Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: K-100/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Lidiji Vuljak kao predsjednici vijeća, uz sudjelovanje Dijane Krovina kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika UE, zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 256. stavak 3. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona – („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24. i 136/25. - dalje u tekstu: KZ/11), a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11., povodom optužnice ODO u Koprivnici br. KO-DO-194/2022. od 30.rujna 2022.godine, nakon završetka rasprave dana 18.ožujka 2026.godine održane u prisutnosti zamjenice ODO u Koprivnici UEF osobno, okrivljenika BE osobno i branitelja okrivljenika odvjetnika Krunoslava Kunštića osobno, a objavljene presude dana 20.ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Okrivljenik UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i ČE r. B, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završio SSS-smjer građevinski tehničar, zaposlen u Hrvatskim željeznicama, mjesečno zarađuje 1.300,00 do 1.400,00 eura, vlasnik livade i šume oko 1 hektar, vlasnik osobnog automobila marke Dacia Sandero, god. proizvodnje 2015., oženjen s Č, otac jednog djeteta u dobi od 17 godina, nije služio vojni rok, drž. RH, prema izvatku iz KE neosuđivan, brani se sa slobode

k r i v  j e

II.što je u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. kolovoza 2020., u Koprivnici, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva "Ward" j.d.o.o. iz [adresa], u nakani da trgovačko društvo ''Ward'' j.d.o.o. uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske, protivno odredbama čl. 4., čl. 85. st. 1. i čl. 95. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20) te čl. 189. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 01/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20), nakon što je od trgovačkih društava Adesa Europe NV iz Kraljevine Belgije i PAA Global d.o.o. iz Republike Slovenije trgovačko društvo Ward j.d.o.o. kupilo 41 rabljeno motorno vozilo za koja su navedena trgovačka društva izdala račune i prijavila stjecanje u ukupnom iznosu od 440.773,08 eura / 3.321.004,88 kn i na kojim računima nije bilo naznačeno da se radi o isporukama vozila prema posebnom postupku oporezivanja marže, već su na računima navedene nacionalne odredbe za primjenu poreznog oslobođenja za isporuku unutar zajednice, uvezena vozila naknadno prodavao tuzemnim kupcima za koja je izdao račune u ukupnom iznosu od 379.658,02 eura / 2.860.533,49 kn i koje je upisao u Evidencije o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže, iako ih je bio dužan upisati u Knjigu ulaznih računa – Obrazac U-RA, te je na taj način na razliku uvozne i prodajne cijene vozila obračunavao porez na dodanu vrijednost te prijavio i obračunao PDV na osnovicu od 27.384,80 eura / 206.330,81 kn, iako je znao da se u konkretnim slučajevima ne može primijeniti poseban postupak oporezivanja marže, već redovan postupak oporezivanja, te da osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost iznosi 379.658,02 eura / 2.860.553,49 kuna, na koji je način propustio obračunati, prijaviti i platiti porez na dodanu vrijednost, i to:

- po računu broj 1/O/01 od 10. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Audi A4 4p Berline 2,0 TDI 150 u iznosu od 2.624,49 eura/19.774,21 kn,

- po računu broj 2/O/01 od 10. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Mercedes Classe GLA 5p SUV u iznosu od 2.711,25 eura/20.427,95 kn,

- po računu broj 3/O/01 od 10. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Peugeot 2008 5p u iznosu od 1.590,98 eura /11.986,78 kn,

- po računu broj 5/0/01 od 17. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Volkswagen Polo 1.4 u iznosu od 1.145,81 eura/8.633,13 kn,

- po računu broj 6/O/01 od 17. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Škoda Octavia u iznosu od 1.523,14 eura/11.476,09 kn,

- po računu broj 7/O/01 od 21. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Mercedes CLA 200 u iznosu od 2.413,87 eura/18.187,28 kn,

- po računu broj 8/O/01 od 23. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Škoda Octavia kombi 1.6 u iznosu od 2.084,37 eura/15.704,71 kn,

- po računu broj 9/O/01 od 30. siječnja 2020. za rabljeno vozilo Renault Scenic u iznosu od 1.741,49 eura/13.121,29 kn,

- po računu broj 10/O/01 od 6. veljače 2020. za rabljeno vozilo Nissan Qashqai 5p Crossover 15DCI u iznosu od 1.854,87 eura/13.975,51 kn,

- po računu broj 11/O/01 od 10. veljače 2020. za rabljeno vozilo Mazda C-X3 5p Crossover D-105 u iznosu od 2.314,69 eura/17.440,05 kn,

- po računu broj 12/O/01 od 11. veljače 2020. za rabljeno vozilo Mercedes Benz C u iznosu od 2.197,02 eura/16.553,52 kn,

- po računu broj 13/O/01 od 13. veljače 2020. za rabljeno vozilo Audi A6 u iznosu od 3.3911,49 eura/25.553,20 kn,

- po računu broj 14/O/01 od 17. veljače 2020. za rabljeno vozilo Renault Captur Business 1.5 DCI u iznosu od 1.205,12 eura / 9.079,96 kn,

- po računu broj 15/O/01 od 19. veljače 2020. za rabljeno vozilo Qasquai Business Edition 1.6 DCI u iznosu od 2.665,84 eura/20.085,76 kn,

- po računu broj 17/O/01 od 28. veljače 2020. za rabljeno vozilo Ford Mondeo 5p Berline TDCI u iznosu od 2.304,40 eura/17.362,51 kn,

- po računu broj 18/O/01 od 28. veljače 2020. za rabljeno vozilo BMW X1 20D u iznosu od 2.461,51 euro/18.546,27 kn,

- po računu broj 19/O/01 od 3. ožujka 2020. za rabljeno vozilo Mazda 6 Dynamique 2,2 u iznosu od 2.417,78 eura/18.216,74 kn,

- po računu broj 20/O/01 od 9. ožujka 2020. za rabljeno vozilo Mazda CX3 5p Crossover D-105 u iznosu od 2.192,92 eura/16.522,55 kn,

- po računu broj 21/O/01 od 16. ožujka 2020. za rabljeno vozilo BMW Y1 SUV u iznosu od 2.800,33 eura/21.099,11 kn,

- po računu 23/O/01 od 31. ožujka 2020. za rabljeno vozilo Mercedes Benz C u iznosu od 2.232,26 eura/16.818,98 kn,

- po računu broj 24/O/01 od 16. travnja 2020. za rabljeno vozilo Opel Insignia u iznosu od 1.331,62 eura/10.033,07 kn,

- po računu broj 26/O/01 od 8. svibnja 2020. za rabljeno vozilo Audi A3 u iznosu od 2.597,95 eura/19.574,23 kn,

- po računu broj 27/O/01 od 21. svibnja 2020. za rabljeno vozilo Opel Mokka X 1.6 D u iznosu 2.243,77 eura/16.905,67 kn,

- po računu broj 28/O/01 od 29. svibnja 2020. za rabljeno vozilo Volkswagen Touran 1.6 TDI u iznosu od 2.352,98 eura/17.728,51 kn,

- po računu broj 29/O/01 od 9. lipnja 2020. za rabljeno vozilo Nissan X-Trail 1.6 u iznosu od 2.360,11 eura/17.182,24 kn,

- po računu broj 30/O/01 od 10. lipnja 2020. za rabljeno vozilo Ford Mondeo u iznosu od 2.441,84 eura/18.398,08 kn,

- po računu broj 32/O/01 od 17. lipnja 2020. za rabljeno vozilo Volkswagen Passat u iznosu od 2.068,84 eura/15.587,66 kn,

- po računu broj 33/O/01 od 18. lipnja 2020. za rabljeno vozilo Volkswagen Passat u iznosu od 2.018,02 eura/15.204,78 kn,

- po računu broj 34/O/01 od 19. lipnja 2020. za rabljeno vozilo BMW 520 u iznosu od 2.019,99 eura/22.000,68 kn,

- po računu broj 35/O/01 od 3. srpnja 2020. za rabljeno vozilo Fiat Ducato 2.3 u iznosu od 1.923,55 eura/14.493,01 kn,

- po računu broj 36/O/01 od 9. srpnja 2020. za rabljeno vozilo Nissan Quashqai 1.5 u iznosu od 2.210,92 eura/16.658,16 kn,

- po računu broj 37/O/01 od 13. srpnja 2020. za rabljeno vozilo Ford Kuga u iznosu od 2.183,01 euro/16.447,90 kn,

- po računu broj 38/O/01 od 16. srpnja 2020. za rabljeno vozilo Mercedes Benz C u iznosu od 2.567,78 eura/19.346,91 kn,

- po računu broj 39/O/01 od 17. srpnja 2020. za rabljeno vozilo Škoda Octavia kombi u iznosu od 2.316,29 eura/ 17.451,51 kn,

- po računu broj 40/O/01 od 22. srpnja 2020. za rabljeno vozilo Nissan X-Trale 1.6 u iznosu od 2.349,18 eura/17.699,88 kn,

- po računu broj 41/O/01 od 3. kolovoza 2020. za rabljeno vozilo Nissan X-Trale u iznosu od 2.257,83 eura/17.011,60 kn,

- po računu broj 42/O/01 od 6. kolovoza 2020. za rabljeno vozilo Peugeot 308 SW u iznosu od 1.396,23 eura/10.519,90 kn,

- po računu broj 43/O/01 od 6. kolovoza 2020. za rabljeno vozilo Opel Astra 1.6 CDTI u iznosu od 1.127,70 eura/8.496,65 kn,

- po računu broj 44/O/01 od 12. kolovoza 2020. za rabljeno vozilo Toyota Auris Touring u iznosu od 1.506,11 eura/ 11.347,76 kn,

- po računu broj 45/O/01 od 13. kolovoza 2020. za rabljeno vozilo Renault Megane Estate u iznosu od 2.158,28 eura/16.261,54 kn,

- po računu broj 46/O/01 od 18. kolovoza 2020. za rabljeno vozilo Renault Megane Estate u iznosu od 1.942,44 eura/14.635,31 kn,

što ukupno iznosi 88.068,29 eura / 663.550,54 kn, za koji je iznos oštetio Republiku Hrvatsku,

III.dakle, s ciljem druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza, u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera,

IV.čime je okrivljeni UE počinio kazneno djelo protiv gospodarstva – utaja poreza ili carine opisano u članku 256. stavak 3. u vezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11.,

V.pa se okrivljenik UE temeljem istih zakonskih odredbi

o s u đ u j e  n a

kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

VI.U smislu čl. 55. st. 1. KZ/11. kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine zamjenjuje se radom za opće dobro, s time da se u smislu čl.55. st.2. KZ/11 jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada.

VII.U smislu čl.55. st.6. KZ/11 ako se okrivljenik u roku 8 dana od dana za koji bude pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv neće moći biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ilil ne da pristanak za rad za opće dobro, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja, radi izvršenja izrečene kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

VIII. U smislu čl.55. st.7. KZ/11 ako okrivljenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u roku koji odredi tijelo za probaciju, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu. Ako okrivljenik ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, nadležno tijelo za probaciju produžit će rok iz čl.55. st.5. KZ/11.

IX.Temeljem članka 158. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku - (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13; dalje u tekstu ZKP/08) dužan je na ime postavljenog imovinsko pravnog zahtjeva oštećene Republike Hrvatske, inistarstva financija, okrivljenik UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] dužan je da u roku od 15 dana uplatom u Državni proračun namiri tražbinu Republike Hrvatske u iznosu od 88.068,29 eura (osamdesetosam tisuća šezdesetosam eura i dvadeset devet centi) / 663.550,54 kune sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koje teku od 1. rujna 2020. pa do isplate sve po pravomoćnosti presude u roku od 15 dana.

X.Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku - (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 130/20; dalje u tekstu ZKP) okrivljenik UE dužan je na ime troškova kaznenog postupka- paušala platiti iznos od 1.000,00 eura (tisuću eura) i trošak kaznenog postupka u iznosu od 2.937,21 eura (dvijetistućedevetstotridesetsedam eura i dvadestjedan cent) vezan uz provedena vještačenja sve u korist državnog proračuna RH u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1.ODO u Koprivnici optužnicom ODO u Koprivnici broj KO-DO-194/2022-1 od 30. rujna 2022.godine stavilo je na teret okrivljeniku BE počinjenje kaznenog djela protiv gospodarstva – utaja poreza ili carine, opisano u članku 256. stavak 3. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona - („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24. i 136/25. - dalje u tekstu: KZ/11), činjenično i pravno pobliže opisano u izreci ove presude.

2.Okrivljenik UE ispitan pred Općinskim državnim odvjetništvom u Koprivnici nije iznosio obranu, već se branio šutnjom.

3.Na raspravi održanoj dana 18.ožujka 2026.godine okrivljenik UE naveo je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, te je u svoju obranu naveo da nije imao saznanja niti namjeru da bi oštetio proračun Republike Hrvatske. Naime, nije jedan dokumenat nije bio skriven, niti falsificiran, a za pogreške koje su navedene nije znao. Kao što je to iskazao saslušani svjedok DE, temeljem ponuda se vršila prijava poreza, a kasnije bi se temeljem računa radile ispravke u slučaju da su bili pogrešno upisani podaci, odnosno da nisu bili podaci u skladu sa ponudom. Dakle, praksa je bila da se uplati vozilo, nakon toga neka vozila su dovozili prodavači a neka on sa vlastitim prijevozom. Dokumentacija nije išla odmah uz vozila zbog toga što je postojala opasnost da nebi došlo do krađe tih vozila u transportu prema Hrvatskoj, a cijeli taj postupak je trajao određeno vrijeme, kada bi dokumentacija odnosno računi stizali poštom. Dakle i poštanski promet je znao biti u određenim problemima zbog toga što je bila u to vrijeme epidemija Covida 19, pa je i u tom segmentu znalo potrajati duže da računi stignu poštom. On se oslanjao na stručnost svoga knjigovođe i njegove branše, a ne da je postupao sa namjerom da ošteti državu. Osim navedenoga, porezna uprava je vidjela sve što se prijavljivalo, dakle 8 mjeseci je trajala procedura prijave, i dakle mogli su odmah poduzeti određene radnje u tom segmentu. Osim toga, naveo je da je porezna odmah reagirala i upozorila na nepravilnosti nikada nebi došlo do ovakovog iznosa duga. Da je porezna rekla odmah za taj dug, on bi bio odmah plaćen i nebi nastala nikakova šteta. Nije imao nikakovu korist iz takovog poslovanja. Za potrebe firme digao je osobno kredit koji je pozajmio firmi, pa još i dan danas prebija i vuče dugove iz toga razdoblja. Plaću si nije niti isplaćivao, jer je zaposlen u Hrvatskim željeznicama gdje i danas radi. U stalnom radnom odnosu je 23 godine u HŽ gdje obavlja odgovorno svoj posao. Nikada nije dolazio u sukob sa zakonom niti je bio kazneno niti prekršajno kažnjavan. Uzdržava suprugu i dijete i roditeljima pomaže s malim mirovinama. Životni cilj mu je podizanje obitelji i briga o njima. Na kraju je naveo da on nije kriminalac, nego odgovorna osoba koja nije bila svjesna da griješi, jer je proceduru prijave poreza vodio knjigovođa kao stručna osoba, a ne on s određenom namjerom i osobnom korišću. Taj dug nije rezultat krivotvorenja nego neznanja koje bi se ispravilo da porezna nije blokirala račun firme. Čuo je da su kolege u Zagrebu dobile opomenu za ovakovo ponašanje u vidu nagodbe. Njemu je knjigovođa rekao da sve što radi, da je ispravno i da će ih upozoriti ako ne rade ispravno, ali oni ih nisu upozorili o tome. Firma je otišla u stečaj, nije imala sredstava da podmiri tako veliki dug. Čim je porezna utvrdila nepravilnosti odmah su predali račune kako je vještakinja utvrdila. Na kraju moli da sud ima u vidu iskaze svjedoka, činjenicu da je porezna uprava imala uvid u kompletne podatke iz kojih se vidi da nije postojala skrivena namjera. Traži i moli sud da ga oslobodi optužbe za ovo kazneno djelo, jer se radi o proceduralnoj greški, a ne o kaznenom djelu.

Nije želio odgovarati na pitanja suda i ODO u Koprivnici, ali je želio samo odgovarati na pitanja svoga branitelja. Na pitanje branitelja naveo je da sada tvrdi da je rekao knjigovođi da radi po zakonu. Nije imao nikakova saznanja da bi se na ovakav način oštetio proračun RH. Nije znao da bi se gubitak koji je nastao nebi mogao "prevaliti" na kupce. Bio je svjestan da porezna ima uvid u sustav, i da sve ovo što se prijavljuje može se i vidjeti. U kolovozu 2020.godine je njemu knjigovođa rekao da se moraju računi ispostavljati za PDV-e, odnosno da se u računima mora iskazivati PDV-e i od onda je sve rađeno tako.

4.Sud je tijekom postupka proveo dokaz dodatnim saslušanjem knjigovodstvene vještakinje Ksenije Špoljarić, pročitano je porezno rješenje od 2.3.2021.godine list 25 do lista 31 spisa, zapisnik list 32 do lista 48 spisa sa prilozima list 49 do 147 spisa, pročitani su podaci iz FINE list 152 do 155 spisa, list 172 do 184, izvadak iz Sudskog registra list 164 do lista 171 spisa, prilozi spisa list 185 do 210 spisa, podaci Podravske banke list 226 do lista 264 spisa, rješenje Ministarstva financije od 31. 8.2021. sa izvatkom iz Sudskog registra, po suglasnom prijedlogu stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Ksenije Špoljarić list 338 do lista 379 spisa, te su po suglasnom prijedlogu stranaka pročitani iskazi svjedoka AE, SE i DE.

5.Pročitani su podaci iz kaznene evidencije za okrivljenika BE.

6.Analizirajući obranu okrivljenika, čitanjem priloga spisa, posebno zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru kod TD Ward j.d.o.o. za inkriminirano razdoblje, poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područni ured Koprivnica, Službe za nadzor od 2. ožujka 2021., priležećih prijava PDV-a za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. kolovoza 2020., računa za kupnju i prodaju rabljenih motornih vozila stečenih na području Kraljevine Belgije i Republike Slovenije u inkriminiranom vremenskom razdoblju, ispitanih svjedoka LE i AE te nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije Ksenije Špoljarić, proizlazi da je okrivljenik UE počinio inkriminirano mu kazneno djelo.

7.Sam okrivljenik navodi da se prijava poreza vršila temeljem ponuda, a kasnije bi se temeljem računa radile ispravke, u slučaju da se bili pogrešno upisani podaci, odnosno da nisu bili podaci u skladu sa ponudom. Naveo je da dokumentacija tj. računi nisu bili odmah uz vozilo zbog toga što je postojala opasnost od krađe vozila u transportu prema Hrvatskoj.

8.Saslušani svjedok LE, porezni inspektor u Poreznoj upravi, Područnom uredu Koprivnica, iskazao je kako je TD Ward j.d.o.o. vršilo uvoz rabljenih vozila iz zemalja članica Europske unije, dok je nakon uvoza ista prodavao kupcima u Republici Hrvatskoj. Uvidom u ulazne račune dobavljača iz Europske unije i to Adesa Europe NV i PAA Global d.o.o. utvrđeno je da na istima nije navedena klauzula da se radi o posebnom postupku oporezivanja marže, već dobavljači isporučuju dobra sukladno njihovim poreznim propisima te se u tim slučajevima radilo o isporukama oslobođenima plaćanja poreza u njihovim matičnim državama. Navedeni dobavljači dužni su u svojim matičnim državama iskazati zbirnu prijavu za isporuke dobara unutar Europske unije. Svjedok nadalje navodi kako su uvidom u sustav VIES uočili da su navedeni dobavljači iskazali zbirne prijave u ukupnom iznosu, i to Adesa Europe NV u iznosu od 2.113.646,42 kn a PAA Global d.o.o. Ptuj u iznosu od 1.320.187,57 kn. Upravo tada uočen je evidentni nesrazmjer, tj. utvrđeno je da je porezni obveznik TD Ward j.d.o.o. za navedeno razdoblje podnio prijavu za stjecanje dobara i primljenih usluga u ukupnom iznosu od 172.514,20 kn. Dakle, radilo se o tome da okrivljeni UE u inkriminiranom vremenskom razdoblju nije primijenio redovni postupak oporezivanja sukladno čl. 41. o PDV-u, što je bio dužan, već je primijenio poseban postupak oporezivanja marže iz čl. 95. st. 4. o PDV-u te je na taj način izbjegao plaćanje poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 672.636,46 kn. Okrivljenik je dakle obračunavao porez samo na razliku uvozne i prodajne cijene vozila. Svjedok je zaključno naveo da kada bi se primjenjivao poseban postupak oporezivanja marže, moralo bi se raditi o računima koji imaju odgovarajuću napomenu da se radi o posebnom postupku oporezivanja marže te u tom slučaju tih iznosa nema u VIES sustavu, već su u istome vidljiva isključivo stjecanja ostvarena redovnim putem.

9.Na raspravi održanoj dana 14.siječnja 2026.godine svjedok LE iskazao je da oni prije nego su ušli u nadzor TD Ward su vidjeli nesrazmjer između velikog broja isporuka i to preko tri milijuna kuna, tada kuna iz EU, odnosno Belgije i Slovenije, a s druge strane je tvrtka TD Ward prijavila porez u iznosu od 172.514,20 kuna, odnosno radilo se o prijavi za stjecanje dobara i primljenih usluga i dakle većinom je to bio veliki signal da nešto nije u redu i onda su ušli u nadzor, a dokumentaciju TD Ward su kontrolirali kada su ušli u nadzor. Dakle, dokumentacija temeljem koje je rađena prijava koju je ranije naveo je bila indikator, a temeljem uvida u kompletnu dokumentaciju utvrđeno je ovo što je predmet ovog postupka. TD Ward i knjigovodstveni servis su surađivali sa poreznom upravom i nije bilo nikakovih problema prilikom nadzora. Ovo se vidjelo prilikom analitike podataka koju je ranije naveo za 8 mjeseci unazad. Nebi porezna odmah reagirala nakon prve prijave, jer se uvijek čeka i promatra što se događa.

10.Iz iskaza svjedoka GE prije AE proizlazi kako je knjigovodstveni servis ''Tintus'' iz [adresa] vodio poslovne knjige za TD Ward j.d.o.o. te su, između ostalog, izrađivali izlazne račune za uvezena rabljena vozila prema kupcima u Republici Hrvatskoj. Navodi kako prilikom izrade mjesečnih prijava PDV-a Poreznoj upravi nije imala na uvid račune dobavljača iz Belgije i Slovenije, zbog čega nije bilo moguće zaključiti da li u tim konkretnim slučajevima treba obračunati PDV prema redovnom postupku ili se primjenjuje poseban postupak oporezivanja marže. Kada se obratila okrivljenom UE sa pitanjem da li bi u konkretnom slučaju trebalo obračunati PDV po redovnom postupku, navodi kako je okrivljenik rekao da ne, već da primjeni poseban postupak oporezivanja te da ima nekoliko prijatelja u Zagrebu koji upravo na taj način posluju.

11.Na raspravi održanoj dana 14.siječnja 2026.godine svjedokinja GE prije AE je iskazala da ostaje kod iskaza da prilikom vođenja knjigovodstva odnosno prilikom izrade računa nije imala na uvidu sve račune dobavljača iz Europske unije. Dakle, neke račune je imala, a neke nije imala, pa upravo je zbog toga i navela da je na nekim računima koje joj je predočio okrivljenik vidjela da je primijenjen redovan postupak oporezivanja. Oni su dakle temeljem ponude radili prijavu prema poreznoj upravi, eventualno se kasnije može temeljem računa napraviti ispravak, ako račun dobiju. Ostala je kod iskaza gdje je navela da je okrivljeniku sugerirala da bi se u konkretnom slučaju trebao obračunati PDV-e po redovnom postupku, ali joj je okrivljenik rekao da ne, jer da nekoliko prijatelja u Zagrebu posluje na ovaj način, odnosno primjenjuju poseban postupak oporezivanja marže i da su to provjerili u poreznoj upravi. Na pitanje branitelja okrivljenika odvjetnika Krunoslava Kunštića iskazala je da je u Tintusu radila isključivo poslove knjiženja, ako se pojavila kakova dvojba kako se knjiži što, o tome je odlučivao šef CE.

12.Svjedok CE na raspravi održanoj dana 14.siječnja 2026.godine iskazao je da okrivljenika poznaje više godina, jer mu njegov obrt vodi poslovne knjige. Što se tiče nadzora vezanog uz poslovanje TD Ward za 8 mjeseci 2020.godine od strane porezne uprave naveo je da je nadzor vršen u pogledu PDV-a, odnosno ulaznih računa koje oni nisu imali, odnosno izlazne račune su knjižili temeljem ponuda koje im je okrivljenik dostavljao. Dakle, problem je bio po poreznoj upravi u tome što nije obračun PDV-e na cijeli iznos. Dakle, oni su PDV-e obračunavali temeljem ponuda, a porezna dobije ulazne račune osim onih gdje je već naznaka da je PDV-e obračunat i tu se PDV-e ne treba računati. Okrivljenik nije želio i htio zatajiti porez, jer porezna i ovako dobije te podatke i vrši kontrolu oko toga. Oni bi u kontroli na kraju godine došli i do toga da tu ne štima ovo što je porezna utvrdila u nadzoru i tada bi skrenuli pažnju okrivljeniku. Međutim, porezna je došla u nadzor 2020.godine nakon 8 mjeseci, oduzeli su im kompletnu dokumentaciju i oni više nisu imali mogućnosti to na kraju godine ispraviti, odnosno nisu imali mogućnosti da se taj porez obračuna na adekvatan način. Poreznu upravu nije moguće u tom segmentu prevariti, jer kao što je to ranije navedeno oni imaju uvid u kompletnu dokumentaciju. Što se tiče EU i zbog toga ne vidi uopće svrhu zašto bi se netko išao u to upuštati samo što porezna ne vidi i ne može svaki dan kontrolirati navedene podatke. Dakle, on je skretao pažnju okrivljeniku da oni rade knjiženje temeljem ponude, a da će se nakon toga morati vršiti ispravci u slučaju dolaska računa. Knjiženja se po zakonu moraju vršiti temeljem računa, ali u praksi oni znaju dobiti ponudu – predračun i moraju proknjižiti taj mjesec, a račun tek dobivaju za mjesec, dva i tri i zbog toga vrše obračun temeljem ponude. Dakle, kada se temeljem računa kasnije ispravi ovo knjižene u pogledu PDV-a, ako je to i na kraju godine kada se vrši kompletna analiza cijele godine i kontrola za svakog pojedinog klijenta, tada se to prijavljuje poreznoj upravi, i za svaki pojedini iznos odnosno račun se točno utvrđuje koliko su kamate zbog neplaćanja PDV-a u iznosu kako je i tada trebao biti plaćen. Na kraju je naveo da je on sa UE dogovorio da će na kraju obračunskog razdoblja obračunati PDV-e zajedno sa kamatama kako će to trebati. S obzirom da su oni radili PDV-e temeljem ponude-predračuna nije se vidjelo koju vrstu poreza moraju obračunati. Dakle, svaki mjesec kada se radilo obračunsko razdoblje odnosno dokumentacija koja stiže k njima u knjigovodstveni servis treba završiti i poslati prema poreznoj. S obzirom da oni dakle nisu imali što se tiče okrivljenika račune u tom mjesecu kada je stigla ponuda, oni su temeljem ponude to napravili, odnosno GE je napravila prijavu poreza, a kasnije kada stigne račun se vrše korekcije. Na kraju je iskazao da sve što se tiče servisa radili su u skladu sa propisima. Na pitanje predsjednice vijeća zašto je okrivljenik dostavljao ponude na knjižene a ne račune, iskazao je da je okrivljenik plaćao aute temeljem ponude, a na daljnje pitanje zašto onda prilikom preuzimanja auto nije uzeo račun, iskazao je da mu to nije poznato. Ako eventualno okrivljenik ide po auto zadnje dane u mjesecu onda je račun u drugom mjesecu. Na pitanje zamjenice ODO u Koprivnici iskazao je da je UE sugerirao, odnosno okrivljeniku je sugerirao da se obračun poreza napravi temeljem ponuda. UE je rekao da se tako radi kako je naveo. Dakle oni rade knjigovodstvo i za druge firme koje se bave uvozom auta i sve te firme na identičan način rade, odnosno na temelju ponuda im rade prijavu PDV-a, a kada dobiju račun tada im rade korekciju. Okrivljenik je bio vrlo korektan u svemu tome, uvijek je tražio da sve bude korektno prema državi da on nebi imao bilo kakovih problema.

13.Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo i financije, Ksenije Špoljarić u bitnome proizlazi da je TD Ward j.d.o.o u inkriminiranom periodu steklo 41 rabljeno motorno vozilo za koja je u daljnjoj prodaji primjenjivalo poseban postupak oporezivanja marže iz čl. 95. Zakona o PDV-u za čiju primjenu nisu bili ispunjeni uvjeti, na koji je način temeljem izdanih računa kupcima rabljenih motornih vozila u razdoblju od 10. siječnja do 18. kolovoza 2020. obračunalo i prijavilo obvezu PDV-a u iznosu manjem za 88.068,29 eura / 663.550,54 kn od obveze koju je sukladno čl. 4. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost bilo dužno obračunati i prijaviti. Iz nalaza i mišljenja nadalje proizlazi kako su trgovačka društva PAA Global d.o.o. iz Republike Slovenije i Adesa Europe NV iz Kraljevine Belgije izdala TD-u Ward j.d.o.o., u vremenskom razdoblju od 30. listopada 2019. do 8. srpnja 2020., 41 račun za rabljena osobna vozila u vrijednosti od 440.773,08 eura / 3.321.004,88 kn. TD Ward j.d.o.o. predmetne je račune primilo od prodavatelja koji su s poreznog aspekta imali status isporučitelja unutar Europske unije. Navedeno podrazumijeva da porezni obveznici iz Republike Hrvatske,koji stječu dobra iz drugih država članica Europske unije, stjecanje dobara iskazuju u prijavi PDV-a na poziciji predporez od stjecanja dobara unutar EU, kao i na poziciji oporezivih transakcija stjecanja dobara unutar EU i kod isporuke dobara na tržište Republike Hrvatske ispostavljaju račune na kojima iskazuju PDV po stopi od 25%. TD Ward j.d.o.o. je račune inozemnih dobavljača upisalo u Evidencije o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marže (obrazac PDV-MU) propisane čl. 189. st. 3. Pravilnika o PDV-u, a za što nisu bili ispunjeni uvjeti propisani čl. 5. st. 1. toč. C. Zakona o PDV-u i čl. 28. st. 2. Pravilnika o PDV-u, a trebalo ih je upisati u knjigu ulaznih računa, propisanih čl. 189. st. 2. Pravilnika o PDV-u. Iz računa navedenih dobavljača razvidno je da rabljena motorna vozila TD Ward j.d.o.o. nisu isporučili po posebnom postupku oporezivanja marže, a obzirom na to da se u računima nisu, u smislu odredbe čl. 226. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, pozivali na primjenu posebnog postupka oporezivanja marže iz čl. 313. Direktive ili odgovarajuće nacionalne odredbe, već su na računima navodili odgovarajuće nacionalne odredbe za primjenu poreznog oslobođenja za isporuku unutar zajednice. TD Ward j.d.o.o. je u vremenskom razdoblju od 31. listopada 2019. do 8. srpnja 2020. u daljnjoj prodaji motornih vozila kupcima u Republici Hrvatskoj na iznos od 3.575.666,86 kn primjenjivalo poseban postupak primjenjivanja marže i temeljem računa izdanih kupcima na osnovicu od 27.384,80 eura / 206.330,81 kn obračunalo i prijavilo PDV u iznosu od 51.582,83 kn. Osnovica za oporezivanje temeljem izdanih računa kupcima rabljenih vozila iznosi 379.658,02 eura / 2.860.533,49 kn, a obveza PDV-a 715.133,37 kn, što znači da je okrivljeni UE prijavio obvezu PDV-a u iznosu manjem za 88.068,29 eura / 663.550,54 kn.

14.Na raspravi dana 18.ožujka 2026.godine stalna sudska vještakinja Ksenija Špoljarić nastavno je iskazala da ostaje u cijelosti kod svoga datog pismenog nalaza i mišljenja zaprimljenog kod ovog suda, s time da je nastavno iskazala da je zakonom propisano da se prijave poreza na dodatnu vrijednost provode isključivo na temelju računa ili dokumentacije koja sadrži sve podatke koji su propisani za sadržaj računa, a osobito u slučaju uvoza osobnih automobila iz zemalja članica EU. Podatke o eventualnoj primjeni oslobođenja od plaćanja PDV-a ili primjeni postupka oporezivanja marže u konkretnom slučaju, u slučaju da su kupci vozila ta vozila kupovali direktno od prodavatelja iz Republike Slovenije i Kraljevine Belgije, za vozila koja su predmetom ovoga postupka platili bi veću cijenu u iznosu od 64.417,99 eura od cijene koju su uplatili na račun društva Ward j.d.o.o. Naime, kupci predmetnih vozila prilikom kupnje tih vozila direktno od prodavatelja platili bi PDV-e po stopi propisanoj nacionalnim propisima prodavatelja. Ta vozila nedvojbeno su bila vozila koja su se nalazila u redovnom postupku oporezivanja. Naime, prodaja rabljenih vozila specifična je zbog istovremene primjene odredbi Zakona o PDV-u, Zakona o PPMVU i Zakona o gospodarenju otpadom i sukladno Zakonu o PDV-u oporezivanje ovisi o činjenici od koga je rabljeno vozilo nabavljeno, te se oporezuje na dva načina ili primjenom redovnog postupka u kom slučaju prodavatelj vozila krajnjem kupcu obračunava PDV- e na ostvarenu prodajnu cijenu, ili primjenom postupka oporezivanja marže u slučaju kada se radi o nabavi vozila koje nije bilo u sustavu PDV-a, u kom slučaju se obračunava PDV-e samo na ostvarenu razliku u cijeni, između nabavne i prodajne cijene vozila, odnosno maržu, a što je bilo primijenjeno u slučaju računa društva Ward j.d.o.o. koji su predmetom ovoga postupka. Dio PDV-a koji je trebao biti uplaćen da su kupcima bili izdani računi uz primjenu redovnog postupka oporezivanja, odnosno računi uz obračun PDV-a umanjen je za iznos marže koju je društvo ostvarilo na način da su kupci plaćali manji iznos od onog iznosa koji bi trebali uplatiti da je vozilo bilo prodano po redovnom postupku oporezivanja i to u iznosu od najmanje 12% od iznosa utvrđene obveze za PDV-e. Na pitanje branitelja okrivljenika odvjetnika Krunoslava Kunštića vještakinja je navela da prema ovom obračunu za PDV-e u iznosu od 25% utvrđen u nalazu iznosi 88.068,29 eura / 663.550,54 kune i na utvrđenu činjenicu da su kupci to vozilo platili manje za 12% od iznosa koji bi platili da su vozilo nabavljali direktno od dobavljača, proizlazi da je taj PDV-e podijeljen između društva Ward j.d.o.o. i kupaca, odnosno za iznos od 50% ukupno utvrđenog PDV-a krajnju korist su na kraju ostvarili i kupci vozila. Da je D društvo obračunalo PDV-e na račune kupcima, na način na koji je taj PDV-e trebalo obračunati, obračunati PDV-e u ukupnom iznosu okrivljenik bi bio dužan uplatiti u državni proračun, ali pod pretpostavkom da je taj PDV-e bio naplaćen od kupaca. U praksi u pravilu primjena posebnog postupka oporezivanja marže je vrlo riskantna i u pravilu se primjenjuje u redovitom postupku, a u slučaju kada nema računa, upravo iz razloga što ako se kasnije utvrdi da se trebao primijeniti redovni postupak, prodavatelj više nema osnove kupce teretiti da plate razliku PDV-a i u tom slučaju bi ostao oštećeni. Navela je da ona ponude nije vidjela, i ponuda se mogla na taj način proknjižiti samo u slučaju ako je sadržavala sve podatke koje propisuje račun, a to znači i podatke iz kojih je vidljivo koji se postupak oporezivanja može provesti. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je Ministarstvo financija ovlašteno vršiti provjeru podataka u WIES bazi, odnosno elektroničkom sustavu za razvoj podataka u PDV-u kojim upravlja europska komisija iz koje se moglo vidjeti i usporediti podatke iskazane u podnesenim prijavama društva Ward j.d.o.o. i podatke koje su nadležnim poreznim tijelima dostavila društva PPA Global iz Republike Slovenije i Adesa Europa NV iz Kraljevine Belgije. Na daljnje pitanje branitelja navela je da je Ministarstvo financija imalo mogućnost izvršiti usporedbe, no najčešće se porezni nadzor ne provodi odmah nakon prve, druge i treće provjere. Na daljnje pitanje branitelja navela je da nije primijetila nikakove skrivene prijave ili bilo što drugo po dokumentaciji, osim ovoga što je predmet ovog postupka. Na pitanje branitelja okrivljenika navela je da ne može odgovoriti da li je okrivljenik osobno imao kakovu korist od ovoga. Na pitanje branitelja okrivljenika navela je da je analizom dokumentacije u spisu utvrdila da su dva računa koje je izdalo društvo Ward j.d.o.o. ispravno iskazana u poreznim prijavama, po redovnom postupku oporezivanja, a obzirom se radilo o računima koji su bili izdani pravnim osobama.

15.Sud i stranke u cijelosti su prihvatili nalaz i mišljenje knjigovodstveno-financijske vještakinje Ksenije Špoljarić, jer je vještakinja stručna osoba, a nalaz i mišljenje dala je na osnovu podataka u spisu i stranke nisu stavljale primjedbe na isti.

16.Iz zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru nad TD Ward j.d.o.o. od 20. siječnja 2021. u bitnome proizlazi kako je porezni obveznik TD Ward j.d.o.o. za nadzirano razdoblje kroz prijave poreza na dodanu vrijednost iskazao obvezu PDV-a u iznosu od 38.147,02 kn, dok je poreznim nadzorom utvrđena porezna obveza poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 710.783,48 kn. Porezni obveznik u prijavama PDV-a nije iskazao sve propisane podatke za razdoblje oporezivanja, tj. nije iskazao obvezu poreza na dodanu vrijednost u ukupnom iznosu od 672.636,46 kn. Trgovačko društvo Ward j.d.o.o. bavilo se uvozom i prodajom rabljenih motornih vozila te je utvrđeno kako je porezni obveznik u nadziranom razdoblju podnio jednu prijavu za stjecanje dobara i primljenih usluga (PDV- S) te iskazao ukupno stjecanje u iznosu od 172.514,20 kn od dobavljača Adesa Europe. Usporedbom podataka u VIES sustavu (sustavu razmjene informacija o PDV-u) na dan 19. studenog 2020. je u PDV-S obrascima poreznog obveznika vezano za isporuke dobara dobavljača iz EU utvrđeno je da su dobavljači iz EU iskazali kroz zbirne prijave ukupan iznos od 3.337.875,04 kn, od čega se najveći iznosi odnose na dva dobavljača, i to NV Adesa Europe ukupan iznos iskazanog dobara od 2.113.664,42 kn i PAA Global d.o.o. Ptuj ukupan iznos iskazanog prometa od 1.320.187,57 kn. Uvidom u sve izlazne račune za prodaju vozila evidentirane u obrascu PDV-MI, tj. evidencije o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže za razdoblje od 01. siječnja 2020. do 31. kolovoza 2020. te uvidom u sve ulazne račune po kojima su ta vozila nabavljena, utvrđeno je da se na većini ulaznih računa ne nalaze klauzule da se radi o posebnom postupku oporezivanja marže. Vezano za prodaju vozila po takvim računima, dobavljači iz EU iskazali su u svojim zbirnim prijavama isporuke dobara unutar Europske unije, uz primjenu oslobođenja za koje je primatelj u drugoj državi članici, a to je bio TD Ward j.d.o.o., obvezan platiti PDV, što isti nije učinio, tj. nije obračunao porez i predporez na stjecanje rabljenih vozila iz EU po stopi od 25%. Nabava navedenih vozila izvršena je po redovnom postupku oporezivanja, a ne po posebnom postupku oporezivanja marže, kako je to učinio okrivljeni. Shodno navedenom okrivljenik je obračunao porez na dodanu vrijednost na maržu i to na iznos od 172.514,20 kn, a ne na ukupan iznos od 3.337.875,04 kn.

17.Poreznim rješenjem Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Koprivnica, službe za nadzor od 2. ožujka. 2021. proizlazi kako je porezna osnovica za predmetno razdoblje iznosila 2.590.545,80 kn, te je utvrđena porezna obveza u iznosu od 672.636,46 kn.

18.Imajući u vidu priležeću materijalnu dokumentaciju u spisu u vidu računa/otpremnica koji su fakturirani u Republici Hrvatskoj razvidno je kako je okrivljenik prilikom prodaje prethodno uvezenih osobnih automobila od inozemnih prodavatelja, i to Adesa Europe NV iz Belgije te PAA Global d.o.o. iz Slovenije, obračunavao poseban porez na motorna vozila, umjesto da je primjenjivao redovan postupak oporezivanja odnosno obračunao PDV u iznosu od 25%.

19.Nadalje iz računa inozemnih dobavljača Adesa Europe NV iz Belgije te PAA Global d.o.o. iz Slovenije proizlazi da su vozila izuzeta plaćanja PDV-a za isporuku unutar EU, odnosno na istima je iskazan PDV u iznosu od 0,00 Eura.

20.Iz prijave PDV-a za razdoblje od 1. kolovoza do 31. kolovoza. 2020. proizlazi kako je okrivljeni UE iskazao ukupno stjecanje dobara u EU u iznosu od 172.514,20 kn te shodno tomu obvezu PDV-a u iznosu od 43.128,55 kn.

21.Ne prihvaća se obrana okrivljenika u dijelu gdje tvrdi da za čitavo inkriminirano vremensko razdoblje nije imao račune temeljem kojih bi vršio prijavu poreza, jer su računi trebali stizati poštom, zbog opasnosti od krađe vozila u transportu.

22.Naime, sud zaključuje da je upravo okrivljenik ovakovim postupanjem dolazio do prihoda, odnosno da je prijavljivao PDV-e po računima tada bi trebao obračunavati vozila po višoj cijeni i vozila bi bila skuplja za kupce. Očito da je cilj okrivljenika bio prodati što više vozila i upravo na ovakav način doći do prihoda, a neprihvatljive su tvrdnje istoga da su se računi slali poštom, a ne uz isporuku vozila zbog krađe vozila u transportu.

23.Naime, prema tvrdnjama okrivljenika radilo se o organiziranom prijevozu vozila, očito da nikada niti jedno vozilo nije bilo ukradeno, jer bi to okrivljenik naveo, a budući da nije želio odgovarati na pitanja suda sud ga u tom segmentu nije mogao upitati.

24.Međutim, prihvačajući i analizirajući iskaz svjedokinje GE (pije Sikinger) koja je u svome iskazu jasno tvrdila da nije imala na uvid račune dobavljača iz Belgije i Slovenije, pa nije mogla zaključiti da li u tim konkretnim slučajevima treba obračunavati PDV-e prema redovnom ili posebnom postupku, a kada se obratila okrivljeniku okrivljenik je rekao da ne, već da pripremi posebni postupak oporezivanja te da ima nekoliko prijatelja u Zagrebu koji upravo na taj način posluju. Dakle, svjedokinja ni jednom riječju nije spomenula da je okrivljenik rekao da bi kasnije računi trebali stići poštom, kako je to tvrdio u svojoj obrani, već da joj je okrivljenik rekao da tako rade njegovi prijatelji u Zagrebu.

25.Svjedok CE naveo je da su vodili knjigovodstvo za okrivljenika, da se mogla vršiti prijava temeljem ponuda, a kasnije vršiti ispravak temeljem računa, međutim da je porezna došla u nadzor nakon osam mjeseci, te su oduzeli kompletnu dokumentaciju i više nisu bili u mogućnosti do kraja godine bilo što ispraviti.

26.Dakle, okrivljenik je u čitavom inkriminiranom vremenskom razdoblju od 1.1.2020.godine 31.8.2020.godine a kako to nedvojbeno proizlazi iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Ksenije Špoljarić koja je nalaz i mišljenje dala na osnovu dokumentacije u spisu odnosno dokumentacije koja je vezana u inkrimnacije koje se stavljaju okrivljeniku na teret, oštetio državu odnosno proračun Republike Hrvatske upravo za tih 25% od vrijednosti vozila, jer u čitavom inkriminiranom vremenskom razdoblju okrivljenik nije vršio prijavu navedenih vozila po računu nego isključivo i samo temeljem ponuda. Da je okrivljenik prijavljivao vozila pomoću računa, vozila bi bila skuplja 25%.

27.Dakle, iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da je okrivljeni UE, kao direktor i odgovorna osoba TD Ward j.d.o.o. u inkriminiranom vremenskom razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2020., prilikom daljnje prodaje prethodno uvezenih rabljenih motornih vozila iz Republike Slovenije i Kraljevine Belgije, koja je potom prodavao krajnjim kupcima u Republici Hrvatskoj, postupao protivno odredbama čl. 4., čl. 85. i čl. 95. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno postupao s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza na dodanu vrijednost obzirom je u navedenim slučajevima umjesto da primjeni redovan postupak oporezivanja, odnosno obračuna PDV od 25% na ukupan iznos od 379.658,02 eura - 2.860.533,49 kn koji je ostvario prodajom vozila, primijenio poseban postupak oporezivanja marže, obračunavajući porez na razliku nabavne i prodajne cijene vozila, a koji u konkretnim slučajevima nije primjenjiv, čime je izbjegao poreznu obvezu s osnove plaćanja poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 88.068,29 eura, te u navedenom iznosu oštetio Republiku Hrvatsku, čime je ostvario sva bitna subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela utaja poreza ili carine iz čl. 256. st. 3. u vezi st. 1. KZ/11.

28.Imajući uvidu da je greškom u pisanju u izreci presude naveden iznos od 188.086,29 eura, sud je rješenjem ispravio navedenu grešku u pisanju, jer je očito da se radi o iznosu od 88.068,29 eura, za koji je oštećena Republika Hrvatska, te je u navedenom iznosu okrivljenika obvezao kao direktora i odgovornu osobu TD Ward za plaćanje istoga.

29.Imajući u vidu navedenu činjenicu, dakle okrivljenik je bio u inkriminiranom vremenskom razdoblju direktor i odgovorna osoba TD koja je morala voditi trgovačke i poslovne knjige, u kojima je trebalo voditi preglednost poslovanja ili imovnog stanja, te redovito uplaćivati porez, kako je to propisano odredbama članka 4., članka 85. stavak 1. i članak 95. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te članka 189. stavak 2.

Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

30.Pa kada se ima sve to u vidu, sud zaključuje da je upravo okrivljenik kao direktor i odgovorna osoba u TD „Ward“ u inkriminiranom vremenskom razdoblju bio svjestan da mora plaćati poreze, kao i prijavljivati prihode, kao i druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđenje porezne obveze, što nije učinio upravo s ciljem da izbjegne plaćanje poreza, zbog čega je došlo do ne utvrđenja porezne obveze velikih razmjera, te su u radnjama okrivljenika ostvarena sva bića kaznenog djela protiv gospodarstva

– utajom poreza ili carine iz članka 256. stavak 3. vezi stavak 1. KZ/11. a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11.

31.Kod odabiranja kazne za okrivljenika sud je na strani okrivljenika BE kao olakotnu okolnost imao činjenicu da isti do sada nije osuđivan. Međutim, kao otegotnu okolnost na strani istoga sud je imao u vidu da se radi o znatnom iznosu duga prema državi koju okrivljenik nije podmirio niti u manjem dijelu. Pa imajući u vidu dakle, tu činjenicu sud je smatrao da je kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, koju je sud temeljem članka 55. KZ/11. zamijenio radom za opće dobro, smatrao da je navedena kazna adekvatna svim okolnostima koje sud mora imati u vidu kod određivanja vrste i visine kazne kako s aspekta generalne tako i s aspekta specijalne prevencije, te je sud smatrao da se jedino takovom vrstom i visinom kazne postiže svrha kažnjavanja.

32.U smislu čl. 55. st. 1. KZ/11. kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine zamjenjuje se radom za opće dobro, s time da se u smislu čl.55. st.2. KZ/11 jedan dan zatvora zamjenjuje s dva sata rada.

33.U smislu čl.55. st.6. KZ/11 ako se okrivljenik u roku 8 dana od dana za koji bude pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv neće moći biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak za rad za opće dobro, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja, radi izvršenja izrečene kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

34.Temeljem članka 158. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku - (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13; dalje u tekstu ZKP/08) dužan je na ime postavljenog imovinsko pravnog zahtjeva oštećene Republike Hrvatske, Ministarstva financija, okrivljenik UE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] dužan je da u roku od 15 dana uplatom u Državni proračun namiri tražbinu Republike Hrvatske u iznosu od 88.068,29 eura (osamdesetosam tisuća šezdesetosam eura i dvadeset devet centi) sa zakonskim zateznim kamatama po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koje teku od 1. rujna 2020. pa do isplate sve po pravomoćnosti presude u roku od 15 dana.

Naime, iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje proizlazi da je upravo za navedeni iznos oštećena Republika Hrvatska, te je sud zaključio da je okrivljenik dužan u cijelosti podmiriti navedeni iznos Republici Hrvatskoj kako je to navedeno.

35.Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku - (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 130/20; dalje u tekstu ZKP) okrivljenik UE dužan je na ime troškova kaznenog postupka- paušala platiti iznos od 1.000,00 eura (tisuću eura) i trošak kaznenog postupka u iznosu od 2.937,21 eura (dvijetistućedevetstotridesetsedam eura i dvadestjedan cent) vezan uz provedena vještačenja sve u korist državnog proračuna RH u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude. Trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu određen je u skladu sa trajanjem i složenošću postupka, dok se trošak kaznenog postupka odnosi na provedena knjigovodstveno-financijska vještačenja, a kako je okrivljenik proglašen krivim, mlad je, zdrav, sposoban za rad i privređivanje, a i zaposlen je u stalnom radnom odnosu, dužan je platiti sve navedene troškove postupka i plaćanjem troškova neće biti ugrožena njegova materijalna egzistencija kao niti egzistencija njegovih članova obitelji.

36.Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Koprivnica, 20.ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Lidija Vuljak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pismenog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO Koprivnica na broj KO-DO-194/2022.

2. UE, [adresa]

3. odvjetnik Krunoslav Kunštić iz Koprivnice

4. Republika Hrvatska, ODO u Koprivnici