REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-621/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ivi Žutelija Krešić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja TM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mario Kovačević, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja TMS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja, dana 17. ožujka 2026. godine

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateIja osiguranja od 24. veljače 2026. godine, za osiguranje prethodnom mjerom, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prijedlogom od 24. veljače 2026. godine predlagatelj osiguranja predlaže odrediti prethodnu mjeru radi osiguranja novčane tražbine temeljem nepravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2689/22-22 od 23. veljače 2024. godine, predbilježbom založnog prava za korist predlagatelja osiguranja, na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja.

2. Predlagatelj osiguranja navodi da protivnik osiguranja kao nasljednik iza pok. LM nije u roku za dobrovoljno ispunjenje ispunio svoju obvezu utvrđenu ovršnom ispravom, a vlasnik je stana na adresi [adresa], koji je naslijedio iza pok. LM. Dalje navodi da postoji opasnost da će otuđiti predmetnu nekretninu jer je istu naslijedio i ona ne predstavlja njegov dom, u kojem slučaju da predlagatelj osiguranja ne bi mogao naplatiti svoje potraživanje. Osim navedenog, protivnik osiguranja nema imovine i nije zaposlen što dokazuje i činjenica da ne plaća porezni dug jer je na predmetnoj nekretnini Republika Hrvatska već uknjižila založno pravo.

3. Sud je prilikom odlučivanja o prijedlogu predlagatelja osiguranja, izvršio uvid u nepravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2689/22-22 od 23. veljače 2024. godine, rješenje o nasljeđivanju iza pok. LM poslovni broj O-6902/2024 od 31. siječnja 2025. godine i zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu.

4. Prijedlog za osiguranje nije osnovan.

5. Odredba čl. 332. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, u daljnjem tekstu: OZ) propisuje da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine, između ostalog, i na temelju odluke suda koja nije postala ovršna, te ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

6. Uvidom u nepravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2689/22-22 od 23. veljače 2024. godine sud je utvrdio da je protivniku osiguranja naloženo isplatiti predlagatelju osiguranja tražbinu u iznosu od 3.000,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Uvidom u podatke E spisa sud je utvrdio da je prednik protivnika osiguranja na presudu podnio žalbu o kojoj još nije odlučeno.

7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. LM poslovni broj O- 6902/2024 od 31. siječnja 2025. godine sud je utvrdio da je protivnik osiguranja jedini nasljednik iza pok. LM.

8. Uvidom u zk izvadak sud je utvrdio da je protivnik osiguranja vlasnik nekretnine upisane u podul. 358385, zk. ul. [broj ZK uloška] knjiga PU Grad Zagreb.

9. Pretpostavke na temelju kojih sud može odrediti prethodnu mjeru su, između ostalog, odluka suda koja nije postala ovršna, te ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja.

10. Prema stavu ovog suda, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

11. Naime, iz sadržaja prijedloga za osiguranje vidljivo je da predlagatelj vjerojatnost opasnosti ničime ne obrazlaže, niti sudu podastire dokaze radi utvrđenja vjerojatnosti opasnosti, niti predlaže sudu provođenje dokaza radi utvrđenja vjerojatnosti opasnosti, kojim bi se dokazima potkrijepili navodi predlagatelja osiguranja.

12. Za dodati je da vjerojatnost opasnosti koju propisuje čl. 332. st. 2. OZ-a mora biti subjektivna, ona mora postojati kao posljedica određenog nedopuštenog ponašanja protivnika osiguranja.

13. Stoga je predlagatelj osiguranja bio dužan u svom prijedlogu vjerojatnost opasnosti opisati ili predložiti dokaze kojima bi se ta činjenica mogla utvrditi

– primjerice, da protivnik osiguranja predmetnu nekretninu prodaje ili nudi na prodaju, ili prijepis komunikacije između stranaka, ili bilo što drugo što bi sudu bilo predočeno kao neko aktivno činjenje na strani protivnika osiguranja koje bi bilo usmjereno na onemogućavanje ili znatno otežanje ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja. U svom prijedlogu predlagatelj osiguranja navodi jedino kako protivnik osiguranja ima porezni dug na nekretnini koju je naslijedio i koja ne predstavlja njegov dom, te da nema druge imovine iz koje bi se predlagatelj mogao namiriti. Međutim, te navode predlagatelj osiguranja baš ničime ne obrazlaže, niti iste dokazuje odgovarajućom dokumentacijom, primjerice dostava podataka o imovini protivnika osiguranja odnosno nepostojanju imovine, dostava podataka HZMO o zaposlenju, dostava podataka iz očevidnika Fine, dostava dokaza o drugoj nekretnini koja bi predstavljala dom protivnika osiguranja.

14. Prema stavu ovog suda, sama tvrdnja bez ikakvog dokaza ne može se podvesti pod zakonom nužno utvrđenje vjerojatnosti opasnosti.

15. Slijedom iznesenog, kako predlagatelj osiguranja nije dokazao vjerojatnom opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, to nije ispunjen uvjet iz čl. 332. st. 2. OZ-a da bi se prijedlogu predlagatelja osiguranja udovoljilo, radi čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

16. Pritom valja dodati i da ovršna isprava temeljem koje se predlaže odrediti osiguranje nije isprava iz čl. 333. st. 1. OZ-a, pa da se ima smatrati da postoji pretpostavljena opasnost.

17. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja morao je opasnost dokazati makar i u najnižem stupnju vjerojatnosti, što on nije učinio.

18. Stoga je valjalo temeljem čl. 332. OZ-a odlučiti kao u izreci rješenja.

19. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje prethodne mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući sadržaj predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere i prijedlogu priložena dokumentacija u smislu čl. 332. OZ-a daju sudu dovoljno elemenata za donošenje odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut prethodnih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano odredbom čl. 13. st. 1. OZ-a.

U Zagrebu, 17. ožujka 2026. godine

Sutkinja:

Iva Žutelija Krešić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- Predlagatelju osiguranja po punomoćniku