eM-2P Prijava o prestanku osiguranja proizlazi da je poslodavac pokušao radnicu odjaviti s mirovinskog osiguranja 11. travnja 2023., evidentno je i kako je takva prijava odbijena jer je datum stjecanja svojstva osiguranika bio pogrešno unesen, a greška nije otklonjena sve do 12. listopada 2023. kada je radnica odjavljena na mirovinskom osiguranju. S druge strane, odjava sa zdravstvenog osiguranja evidentirana je i izvršena je tek 13. listopada 2023., a što proizlazi iz Izvatka sustava HZZO.

4.3. Iz svega navedenog sud smatra utvrđenim kako je okrivljenica propustila podnijeti odjavu s obveznog zdravstvenog osiguranja u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovih kojih prestaje status osigurane osobe, odnosno od dana 10. travnja 2023. kao dana prestanka radnog odnosa i najkasnije do 18. travnja 2023., već je odjavu radnice podnijela tek 13. listopada 2023. čime je počinila prekršaj iz članka 150. stavak 2. ZOZO.

4.4. Okrivljenica je stoga kriva za optuženi prekršaj jer je kao kao obrtnik koji prema izvatku iz Obrtnog registra posluje dugi niz godina, bila dužna i mogla biti svjesna da je je njezino propuštanje zabranjeno te je svakako imala obvezu s povećanom pažnjom poštivati radno pravne propise i provjeriti je li kao poslodavac uredno izvršila svoje obveze u vidu prijava i odjava radnika s obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, pri čemu je povjeravanje navedenih poslova knjigovodstvenom servisu ne može ekskulpirati prekršajne odgovornosti.

5. Odabirući mjere kazne sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

5. Sud je imao u vidu činjenicu da okrivljenica nije ranije prekršajno kažnjavana osoba te da se protiv nje ne vodi drugi prekršajni postupak. Kada se navedeno sagleda uz činjenicu da je okrivljenica upisana u Obrtni registar od 1996. godine te nikada nije evidentirana kao počinitelj prekršaja bilo koje domene, pa time ni prekršaja iz domene radno pravnih odnosa, tada se može zaključiti kako se ovdje doista radi o izoliranom incidentu u postupanju okrivljenice koja je dosada u cijelosti poštivala propise. Također, sud je imao u vidu vremenski odmak od počinjenja prekršaja do danas te da radnica nije navedenim propustom pretrpila bilo kakvu štetu uslijed čega se očito nije radio o većem izbjegavanju zakonskih obveza okrivljenika kao poslodavca već o propustu. Posebno otegotnih okolnosti sud nije utvrdio.

5.1. Imajući u vidu sve navedeno, posebice činjenicu da se radi o neosuđivanoj osobi protiv koje se ne vodi drugi postupak te stupanj krivnje i stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline, sud smatra da je prema okrivljenici opravdano primijeniti odredbe o ublažavanju kazne te da će se izricanjem novčane kazne ispod zakonom propisanog minimuma postići svrha kažnjavanja, a to je da se okrivljenicu odvrati od daljnjeg činjenja prekršaja te ukaže na nužnost poštivanja zakona i propisa.

5.2 Okrivljenica ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

6. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenice kao zaposlene osobe.

7. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 24. ožujka 2026.

Zapisničar

Sudac

Maja Lekić, v.r.

CĆČ, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljenica uz uplatnice;