Republika Hrvatska

Županijski sud Splitu

Split,Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-581/2026-2

REPUBLIKA  HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji tog suda Ivani Madunić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja UU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Tomiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja BLUE VOYAGE YACHTING d.o.o. Rijeka, Zdravka Kučića 29, OIB: 35314462531, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Čolić, odvjetnik iz Rijeke, radi osiguranja privremenom mjerom odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci broj P-1357/2025- 10 od 14. listopada 2025., dana 18. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci broj P-1357/2025-10 od 14. listopada 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Rijeci broj P-1357/2025-10 od 14. listopada 2025. je odlučeno:

„I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu od 60.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 01. srpnja 2025. godine do isplate po stopi određenoj uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine te troškova ovog postupka u iznosu od 1.000,00 eura, određuje se

privremena mjera

Nalaže se banci Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 u kojima protivnik osiguranja BLUE VOYAGE YACHTING d.o.o. Rijeka, Zdravka Kučića 29, OIB: 35314462531 ima otvoren poslovni račun: IBAN:

[broj bankovnog računa] da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanog iznosa do visine 60.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 01. srpnja 2025.godine do isplate po stopi određenoj uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine te do visine troškova ovog postupka u iznosu od 1.000,00 eura.

Privremena mjera se smatra provedenom dostavom ovog Rješenja Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535.

Predlagatelj osiguranja može od Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535 zahtijevati u parnici naknadu štete koju mu nanio postupivši protivno zabrani.

Privremena mjera traje do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu u ovosudnom parničnom postupku posl. broj: P-1357/2025, a rješenje od određivanju privremene mjere ima učinak rješenja o ovrsi.

II. Odbija se određivanje privremene mjere iz točke I. izreke radi osiguranja naplate zateznih kamata na troškove ovog postupka.

III. Nalaže se tuženiku i protivniku osiguranja BLUE VOYAGE YACHTING d.o.o. da tužitelju i predlagatelju osiguranja UU naknadi troškove ovog postupka osiguranja u iznosu od 1.323,23 eura, u roku 8 dana. „

2. Protiv navedenog rješenja u točci I. i III. izreke žali se protivnik osiguranjaiz svih žalbenih razloga dređenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku(„Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP-a). Predlaže usvojiti žalbu protivnika osiguranja, ukinuti predmetno rješenje kao neosnovano i predmet vratiti na ponovni postupak, a podredno da drugostupanjski sud sam odbije prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje određivanjem privremene mjere.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. U obrazloženju odluke sud prvog stupnja navodi kako iz isprava priloženih spisu proizlazi da je među strankama zaključen ugovor o kupoprodaji plovila za iznos od 80.000,00 eura, koji iznos je protivniku osiguranja platila UUN, plovilo da nije isporučeno, a istoj da je izvršen djelomičan povrat uplaćenog iznosa (20.000,00 eura). Time da su učinjeni vjerojatnim navodi predlagatelja osiguranja o tome da je ugovor o kupoprodaji predmetnog plovila raskinut zbog neispunjenja, čime je kupac stekao pravo na povrat plaćene kupoprodajne cijene u smislu članka 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO). Priloženim Ugovorom o cesiji predlagatelj osiguranja da je dokazao da je mu je UUN predmetnu tražbinu ustupila za što, pozivom na članak 82. ZOO-a nije potreban pristanak dužnika. Tužitelj da je na taj način učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine, kao i pravo na zatezne kamate u smislu članka 368. stavak 5. ZOO-a. Predloženom mjerom protivnik osiguranja da ne bi uopće pretrpio štetu, jer da je protivnik osiguranja stekao predmetni iznos od 60.000,00 eura bez osnove (odnosno po osnovi koja je kasnije, raskidom ugovora otpala), pa nemogućnost raspolaganja iznosom koji je stekao bez ikakve protučindbe. Također je utvrdio da kako se radi o novčanom iznosu kojeg je predlagatelj osiguranja (odnosno UUN) protivniku osiguranja predao zbog protučinidbe koju predlagatelj osiguranja nije ispunio, niti je izvršio povrat danih sredstava, a sam tvrdi da na poslovnom računu nema sredstava, pa da je očito je da je istim sredstvima već raspolagao odnosno da je otuđio imovinu, što sve ukazuje i na postojanje opasnosti da će bez predložene mjere protivnik poduzimati i daljnja raspolaganja imovinom i time spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Prekid poslovne komunikacije od strane protivnika osiguranja nakon što je predlagatelj osiguranja zatražio povrat uplaćenog iznosa da ukazuje na ponašanje usmjereno na osujećenje predlagateljevog potraživanja.

5. U žalbi protivnik osiguranja u bitnom navodi: da činjenica da se vodi parnica radi isplate da isključuje postojanje vjerojatnosti tražbine, jer da postoji ozbiljan spor o osnovi takve isplate; tražbinu da je ovlaštena potraživati jedino isključivo CUN; sud da pogrešno zaključuje da postoji usmena kupoprodaja jer račun za predujam da je zapravo ugovor o kupoprodaji; predmetna cesija da nije valjana jer da nikad nije izvršena notifikacija protivniku osiguranja; bez ročišta i saslušanja stranaka predmetno da nije moguće donijeti rješenje kojim se prihvaća prijedlog. Osporava da bi tuženik pretrpio neznatnu štetu uz obrazloženje da se bavi najmom plovila koji da je slabijeg intenziteta u zimskim mjesecima pa predmetna privremena mjera da predstavlja štetu koja bi uzrokovala potencijalnu blokadu i odlazak u stečaj. Predlagatelj da nije učinio vjerojatnim subjektivni element na strani protivnika osiguranja da bi isti raspolagao s predmetnih 60.000,00 eura s ciljem da oteža ili onemogući naplatu predlagateljeve tražbine. Opća tvrdnja o mogućnosti raspolaganja novcem protivnika osiguranja koji da je već raspolagao istim pa da bi navodno otuđio imovinu da su nedokazane i paušalne i da ne mogu biti dovoljne za određivanje privremene mjere. Određena privremena mjera da nije razmjerna svrsi osiguranja te da uzrokuje veću štetu protivniku osiguranja nego što predlagatelj ima koristi od iste. Propuštanjem saslušanja svih involviranih osoba i stranaka da je prekoračeno načelo razmjernosti.

6. Žalba je neosnovana.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o osnovanosti prijedloga za određivanje predložene privremene mjere, radi osiguranja novčane tražbine, za svoju odluku sud je dao jasne razloge i rješenje se može ispitati, a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba postupka a ovaj sud ne nalazi bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, po osnovi članka 365. stavka 2. ZPP, u svezi sa člankom 21. i člankom 50. stavkom 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br.112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ). Odredbe ZPP-a i OZ -a su pravilno primijenjene.

8. Na osiguranje tražbine prema dijelu odredaba OZ-a o osiguranju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine, kako je to određeno člankom 290. OZ-a.

9. Pobijanim rješenjem određena je mjera osiguranja radi osiguranja novčane tražbine, u skladu s odredbama OZ-a, navedenim u obrazloženju pobijanog rješenja, a temeljem članka 344. OZ-a.

10. Prema odredbi članka 344. stavka 1. OZ -a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

11. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (stavak 2. istog članka OZ-a).

12. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je predmetno isključeno postojanje vjerojatnosti tražbine u smislu osiguranja budući da se među strankama vodi ozbiljan spor osnovi takve isplate, budući da je predlagatelju osiguranja za vjerojatnost postojanje svoje tražbine u spis dostavio određene isprave koje je prvostupanjski sud detaljno analizirao i dao jasne razloge radi kojih ocjenjuje da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, pa se radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja u tom dijelu upućuje na razloge prvostupanjskog rješenja. Pri tome se napominje kako činjenica da protivnik osiguranja nije obaviješten o ustupanju tražbine novom vjerovniku ne utječe na valjanost ustupanja, a vođenje parnice novog vjerovnika protiv dužnika može se smatrati obavještavanjem o ustupu tražbine (VS, Revt 36/03-2 od 18. veljače 2004., VS, Rev-1559/01 od 12. rujna 2001.).

13. U smislu odredbe članka 334. stavak 2. OZ-a (naprijed citirane) zakonodavac je oslobodio predlagatelja osiguranja dokazivanja opasnosti da će bez predložene privremene mjere osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, pod uvjetom da učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Protivnik osiguranja ne osporava da nije izvršio isporuku plovila po predmetnom ugovoru, raskid istoga, činjenicu primitka novca (80.000,00 eura) i djelomičnog povrata istoga (20.000,00 eura), pa i ovaj sud u navedenoj pravnoj situaciji, imajući na umu učinak raskida reguliranog odredbom članka 368. stavak 2. ZOO -povrat danog u ispunjenju ugovora, prihvaća stajalište prvostupanjskog suda da je ispunjena pretpostavka iz stavka 2. članka 334. OZ-a, za koje je dao jasne razloge koji je i ovaj sud prihvaća (točka 9. obrazloženja rješenja), pa se zbog nepotrebnog ponavljanja upućuje na iste. Ovaj drugostupanjski sud ne vidi da bi da bi žalitelj trpio štetu na koju upire u žalbi, vezano za obavljanje svoje poslovnu djelatnost, iz razloga što predmetna privremena mjera nije smetnja da protivnik osiguranja i dalje obavlja svoju poslovnu djelatnost- najam plovila (ne radi se o oduzimanjem plovila), a činjenica solventnosti predlagatelja osiguranja i eventualne blokade računa ničim ne može biti od utjecaja na ocjenu postojanja štete i posljedično prava predlagatelja osiguranja da ishodi predmetnu privremenu mjeru u ovoj pravnoj stvari kod naprijed navedenog stanja spisa, sa njezinim pravnim učinkom osiguranja predlagatelja kao vjerovnika da može, kada za to budu postojale pretpostavke tražiti ovrhu na novčanim sredstvima koja su predmetom osiguranja, a koje pravo mu pruža OZ.

14. Žalbeni razlog žalitelja da bez ročišta i saslušanje stranaka nije bilo moguće donijeti predmetno rješenje nije osnovan, budući se radi o izvanparničnom postupku koji je sumaran i hitan i u kojem se činjenice utvrđuju na razini vjerojatnosti, pa isti nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

15. Glede navoda iznesenih u žalbi vezano za izuzeće sudca prvog stupnja i samog podnesenog zahtjeva , kako se sadržajno ne radi o žalbenom razlogu iz članka 354. stavak 2. točka1. ZPP-a, to isti nije predmet razmatranja ovog žalbenog postupka.

16. Slijedom navedenog, žalba žalitelja je odbijena kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje u točci I. i III. izreke (članak 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. OZ-a).

U Splitu, 18. ožujka 2026.

SUTKINJA :

Ivana Madunić