Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž-3425/2024-3

Split, Gundulićeva 29a

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marije Šimičić kao predsjednice vijeća, Mirjane Rubić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Sande Crljen Ivančić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Borisu Subotiću, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika MT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Arturu Fišbahu, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-156/2022-34 od 28. listopada 2024. ispravljenoj rješenjem istog suda poslovni broj Pn-156/2022-36 od 13. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 20. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Djelomično se odbija kao neosnovana a ujedno i djelomično prihvaća kao osnovana žalba tuženika te se presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn- 156/2022-34 od 28. listopada 2024. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pn- 156/2022-36 od 13. studenog 2024.

a)potvrđuje u pobijanom dijelu u točki I. izreke kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužiteljici u roku od 15 dana iznos neimovinske štete od 4.000,00 eura sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 3.981,68 eura od 14. rujna 2022., a na iznos od 18,32 eura od 29. svibnja 2023. sve po stopi do 31. prosinca 2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja; kao i u točki IV. izreke.

b) preinačava u pobijanom dijelu točke I. izreke kojim je tužiteljici dosuđen daljnji iznos od 1.839,42 eura (preko iznosa od 4.000,00 eura do iznosa od 5.839,42 eura) s kamatama od 29. svibnja 2023. do isplate na način da se u tom dijelu tužbeni zahtjev kao neosnovan odbija.

II. Preinačava se odluka o troškovima postupka sadržana u točki III. izreke presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-156/2022-34 od 28. listopada 2024. ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj Pn-156/2022-36 od 13. studenog 2024. i sudi:

"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.020,00 eura, dok se za više zatraženih 480,00 eura zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.".

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom (ispravljenoj rješenjem poslovni broj Pn-156/2022- 36 od 13. studenog 2024) naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici naknadu neimovinske štete u iznosu od 5.839,42 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 3.981,68 EUR-a od 14. rujna 2022. pa do isplate, a na iznos od 1.857,74 EUR-a od 29. svibnja 2023. pa do isplate (točka I. izreke); odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je traženo naložiti tuženiku plaćanje zatezne kamate na iznos od 3.981,68 EUR-a tekuće od 2. srpnja 2019. pa do 13. rujna 2022., kao i u dijelu u kojem je zahtijevao isplatu zateznih kamata na iznos od 1.857,74 EUR-a tekuće od 2. srpnja 2019. pa do 28. svibnja 2023. (točka II. izreke); naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.500,00 EUR-a (točka III.), dok je odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška postupka (točka IV.).

2.Tuženik pravovremenom žalbom pobija prvostupanjsku presudu pod točkom I. izreke kao i u odluci o troškovima postupka i to iz svih žalbenih razloga propisanih u članku 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25dalje:ZPP) predlažući je ukinuti sukladno žalbenim navodima.

2.1.Tužiteljica nije odgovorila na žalbu tuženika.

3.Žalba tuženika djelomično je osnovana.

4.Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 5.839,42 EUR s pripadajućim kamatama sukladno članku 19. u svezi sa člankom 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje: ZOO) koja joj je, prema činjeničnim navodima tužbe, nastala u štetnom događaju od 2. srpnja 2019. kada ju je tuženik fizički napao i ozlijedio a potom joj je nekoliko puta u namjeri da je ustraši izjavio da će je ubiti, dakle prijetio joj, što je kod nje izazvalo opravdanu bojazan za život odnosno strah te posljedično dovelo do smanjene životne aktivnosti. Sporna je među strankama visina štete.

5.U postupku je u bitnom utvrđeno:

-kako je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K- 243/2022 od 9. veljače 2023. (list 13-21 spisa) tuženik proglašen krivim što je 2. srpnja 2019. u [adresa], revoltiran dugogodišnjim narušenim odnosima, prilikom susreta u hodniku zgrade sa susjedom ŽT, ovdje tužiteljicom, prvo ju fizički napao i ozlijedio, a potom joj u nakani da ju zastraši rekao “Ubit ću te, dosta mi te je“ što je više puta ponovio, i što je sve kod nje izazvalo opravdanu bojazan za njezin život, dakle drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti i osuđen za kazneno djelo protiv osobne slobode prijetnjom, opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. Kaznenog zakona, i to na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci te mu je izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna neće izvršiti ako okrivljeni, ovdje tuženik u roku kušnje od 2 godine ne počini novo kazneno djelo;

- kako iz pisanog nalaza i mišljenja vještakinje prof. prim. dr. sc. Dunje Degmečić, dr. med. specijalistice psihijatrice, subspecijalistice forenzičke psihijatrije i subspecijalistice socijalne psihijatrije, od 17. travnja 2023. proizlazi da je tužiteljica tijekom štetnog događaja proživjela jaki intenzivni strah u trajanju pola sata, zatim je osjećala strah srednjeg intenziteta u trajanju od mjesec dana te strah slabijeg intenziteta osjeća i nadalje svakodnevno zbog neizvjesnosti pri izlasku iz stana, prolasku kroz haustor te pri povratku i ulasku u haustor i stan; oslabljene je razine funkcioniranja, svakodnevni strah ju onesposobljava u obavljanju svakodnevnih obaveza u životu; posljedično proživljenom štetnom traumatskom događaju kod tužiteljice je došlo do razvoja psihičkih tegoba koje se manifestiraju kao depresivni poremećaj uz intenzivne anksiozne smetnje;

-kako iz naknadnog pisanog očitovanja iste vještakinje (dopuna nalaza i mišljenja od 12. svibnja 2023.) proizlazi da je kod tužiteljice došlo do trajnog umanjenja životne aktivnosti zbog duševnih bolova u visini od 20% posljedično nastalim psihičkim tegobama koje proživljava svakodnevno, što je vještakinja usmeno obrazložila na ročištu navodeći kako je kod navedenog postotka umanjenja imala u vidu medicinsku dokumentaciju i kliničke slike koju je prezentirala tužiteljica tijekom pregleda kao i činjenicu da je štetni događaj u potpunosti destabilizirao tužiteljicu na način da je afukcionalna, da ima svakodnevni strah i poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju; a psihičke tegobe se manifestiraju kao depresivni poremećaj i intenzivne anksiozne smetnje koje su izravna posljedica štetnog događaja.

6.Ocjenom vještačkog nalaza i mišljenja kojeg je smatrao stručnim i objektivnim te povezanim s ostalom dokaznom građom i činjeničnim supstratom, prvostupanjski je sud utvrdio da je kao posljedicu predmetnog događaja tužiteljica pretrpjela neimovinsku štetu koju je utvrdio po kvalifikatornim okolnostima pretrpljenog straha i duševnih boli za smanjenje životne aktivnosti u iznosima od po 2.919,71 eura (ukupno 5.839,42 eura) na isplatu kojeg iznosa je obvezao tuženika s kamatama koje teku na iznos od 3.981,68 eura od podnošenja tužbe - 14. rujna 2022., a na daljnji iznos od 1.857,74 eura od preinake tužbe (podneskom od 29. svibnja 2023.), slijedom čega je za više potraživane kamate zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan.

7.Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud tijekom postupka i donošenjem pobijane presude nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7.1.Pobijana presuda sadrži jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u suprotnosti sa sadržajem spisa, a izreka presude nije u proturječnosti s razlozima presude, pa neutemeljeno tuženik u žalbi ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. Što se tiče pogreške u oznaci poslovnog broja spisa na drugoj do uključiv šestu stranicu presude (P-1068/2023 umjesto ispravno Pn-156/2022), ista nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost odluke jer se radi očitoj omaški pri pisanju koju u svako doba može ispraviti sudac prvostupanjskog suda sukladno odredbi iz članka 342. stavak 1. ZPP-a (kako je u konkretnom slučaju i postupljeno rješenjem Pn-156/2022-36 od 13. studenog 2024.).

7.2.Protivno žalbenim navodima, obrazloženje pod točkama 17.,17.1. i 18. vezano uz zaključak pod točkom 18. na str. 5. nije nerazumljivo jer se iznosi pod 17. odnose na utvrđenu novčanu naknadu vezanu za kvalifikatorne okolnosti, a pod točkom 17.1. i 18. je utvrđena glavnica neimovinske štete radi dosude zakonskih zateznih kamata razdvojena sukladno članka 1103. ZOO, na dio na koji teku kamate od zahtjeva podnesenog u tužbi (14. rujna 2022.) te na povećani dio na koji kamate teku od preinake (podneskom od 29. svibnja 2023.) pa do isplate, a u svakom slučaju radi se o sveukupnom iznosu glavnice od 5.839,42 eura.

7.3.Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud tijekom postupka u dovoljnoj mjeri raspravio i utvrdio sve činjenice od kojih zavisi dosuđenje naknade neimovinske štete, a činjenični supstrat na kojem je temeljena prvostupanjska presuda nije doveden u sumnju niti žalbenim navodima tuženika.

7.4.Utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno cijenio utvrđujući način nastanka predmetne štete, a sukladno tome i smatrajući tuženika isključivo odgovornim za nastali predmetni štetni događaj, što se u ovom stadiju postupka posebno i ne osporava već se čini upitnom visina dosuđene naknade.

8.Tako je prvostupanjski sud imao u vidu, u smislu članka 12. stavak 3. ZPP-a da je parnični sud vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je tuženik oglašen krivim za počinjenje kaznenog djela, koje u svom opisu uključuje i činjenično utvrđenje (bitno za utvrđenje obilježja bića kaznenog djela). Vezanost parničnog suda odnosi se dakle na utvrđenje da je kazneno djelo počinjeno, da je štetnik kazneno odgovoran i da je odgovoran za djelovanje onako kako je to utvrđeno kaznenom presudom pa time i da je takvo postupanje koje je kaznenom presudom utvrđeno kao kažnjivo predstavlja i štetnu radnju.

9.G lede prigovora u odnosu “na način utvrđivanja pojedinih osnova nematerijalne štete“ žalitelju je ukazati da je važećim Zakonom o obveznim odnosima prihvaćena objektivna koncepcija neimovinske štete kao povrede prava osobnosti. Naime, odredbom članka 1046. ZOO-a određeno je da štetu predstavlja, između ostalog i povreda prava osobnosti i to neimovinsku štetu, a u smislu odredbe članka 19. stavak 2. ZOO-a pod pravima osobnosti razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime i dr.

10.Posljedica povrede prava osobnosti je, dakle, neimovinska šteta, pa povreda prava osobnosti predstavlja pravnu osnovu naknade neimovinske štete.

11.Dosljedno, neimovinska šteta odražava se u povredi subjektivnih neimovinskih prava i interesa. Sama povreda prava osobnosti (povreda časti, ugleda, gubitak dijela tijela itd.), a pretrpljeni bolovi i strah izazvani štetnom radnjom samo su mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, kao i druge relevantne okolnosti pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade.

12.Međutim, treba reći da je visina naknade neimovinske štete po navedenim osnovama vezana za jačinu i trajanje fizičkih boli, duševnih boli i straha (kao kvalifikatornih okolnosti u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO), kao i za težinu povrede prava osobnosti i druge okolnosti konkretnog slučaja koje utječu na pravo na isplatu pravične novčane naknade u smislu članka 1100. stavak 1. ZOO-a.

13.Odredba članka 200. ranije važećeg Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje:ZOO/91 određivala je pravno priznate oblike naknade nematerijalne (sada neimovinske štete), koje pravne osnove po sada važećem zakonu u potpunosti gube dosadašnji pravni značaj, jer predstavljaju samo kriterije, mjerila, odnosno kvalifikatorne okolnosti na temelju kojih sud, uzimajući u obzir težinu povrede i okolnosti slučaja, određuje visinu naknade (članak 1100. ZOO), kako je to valjano i obrazlagao prvostupanjski sud.

14.Odredbom članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje: ZOO) određeno je, među ostalim, da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu naknadu, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi će računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15.Glede konkretne povrede prava osobnosti, provedenim vještačenjem, kako u pisanom obliku tako i usmenim izjašnjavanjem i davanjem odgovora na neposredno postavljena pitanja, vještakinja je opširno i jasno iznijela sve okolnosti na kojima temelji svoj nalaz i mišljenje, pa je prvostupanjski sud osnovano iznesene razloge prihvatio objektivnim i argumentiranim, te uz činjenicu da se radi o vještakinji specijalistici psihijatrije, subspecijalistici forenzičke psihijatrije i subspecijalistici socijalne psihijatrije s nedvojbenim iskustvom u liječenju tegoba kakve je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, ovaj sud u cijelosti prihvaća pravilnom ocjenu prvostupanjskog suda u odnosu na sadržaj provedenog vještačenja, smatrajući da uopćeni prigovor tuženika nalazu i mišljenju istican tijekom prvostupanjskog postupka, bez ikakvih konkretnih okolnosti koje bi ga činile upitnim ili prijedloga za dopunom ili novim vještačenjem, ne dovode u sumnju objektivnost i vjerodostojnost nalaza i mišljenja vještakinje.

16.Na temelju nalaza vještakinje pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljica pretrpjela povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer na to ukazuje intenzitet i trajanje straha te duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti o kojima je svoje obrazloženo mišljenje dala vještakinja pozivajući se na dostupnu medicinsku dokumentaciju te sadržaj cjelokupnog spisa, kao i saznanja iz kliničke slike kod neposrednog pregleda tužiteljice, koje je s osnovom prihvaćeno kao objektivno i zasnovano na svim prihvatljivim pravilima znanosti i vještine.

17.Stoga u konkretnom slučaju tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu satisfakciju primjenom odredbi članka 1046. stavka 1. i članka 1100. stavka. 1. ZOO-a, u vezi sa člankom 19. stavak 2. ZOO-a, a kao kriteriji za određivanje visine novčane satisfakcije uzeti su trajanje i intenzitet straha te opseg duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti, kako je to valjano zaključio i obrazložio prvostupanjski sud, čiji razlozi se u cijelosti prihvaćaju.

18.Međutim, imajući u vidu trajanje i intenzitet pretrpljenog straha, opseg duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti i način na koji posljedice štetnog događaja utječu na smanjenje svakodnevne životne aktivnosti tužiteljice, dob tužiteljice (rođena 1945.), te činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda na temelju pregleda medicinske dokumentacije i medicinskog vještačenja, posebno nalazeći da je prema sadržaju vještačkog nalaza i mišljenja vezano za trajanje straha lakog stupnja i njegove manifestacije istog promatrati kao inkorporiranog u duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti po stavu ovog suda, objektivno utvrđene posljedice odnosno kvalifikatorne okolnosti na strani tužiteljice ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u iznosu većem od 4.000,00 Eura koji se valjanom primjenom materijalnog prava iz članka 1100. stavak 2. ZOO-a ocjenjuje razmjernim svim okolnostima.

19.Nastavno je djelomičnim odbijanjem tuženikove žalbe pobijanu presudu u točki I. valjalo potvrditi u dijelu kojim je tužiteljici dosuđena novčana satisfakcija po osnovi neimovinske štete kao primjerenu nastaloj šteti i uobičajenoj praksi prilikom utvrđivanja visine naknade neimovinske štete , jedinstven iznos od 4.000,00 Eura sa zakonskim zateznim kamatama iz članka 29. stavak 1. ZOO koje, sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a teku od podnošenja zahtjeva, a slijedom toga na iznos od 3.981,68 eura od podnošenja tužbe 14. rujna 2022., a na iznos od 18,32 eura od preinake 29. svibnja 2023., sve do isplate, dok je u preostalom dijelu djelomičnim uvažavanjem žalbe tuženika a za iznos od 1.839,42 Eura s pripadajućim kamatama tužbeni zahtjev kao neosnovan odbijen (članak 373. stavak 1. ZPP).

20.Uslijed djelomične preinake došlo je i do promjene uspjeha stranaka u sporu radi čega je valjalo primijeniti odredbe članka 154. st. 2., 155. i 164. ZPP-a. Tužiteljica je u sporu imajući u vidu osnov i visinu zahtjeva uspjela za 84 %, a tuženik za 16 % slijedom čega tužiteljici od pravilno obračunatog troška u iznosu od 1.500,00 eura pripada 68 % ili nominalno 1.020,00 eura, radi čega je odlučeno kao u izreci (članak 373. ZPP).

U Splitu, 20. ožujka 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić