Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž-695/2026-2

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja po sutkinji Mirjani Rubić u pravnoj stvari tužitelja kao predlagatelja osiguranja Udruge za njegovanje uspomene na žrtve Macelja 1945., Zagreb, Masarykova ulica 22/IV, OIB: 06527562587, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Jonjiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika pod 1. kao protivnika osiguranja pod 1. SĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika pod 2. kao protivnika osiguranja pod 2. GĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , oboje zastupanih po odvjetnicima iz odvjetničkog društva Marović i partneri, Zagreb, Kneza Borne 5, radi predaje, odlučujući o žalbi tuženika pod 1. kao protivnika osiguranja pod 1. protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5877/2025-3 Ovr-5877/2025-2 od 26. rujna 2025., dana 24. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I.Uvažava se žalba tuženika pod 1. kao protivnika osiguranja pod 1. i u odnosu na istog se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 5877/2025-3 Ovr-5877/2025-2 od 26. rujna 2025.

II.O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem određena je privremena mjera kojom je zabranjena tuženicima-protivnicima osiguranja pod 1. SĐ i pod 2. GĐ upotreba pečata tužitelja - predlagatelja osiguranja, Udruge za njegovanje uspomene na žrtve Macelja 1945., Zagreb, Masarykova ulica 22/IV a ujedno je zabranjeno tuženicima - protivnicima osiguranja bilo kakvo raspolaganje ili upotreba dokumentacije tužitelja - predlagatelja osiguranja, a napose njegove pismohrane, zapisnika, Knjige dojmova, knjiga i restauriranih predmeta, što uključuje i zabranu njihova izlaganja, razmjenu ili posudbu (točke I. i II. izreke); time da im je za slučaj kršenja zabrana zapriječeno novčanom kaznom u visini 10.000,00 EUR (točka III. izreke) uz određivanje trajanja privremene mjere do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda (točka IV. izreke).

2.Protiv citirane odluke žali se prvotuženik/protivnik osiguranja pod 1. ŽĐ, a iz sadržaja žalbe proizlazi kako istu pobija iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine. Prvotuženik-protivnik osiguranja pod 1. pobijano rješenje smatra nezakonitim, pobija posjedovanje pečata i bilo kakve dokumentacije tužitelja s tim u svezi ističući prigovor promašene pasivne legitimacije te suviše navodi kako predlagatelj osiguranja ne samo da nije dokazao svoje tvrdnje, već ih nije učinio niti vjerojatnim.

2.1.Predlagatelj osiguranja odgovorio je na žalbu predlažući je odbiti.

3.Žalba tuženika pod 1. kao protivnika osiguranja pod 1. je osnovana.

4.Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22,155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) i u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ), ovaj sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.Iz sadržaja spisa proizlazi kako je tužitelj-predlagatelj osiguranja, navodeći da je humanitarna organizacija koja se bavi istraživanjem i utvrđivanjem žrtava Drugog svjetskog rata i poraća i u tom svojstvu upisan u registar udruga, a prvotuženik-protivnik osiguranja pod 1. je bivši predsjednik tužitelja koji je smijenjen na Saboru te udruge 25. veljače 2025. i umjesto da preda pečat i dokumentaciju udruge (pismohranu, zapisnike, knjigu dojmova, knjige i restaurirane predmete) protupravno ih je zadržao te prema podacima kojima tužitelj raspolaže, bar dijelom ih predao drugotuženiku-protivniku osiguranja pod 2. koji se bezuspješno pokušao upisati u registar kao predsjednik udruge te su se obojica oglušili na pozive za predaju upućene preporučenom pošiljkom i e- komunikacijom, radi čega je zatraženo obvezati ih na predaju, kao pod I. postavljenog tužbenog zahtjeva.

5.1.Ujedno je uz tužbu podnesen i prijedlog za određivanje privremene mjere kojom bi se tuženicima-protivnicima osiguranja zabranila upotreba pečata tužitelja i navedenih isprava a u slučaju da prekrše zabranu izrekla novčana kazna od 10.000,00 Eura.

6.Sud prvog stupnja je navedenu privremenu mjeru odredio utvrđujući kako je podnošenjem tužbe u tom predmetu te dostavljenom dokumentacijom uz tužbu (list 7- 135) tužitelj- predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine na način da je dokazao da je humanitarna organizacija koja se bavi istraživanjem i utvrđivanjem žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća te humanitarnim djelovanjem te da prvotuženik- protivnik osiguranja pod 1. kao bivša ovlaštena osoba tužitelja, zajedno s drugotuženikom-protivnikom osiguranja pod 2., odbija predati predlagatelju osiguranja njegov pečat, kao i dokumentaciju predlagatelja osiguranja: pismohranu, zapisnike, Knjige dojmova, knjige i restaurirane predmete, zbog čega postoji bojazan neovlaštenog korištenja iste građe (izlaganja, razmjenu ili posudbu), slijedom čega da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere te je prijedlog prihvaćen.

7.Prema odredbi članka 346. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 102/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su opće i posebne pretpostavke. Opća je pretpostavka vjerojatnost postojanja tražbine, pored koje je potrebno i kumulativno alternativno ispunjenje i sljedećih pretpostavki: vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje svoje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili vjerojatnost da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7.1.Stavkom 2. članka 346. OZ-a propisano je da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. tog Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina, pri čemu je odredbom članka 344. stavkom 2. OZ-a propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, dok je stavkom 3. toga članka propisano da se smatra da opasnost iz stavka 1. tog članka postoji ako bi se tražbina imala ostvarivati u inozemstvu.

8.Privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja.

9.U vezi s pretpostavkom postojanja tražbine, da bi sud odredio privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine, predlagatelj treba dokazati postojanje vjerojatnosti svoje tražbine, ali također i s tim u svezi pravozaštitnu podobnost predložene privremene mjere da se njome otkloni ili smanji opasnost.

10.Pravnozaštitna podobnost predložene mjere prosuđuje se s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja uzimajući, s jedne strane, u obzir sadržaj same mjere, tj. sastoji li se ona samo u određenoj naredbi ili dopuštenju, ili se njome određuju sredstva i predmet kojim će se određena dispozicija prisilno ostvariti ili samo u određenju sredstva i predmeta prisilnog ostvarenja, odnosno s druge strane, stupnja vjerojatnosti same tražbine, ali i naznačenog ugrožavajućeg ponašanja protivnika osiguranja te s treće strane kako bi se i u kojoj mjeri predložena privremena mjera mogla negativno odraziti na interese svake od stranaka.

11.Po stavu ovog suda, prvostupanjski sud u rješenju kojim određuje privremenu mjeru mora obrazložiti postojanje navedenih pretpostavki, pa kako iz pobijanog rješenja, protivno zaključku prvostupanjskog suda, ne proizlazi da je tužitelj kao predlagatelj osiguranja u ovom postupku, za sada do stupnja vjerojatnosti udovoljio pretpostavkama iz članka 346. stavak 1. OZ-a, čije se ispunjenje traži kumulativno, kako to s osnovom navodi žalitelj, to se uslijed nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja za sada ne može ispitati ni valjanost primjene materijalnog prava.

12.Radi navedenog pobijano rješenje u odnosu na žalitelja valjalo je ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a.

13.U nastavku postupka sud prvog stupnja će utvrditi je li tužitelj kao predlagatelj osiguranja dokazao pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. stavak 1. OZ-a do prihvatljivog stupnja vjerojatnosti, sve u odnosu na prvotuženika kao protivnika osiguranja pod 1., pri čemu će imati u vidu i odredbu iz članka 186. (u svezi sa člankom 106. i 109.) ZPP-a glede potrebe određenosti zahtjeva kao njegove pretpostavke za ovršivost, kao i odredbu članka 16. stavak 1. OZ-a kojom je propisana visina novčane kazne predviđene kao sredstvo osiguranja koja se može izreći fizičkim osobama (u iznosu od 130,00 do 3.980,00 eura).

U Splitu, 24. ožujka 2026.

SUTKINJA

Mirjana Rubić