REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4874/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Nikolina Mišković, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3204/2023 od 24. rujna 2024., 19. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-3204/2023 od 24. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu iznosa 4.323,68 EUR sa zakonskim zateznim kamatama (točka I. izreke). Naloženo je tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 643,97 EUR (točka II. izreke).

2. Prvostupanjski sud je u ponovnom postupku na temelju činjenica i dokaza koje je proveo (financijsko vještačenje) utvrdio da razlika u invalidskoj mirovini koja je isplaćena tužiteljevoj osiguranici ne postoji, jer joj je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu. Stoga je primjenjujući odredbu čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine” broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP) odbio kao neosnovan tužiteljev tužbeni zahtjev za isplatu utuženog iznosa od 4.323,68 EUR. O troškovima parničnog postupka odlučeno je primjenom odredbi čl. 154. st .1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 27/24; dalje: ZPP).

3. Protiv ove presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih zakonom dopuštenih žalbenih razloga, predlažući da ovaj sud kao drugostupanjski žalbeni sud pobijanu presudu preinači i prihvati tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. U žalbi tužitelj ponavlja razloge koje je iznosio u postupku pred prvostupanjskim sudom. U bitnome navodi, da ako prvostupanjski sud svoj stav temelji na odredbi čl. 27. ZOOP-a, onda tužitelj unatoč odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22; dalje: ZOMO) ne trpi štetu. Po stavu prvostupanjskog suda tuženik kao osiguratelj nije obvezan naknaditi nikakvu štetu koja tužitelju nastaje isplatom mirovine svojoj osiguranici, kojoj je pravo na mirovinu utvrđeno zbog ozljede na radu.

5. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

6. Nakon što je pobijana presuda ispitana na temelju odredaba čl. 365. st. 2. i čl. 467. st. 1. ZPP-a, u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14 ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ona pravilna i zakonita.

7. U ovoj pravnoj stvari, riječ je o sporu male vrijednosti (čl. 502. st. 1. ZPP-a). Odluka kojom se takav postupak završava može se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. (osim t. 3) ZPP -a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. st. 1. ZPP -a). Prema tome ovu presudu nije moguće pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Zato se ovaj žalbeni sud nije upuštao u ocjenu tih nedopuštenih žalbenih razloga.

8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Izreka pobijane presude je razumljiva, ne postoji proturječnost između izreke i obrazloženja, ne proturječi sama sebi i razlozima presude, već upravo suprotno. U obrazloženju pobijane presude, u pobijanom dijelu prvostupanjski sud je naveo razloge o odlučnim činjenicama pa presuda nema nedostatka zbog kojih se ona ne bi mogla ispitati.

9. Uvodno treba istaknuti da je pobijana presuda donijeta u ponovnom postupku, nakon što je rješenjem ovog suda poslovni broj Pž- 4387/2020-3 od 11. kolovoza 2023 ukinuta presuda zbog ogluhe Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1498/2019 od 17. srpnja 2020. i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

10. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 4.323,68 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, s osnova naknade štete u vezi s isplaćenim iznosima invalidskih mirovina u razdoblju od 1. travnja 2017. do 31. ožujka 2019., koje je tužitelj isplatio svojoj osiguranici KŠ. Zbog zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći koja se dogodila 21. lipnja 1996., a koje su utvrđene kao ozljeda na radu, kod tužiteljeve osiguranice je nastala nesposobnost za rad, zbog koje joj je rješenjem tadašnjeg Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske od 5. listopada 1998. (list 6.-7. spisa) priznato pravo na invalidsku mirovinu. Prometnu nesreću prouzročio je tuženikov osiguranik SŠ upravljajući osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka].

11. U ponovnom postupku prvostupanjski je na prijedlog tuženika proveo financijsko vještačenje radi utvrđivanja stvarne štete u visini razlike između invalidske mirovine koja joj se isplaćuje, i invalidske mirovine koja bi bila isplaćena u slučaju ozljede na radu.

12. Na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za financije, računovodstvo i poreze MŠ kojeg je dala na ročištu održanom 17. rujna 2024. ( list 107.-108. spisa) prvostupanjski sud je utvrdio da se u ovoj pravnoj stvari radi o invalidskoj mirovini koja je tužiteljevoj osiguranici utvrđena, upravo radi povrede na radu prije navedenim rješenjem od 5. listopada 1998. Stoga ne postoji razlika u smislu odredbe čl. 27. ZOOP-a.

13. Ovaj sud dijeli ocjenu prvostupanjskog suda da u ovoj pravnoj stvari tužitelj na temelju odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a nema pravo na regresnu isplatu razlike iznosa isplaćene invalidske mirovine. Naime, sudska vještakinja je na objektivan i pravilan način otklonila sve prigovore tužitelja i tuženika u vezi s njezinim nalazom i mišljenjem (list 85.-90. spisa).

14. U ovoj pravnoj stvari treba uzeti u obzir da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti propisanih odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Dakle, radi se o obveznom osiguranju u prometu, koja materija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je uređena odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Zbog toga se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan ugovor o osiguranju, u ovome slučaju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu.

15. Tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika se ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač - štetnik. Obveza tuženika regulirana je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, na temelju kojega Zakona je i sklopljen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi koje su propisane Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

16. Osiguravajuća društva nisu štetnici, s obzirom na to da na temelju sklopljenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila, imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Zato ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu.

17. Odredbom čl. 8. st 1. ZOOP-a propisano je da je društvo za osiguranje dužno sklopiti ugovor o osiguranju sukladno ovome Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija osiguranja.

18. Dakle, tuženik kao društvo za osiguranje ima obvezu sklopiti ugovor o osiguranju sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a kojim odredbama zakona je i uređen opseg osiguranog pokrića, odnosno rizici koje osiguratelj uzima u pokriće sklopljenim ugovorom, obim i opseg osiguranog pokrića. Na temeljem čega se sukladno načelu razmjernosti naplaćuje i obračunava premija osiguranja. Zato je u ovoj pravnoj stvari trebalo i odlučiti primjenom odredbi čl. 27. ZOOP-a (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-622/2022 od 28. studenoga 2023.).

19. Odredba čl. 27. st. 1. ZOOP-a propisuje da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stvarnom štetom u smislu odredbe stavka 1. tog članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (stavak 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (stavak 3.).

20. U ovoj pravnoj stvari osiguranici tužitelja priznato je pravo na invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu. Treba reći da je prvostupanjski sud upravo primjenom odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a pravilno utvrdio da razlika na koju bi tužitelj imao pravo ne postoji, odnosno da je ona 0,00 EUR. Od tuda neosnovanost svih tužiteljevih žalbenih navoda na pravilnost i zakonitost pobijane presude.

21. Pravilnost odluke o troškovima postupka tužitelj nije osnovano doveo u pitanje. Prvostupanjski sud je taj dio odluke detaljno obrazložio, navođenjem parničnih radnji za koje je dosudio trošak te osnovu i visinu troškova za svaku radnju pojedinačno (čl. 154. i čl. 155. ZPP-a).

22. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP -a).

Zagreb, 19. ožujka 2026.

Sudac

Nikolina Mišković