REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-7352/2025-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Eter, uz sudjelovanje Jasminke Češković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe GRAD ZAGREB i II okrivljene odgovorne osobe PN, zbog prekršaja iz odredbe čl. 96. st. 1. t. 3. i st 2. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj 71/14., 118/14., 94/18. i 96/18.), povodom prigovora I i II okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zaštite na radu, Klasa: 116-04/25-01/689, Urbroj: 443-02-05-09-25-4 od 25. travnja 2025., nakon javne glavne rasprave zaključene 16. ožujka 2026., javno je objavio presudu 19. ožujka 2026. i
p r e s u d i o j e
I) Na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
I okrivljena pravna osoba: GRAD ZAGREB, po opunomoćenoj predstavnici ON, sa sjedištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno neosuđivana
II okrivljena odgovorna osoba: PN, sin P i O, rođen **.**.1982. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan
oslobađaju se optužbe
da:
najkasnije 28. srpnja 2024. Grad Zagreb kao investitor za zajedničko privremeno gradilište u Zagrebu, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem će radove izvoditi dva ili više izvođača ne bi dostavili prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada (Državnom inspektoratu) u skladu s provedbenim propisom odnosno u skladu s Dodatkom III Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima ("Narodne novine", broj 48/18.) kojim je u ukupno deset točaka propisan sadržaj prijave gradilišta, dakle, da ne bi kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi najkasnije jedan dan prije početka izvođenja građevinskih radova na gradilištu na kojemu će radove izvoditi dva ili više izvođača dostavili prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom,
čime bi postupili suprotno čl. 75. st. 3. i 4. Zakona o zaštiti na radu, kažnjivo po čl. 96. st. 1. t. 3. i st. 2. istog Zakona.
II) Na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zaštite na radu, izdao je prekršajni nalog zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude na koji su I i II okrivljenici podnijeli pravodobni prigovor te je sud prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo redovan prekršajni postupak.
2. I okrivljena pravna osoba zastupana po opunomoćenoj predstavnici ON i II okrivljena odgovorna osoba u spis su dostavili pojedinačne pisane obrane koje su po svom sadržaju identične. I i II okrivljenici se suglasno brane navodeći da je pobijani prekršajni nalog izdan protivno odredbi članka 72. stavka 4. Zakona o Državnom inspektoratu budući da je isti izdan 29. travnja 2025., dakle protekom više od 8 dana nakon obavljenog inspekcijskog nadzora koji je obavljen 16. travnja 2025. Shodno navedenom, jasno proizlazi da je pobijani prekršajni nalog izdan mimo zakonom propisanog roka koji je kao takav prekluzivan te je takvim postupanjem ovlašteni tužitelj izgubio pravo poduzimati prekršajni progon protiv I i II okrivljenika. Dodatno ističu kako ovlašteni tužitelj nije postupio niti po odredbi članka 72. stavka 5. Zakona o Državnom inspektoratu te je na opisani način izgubio pravo podnijeti i optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka protiv I i II okrivljenika. Predlažu sudu shodno odredbi članka 181. stavka 5. PZ-a staviti izvan snage pobijani prekršajni nalog te donijeti presudu kojom se optužba odbija s obzirom na prethodno iznijete okolnosti koje isključuju prekršajni progon. Podredno, ističu da iz činjeničnog opisa radnje prekršaja ne proizlaze zakonska obilježja inkriminiranog prekršaja. Naime, činjenični opis radnje prekršaja je nejasan u cijelosti budući da nije razvidno inkriminira li se I i II okrivljeniku nedostavljanje prijave gradilišta nadležnim tijelima u za to propisanom roku ili im se stavlja na teret da prijava gradilišta koja je dostavljena u propisanom roku nema propisani sadržaj sukladno posebnim propisima. Ako im se stavlja na teret da prijava gradilišta koja je dostavljena u propisanom roku nema propisani sadržaj sukladno posebnim propisima, ističu kako iz činjeničnog opisa radnje prekršaja ne proizlazi koji točno propisani sadržaj je nedostajući. U samom opisu radnje prekršaja je paušalno navedeno kako nije dostavljena prijava gradilišta u skladu s provedbenim propisom pri čemu ovlašteni tužitelj nije naveo decidirano u čemu se sastoji nesklad postupanja I i II okrivljenika s provedbenim propisom. Shodno tome, način i sadržaj navodnog izvršenja prekršaja kao bitne okolnosti za određenje samog prekršaja nisu točno i decidirano utvrđeni u činjeničnom opisu prekršajnog djela. Da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti I i II okrivljenika. Predmetni činjenični opis, u kojem nije opisana ni jedna konkretna radnja I i II okrivljenika, nego se samo koristi sinonim radnje iz zakonskog opisa prekršaja, nije prekršaj iz razloga jer djelo nije određeno. S obzirom da je zakonski opis prekršaja odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice, a to su, između ostalog, i konkretne radnje odnosno propusti I i II okrivljenika, moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Naime, u konkretnom slučaju nedvojbeno je dostavljena pravovremeno prijava gradilišta nadležnom tijelu što proizlazi iz same obavijesti o prijavi početka građenja od 19. srpnja 2024. koja je dostavljena ovdje ovlaštenom tužitelju te prileži spisu. Shodno tome, jasno je da I i II okrivljenici nisu počinili djelo opisano u članku 96. stavak 1. točka 3. Zakona o zaštiti na radu na način da nisu dostavili prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada budući da je isto dostavljeno pravovremeno. Također, iz opisa radnje prekršaja nije razvidno koja druga konkretna radnja se stavlja na teret I i II okrivljeniku pa imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da je sud vezan činjeničnim opisom prekršaja, predlažu stavit izvan snage pobijani prekršajni nalog te sukladno odredbi članka 182. PZ-a izreći presudu kojom se I i II okrivljenici oslobađaju optužbe s obzirom da djelo za koje se optužuju nije prekršaj. Dodatno ističu kako činjenica da je u konkretnom slučaju imenovan koordinator za zaštitu na radu nije dokaz o sudjelovanju više izvođača u izvođenju radova. Naime, odredba članka 73. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je u slučaju sudjelovanja više izvođača imenovanje koordinatora obvezatno, no ne isključuje mogućnost imenovanja koordinatora u slučajevima kada je samo jedan izvođač radova. Navedeni zaključak proizlazi i iz odredbe članka 77. Zakona o zaštiti na radu koja propisuje koje su obveze koordinatora, a koje ne egzistiraju isključivo u situacijama dva ili više izvođača, nego u svim slučajevima izvođenja radova na gradilištu bez obzira koliko je izvođača. Isto tako, iz dokumentacije koja je prije i za vrijeme provođenja inspekcijskog nadzora dostavljena ovlaštenom tužitelju nedvojbeno proizlazi da je I okrivljenik kao investitor angažirao kao izvođača isključivo trgovačko društvo Strabag d.o.o. o čemu su pravodobno i ispravno obaviještena sva potrebna nadležna tijela što je evidentno i iz obavijesti o prijavi početka građenja od 19. srpnja 2024. Okrivljenici nisu imali saznanja niti su ih na bilo koji način mogli imati da bilo tko drugi osim angažiranog izvođača putem javne nabave navodno sudjeluje u izvođenju radova budući da je isključivo u ugovornom odnosu s prijavljenim izvođačem radova Strabag d.o.o. pri čemu informaciju o sudjelovanju bilo koga drugoga nisu dobili niti od ugovornog izvođača, niti od angažiranog stručnog nadzora kao ni od ugovornog koordinatora zaštite na radu u konkretnom slučaju. Postavlja se pitanje na koji način su onda okrivljenici mogli uopće saznati da navodno u izvođenju spornih radova sudjeluju još neki izvođači osim onog ugovornog, navedenog u obavijesti o prijavi početka radova. Sasvim je jasno i životno je logično da okrivljenici nikako nisu mogli znati za bilo kojeg drugog izvođača, osim onoga s kojim je I okrivljenik za to sklopio ugovor, u trenutku navodnog počinjenja ovdje inkriminiranog im prekršajnog djela, to jest u trenutku dostave nadležnim tijelima prijave o početku radova. Slijedom navedenoga, jasno je da u tom slučaju I i II okrivljenici nisu i ne mogu biti krivi za ovdje inkriminirano djelo čak ni iz nesvjesnog nehaja, a nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti bilo koja prekršajnopravna sankcija ako nije kriv za počinjeni prekršaj. Dakle, nužan element prekršajnog djela je krivnja i nitko pa niti I i II okrivljenici ne mogu biti proglašeni krivima za počinjenje prekršajnog djela temeljem objektivne odgovornosti budući da je navedeno protivno jednom od osnovnih načela prekršajnog prava, a to je načelo krivnje propisano člankom 4. PZ-a. Ističu i da su prema odredbi članka 60. stavka 1. PZ-a pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekršajno odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekršaju. Dakle, nema odgovornosti bez skrivljenog ponašanja koje ovdje nedvojbeno niti je postojalo niti je ovlašteni tužitelj uopće stavio na teret i opisao radnje iz kojih bi proizlazila krivnja I i II okrivljenika pa predlažu staviti izvan snage pobijani prekršajni nalog i donijeti presudu kojom se oslobađaju od optužbe. Zaključno, predlažu staviti izvan snage pobijani prekršajni nalog i donijeti presudu kojom se oslobađaju od optužbe i iz razloga propisanih odredbom čl. 24.a PZ-a koja propisuje da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Dakle, jasno je da se u konkretnom slučaju radi o neznatnoj povredi propisa kojom nitko nije oštećen pa nema nikakve svrhe izricanje bilo kakve prekršajnopravne sankcije te predlažu primjenu članka 24. a PZ-a. Isto tako, uzimajući u obzir sve navedeno kao olakotne okolnosti, predlažu primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. PZ-a do visine općeg zakonskog minimuma za pravnu i odgovornu osobu.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je u svojstvu svjedoka ispitao inspektora rada MN te je pročitao dokaze koji prileže sudskom spisu i to službenu bilješku od 25. travnja 2025. sastavljenu od višeg inspektora rada MN sa privicima (list 20-30 spisa), primjedbe okrivljenika na zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 18. travnja 2025. (list 32-34 spisa), pregledao ugovore zaključene između Grada Zagreba i trgovačkog društva Strabag d.o.o. (list 39-61 spisa), Grada Zagreba i trgovačkog društva Institut IGH d.o.o. (list 62-74 spisa), Grada Zagreba i trgovačkog društva Tehnozaštita d.o.o. (list 75-95 spisa) i Grada Zagreba i trgovačkog društva Zem nadzor d.o.o. (list 96- 108 spisa) te je pročitao prijavu početka građenja od 19. srpnja 2024. (list 110-111 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 16. travnja 2025. (list 114-119 spisa) i pregledao izvadak iz prekršajne evidencije za I i II okrivljenike (list 126-128 spisa) iz kojih je razvidno da I okrivljenik nije prekršajno osuđivan, dok je II okrivljenik prekršajno osuđivan ali ne zbog istovrsnog ili sličnog prekršaja.
3.1. Svjedok MN, inspektor rada, iskazao je da se inspekcijskog nadzora dobro sjeća, a isti je započeo nakon što se 3. ožujka 2025. dogodila skupna ozljeda radnika na privremenom gradilištu u Zagrebu, na izgradnji objekta bazen u Španskom s trafostanicom. Te zgode stradali su radnici tvrtke Bagarić usluge d.o.o., Oportum d.o.o. i Srcan građenje d.o.o.. Radnici tih tvrtki radili su na gradilištu poslove postavljanja armature, oplate i sl. što znači da se radi o gradilištu gdje sudjeluje više izvođača radova. Kontaktirao je investitora i obavio inspekcijski nadzor u njihovim prostorijama na Velesajmu te je tijekom nadzora utvrdio da se radi o zajedničkom privremenom gradilištu jer su na istom radili radnici više tvrtki a kako je gore i naveo a isto tako je investitor na gradilištu imenovao koordinatora II tijekom izvođenja radova, a prema Zakona o zaštiti na radu taj se koordinator uvijek mora imenovati kada se radi o zajedničkom gradilištu tj. kada radove izvodi više izvođača. Sastavio je zapisnik o inspekcijskom nadzoru i tijekom nadzora utvrdio da je investitor prijavio gradilište tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada ali ne u skladu sa Dodatkom III. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima koji u deset točaka propisuje što prijava mora sadržavati. Uvidom u prijavu vidio je da prijava ne sadrži svih deset točaka. Na poseban upit suda iskazao je da nije provjeravao da li je investitor zaključio ugovor o izvođenju radova sa gore navedenim pravnim osobama čiji su radnici radili na gradilištu jer to nije važno jer čim su ti radnici radili na gradilištu znači da je na tom gradilištu radilo više izvođača radova tj. da se radi o zajedničkom privremenom gradilištu. Također je obavio i nadzor sa predstavnikom Tehnozaštita d.o.o. jer je koordinator II njihov zaposlenik, a zapisnik prileži u spisu. Na poseban upit predstavnice pravne osobe kako je točno utvrdio da na gradilištu obavljaju poslove radnici više trgovačkih društava, a ne isključivo izvođača Strabag d.o.o., svjedok je odgovorio da je 3. ožujka 2025. kada se dogodila skupna ozljeda radnika na gradilištu osobno došao na gradilište, razgovarao sa predstavnikom glavnog izvođača radova Strabag d.o.o. i sa predstavnikom društva Oportun d.o.o., Bagarić usluge d.o.o. i sa Srcan građenje d.o.o. nakon čega je utvrdio da ozlijeđeni radnici rade u tim društvima što znači da su ta trgovačka društva izvodila građevinske radove na gradilištu. Na daljnji upit da li se imenuje koordinator i kada je izvođač radova samo jedna pravna osoba svjedok je odgovorio da prema Zakonu o zaštiti na radu ne postoji obveza imenovanja koordinatora kada radove izvodi samo jedan izvođač odnosno postoji ta obveza kada radove izvodi više od jednog izvođača. Na daljnji upit je odgovorio da je tijekom nadzora i razgovora sa koordinatorom utvrdio da isti piše izvješća o koordinaciji, da je ta izvješća on vidio i da mu je predočio elektronički ispis sa elektroničke pošte da je ta izvješća slao i investitoru i to ČN a iz tih izvješća investitor je mogao znati da na gradilištu radi više izvođača radova.
3.2. Iz dokumentacije relevantne za počinjenje prekršaja i koju je sud tijekom dokaznog postupka pregledao, a na koju niti obrana niti tužitelj nisu stavili primjedbe, u bitnome proizlazi da je I okrivljenik Grad Zagreb investitor gradilišta u Zagrebu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje se gradi bazen u Španskom s trafostanicom i da je u svojstvu investitora prije početka izvođenja radova, dana 19. srpnja 2024. nadležnom tijelu za poslove inspekcije rada dostavio prijavu početka građenja dostavljajući akte o gradnji i to pravomoćnu Građevinsku dozvolu Klasa: UP/I-361-03/21-001/650, Urbroj: 251-10-27- 1/033-22-13 od 19. siječnja 2023. i Rješenje o ispravku greške Klasa: UP/I-361-03/21- 001/650, Urbroj: 251-10-22-1/033-23-0018 od 26. svibnja 2023. te prijavio osobu odgovornu u svojstvu nadzora i pravnu osobu koja je izvođač radova tj. trgovačko društvo STRABAG d.o.o. Također proizlazi da je dana 5. ožujka 2025. započeo inspekcijski nadzor povodom skupne ozljede radnika na navedenom gradilištu te je utvrđeno da su ozlijeđeni radnici koji su radili na gradilištu poslove armature, oplate i sl. zaposlenici trgovačkog društva OPORTUM d.o.o., BAGARIĆ USLUGE d.o.o. i SRCAN GRAĐENJE d.o.o. Isto tako je razvidno da je I okrivljenik kao investitor i naručitelj sa trgovačkim društvom STRABAG d.o.o. dana 9. srpnja 2024. zaključio Ugovor o izgradnji kupališta Špansko u kojem ugovaratelj STRABAG d.o.o. preuzima obvezu izvođenja radova sukladno Odluci o odabiru i Uvezu ponude te Troškovniku i Dokumentaciji o nabavi, a isto tako da je I okrivljenik kao naručitelj prije početka građenja sklopio ugovor sa trgovačkim društvom INSTITUT IGH d.d. o uslugama stručnog nadzora nad izgradnjom i opremanjem kupališta Špansko, sa trgovačkim društvom TEHNOZAŠTITA d.o.o. o usluzi koordinatora zaštite na radu tijekom izgradnje i opremanja kupališta Špansko i sa trgovačkim društvom ZEM NADZOR d.o.o. za voditelja projekta izgradnje i opremanja kupališta Špansko. Navedeni ugovori prileže uz optužni akt. Sve navedene činjenice tijekom postupka nisu osporavane i nesporne su te proizlaze kako iz obrane okrivljenika i navoda tužitelja tako i iz izvedenih materijalnih dokaza, a koje dokaze je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i zakonite.
4. Ovlaštena osoba tužitelja u završnoj riječi istaknula je da smatra da je nužno da se koordinator zaštite na radu imenuje uvijek kada na gradilištu radi više od jednog izvođača. Opunomoćena predstavnica pravne osobe u završnoj riječi nije imala ništa za dodati.
5. Nakon ovako provedenog postupka cijeneći i analizirajući obranu I i II okrivljenika i izvedene personalne i materijalne dokaze, sud je I i II okrivljenike oslobodio optužbe za prekršaj koji im se stavlja na teret.
6. I i II okrivljenicima se stavlja na teret da najkasnije do 28. srpnja 2024. kao investitor za zajedničko privremeno gradilište u Zagrebu, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem će radove izvoditi dva ili više izvođača nisu dostavili prijavu gradilišta tijelu nadležnom za poslove inspekcije rada (Državnom inspektoratu) u skladu s provedbenim propisom odnosno u skladu s Dodatkom III Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima ("Narodne novine", broj 48/18.) kojim je u ukupno deset točaka propisan sadržaj prijave gradilišta čime su postupili suprotno odredbi čl. 96. st. 1. i 2. t. 3. Zakona o zaštiti na radu.
7. U postupku su nesporne sve činjenice navedene u točki 3.2. obrazloženja međutim sporno je da li je sporno gradilište u Zagrebu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na izgradnji objekta bazena u Španskom s trafostanicom zajedničko privremeno gradilište, da li su radove izvodili dva ili više izvođača te da li su sukladno tome okrivljenici bili u obvezi prijaviti gradilište nadležnom tijelu za poslove inspekcije rada sukladno Dodatku III Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima.
8. Obrana ističe da se ne smatra krivima jer su kao investitor na gradilištu u Zagrebu, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zaključili ugovor samo sa jednim izvođačem radova i to trgovačkim društvom STRABAG d.o.o. radi čega nisu bili u obvezi postupiti u skladu s Dodatkom III Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima pa i nisu počinili prekršaj iz čl. 96. st. 1. i 2. t. 3. Zakona o zaštiti na radu.
9. Ispitani svjedok MN naveo je da je 5. ožujka 2025. povodom događaja skupne ozljede radnika pristupio na gradilište i utvrdio da na gradilištu izvode radove radnici trgovačkog društva OPORTUM d.o.o., BAGARIĆ USLUGE d.o.o. i SRCAN GRAĐENJE d.o.o. odnosno da na gradilištu radove izvodi više izvođača radova radi čega su okrivljenici bili u obvezi prijaviti građenje sukladno Dodatku III Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima. Na pitanje suda da li je tijekom nadzora utvrdio da je I okrivljenik kao investitor zaključio ugovore o izvođenju radova sa trgovačkim društvima čije radnike je zatekao da rade na gradilištu, izjavio je da istu činjenicu nije utvrđivao i da to, za prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret i nije bitno.
10. Međutim, odredba čl. 49. st. 2. Zakona o gradnji (Narodne novine br. 153/2013, 20/2017, 39/2019, 125/2019, 145/2024, 155/2025) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, propisuje: "Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano." Sukladno navedenoj odredbi investitor pisanim ugovorom povjerava izvođaču radova izvođenje radova na gradilištu. Stoga je za ovaj prekršaj od odlučne važnosti s kim je investitor zaključio ugovor o izvođenju radova, a u utvrđeno je da je to učinio samo sa trgovačkim društvom STRABAG d.o.o. odnosno da je jedino sa tom pravnom osobom imao ugovornopravni odnos za izvođenje radova na kupalištu Špansko. Isto znači da je na predmetnom gradilištu u svojstvu izvođača kao jednog od sudionika gradnje, sudjelovalo samo trgovačko društvo STRABAG d.o.o., a činjenica da su na gradilištu zatečeni radnici društva OPORTUM d.o.o., BAGARIĆ USLUGE d.o.o. i SRCAN GRAĐENJE d.o.o. nije od utjecaja za prekršajnu odgovornost okrivljenika jer investitor tj. I okrivljenik sa tim društvima nije zaključio ugovor o izvođenju radova (isto jasno proizlazi iz prijave početka građenja) tako da iskaz svjedoka koji se odnosi na taj dio sud nije prihvatio.
11. Nadalje, svjedok je u svom iskazu isticao da je I okrivljenik kao investitor prije početka građenja imenovao koordinatora II na gradilištu, a koji se mora, sukladno čl. 73. Zakona o zaštiti na radu imenovati kada na gradilištu radove izvode dva ili više izvođača pa zaključuje obzirom je I okrivljenik imenovao koordinatora II, da se radi o zajedničkom privremenom gradilištu gdje radove izvode dva ili više izvođača. Međutim, Zakon o zaštiti na radu ne propisuje zabranu postavljanja koordinatora II u slučaju kada na gradilištu radove izvodi samo jedan izvođač radova pa taj dio iskaza svjedoka sud također nije prihvatio.
12. Isto tako valja napomenuti da tužitelj u optužnom aktu nije decidirao i imenovao koja dva ili više izvođača su izvodila radove građenja na gradilištu u Zagrebu, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno nije konkretizirao optužni prijedlog navodeći naziv osobe koja izvodi radove na gradilištu i temeljem kojeg ugovornopravnog odnosa, a isto tako tu činjenicu nije dokazao niti tijekom provođenja postupka.
13. Slijedom navedenog, sud nije imao razloga isključiti obranu I i II okrivljenika u kojoj osporavaju terećeni prekršaj, a kako tijekom postupka nije dokazano da bi I i II okrivljenici počinili terećeni prekršaj valjalo je temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona I i II okrivljenike osloboditi optužbe radi čega i nije bilo potrebno osvrtati se na dijelove obrane okrivljenika koje se odnose na povrede Zakona o Državnom inspektoratu.
14. Kako su I i II okrivljenici oslobođeni optužbe, to je u smislu citiranih zakonskih odredbi odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Zagrebu 19. ožujka 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Jasminka Češković
Sanja Eter
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Dostavna naredba:
1. I okrivljenik GRAD [adresa]
2. II okrivljenik PN, [adresa]
3. tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zaštite na radu
4. spis