Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-485/2026-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda dr. sc. Ivana Tironija kao predsjednika vijeća, Lucije Lasić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Ivane Erceg Ćurić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1373/2024-9 od 12. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 18. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1373/2024-9 od 12. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je suđeno:

"Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 2.994,45 eur uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 22.11.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.""

2. Protiv te presude žali se tužitelj, pobijajući istu u cijelosti, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava kao žalbenih razloga iz članka 354. stavka 1. točaka 2) i 3) Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22, 155/23 i 146/25 – u nastavku ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nakon što je prvostupanjska presuda ispitana u okviru ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP ovaj je sud utvrdio kako u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, a na neke druge konkretne povrede postupka žalitelj ne upućuje.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., kao osiguratelja štetnika VA za naknadu ukupnog iznosa od 2.994,45 eura isplaćenog osiguranici tužitelja ĆA na ime invalidske mirovine za razdoblje od 1. studenoga 2021. do 31. listopada 2023.

7. Nije sporno kako se 5. lipnja 1999. dogodila prometna nesreća koju je skrivio VA upravljajući osobnim automobilom osiguranim kod tuženika, te je u toj prometnoj nesreći stradala osiguranica tužitelja ĆA, a uslijed te nesreće priznato joj je pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

8. Suprotno pravnom shvaćanju tužitelja, pravilno je stajalište prvostupanjskog suda po kojem je za odluku o zahtjevu tužitelja mjerodavna odredba članka 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – u nastavku ZOOP), koji je bio na snazi u vrijeme pojedinih isplata koje su predmet ovog postupka. Takvo stajalište zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka (primjerice Rev-5292/2019 od 16. lipnja 2020, Rev-388/2018 od 25. kolovoza 2020., Rev-909/2021 od 8. rujna 2021, Rev- 1067/2012 od 12. srpnja 2017., Rev-768/2022 od 11. srpnja 2023.).

9. Prema članku 116. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, pa ovaj sud prihvaća stajalište Vrhovnog suda po kojem je za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika, o čemu se radi u ovoj pravnoj stvari, radi povratka iznosa koje je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio svom osiguraniku, mjerodavno materijalno pravo Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, točnije u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.

10. Kako tužitelj u žalbi čini nespornim kako ne postoji razlika između isplaćene mirovine i mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu koju bi mogao potraživati od tuženika, jer tvrdi kako je mirovina koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (uvijek) viša od isplaćene mirovine, za odluku u ovom predmetu nije od značaja pogrešno stajalište prvostupanjskog suda o teretu dokazivanja visine razlike, pa je pravilno prvostupanjski sud primijenio odredbu članka 27. stavka 3.

ZOOP kada je odbio tužbeni zahtjev.

11. Zbog izloženog, dakle, žalba tužitelja nije osnovana, pa je po odredbi članka 368. stavka 1. ZPP presuđeno kao u izreci.

Split, 18. ožujka 2026.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Ivan Tironi