REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 137 Pn-565/23-26
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ines Gutzmirtl Špehar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Marku Markiću odvjetniku iz [adresa] protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 zastupan po Hrvoju Lui odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Zagreba , radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 29. siječnja 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marka Markića odvjetnika i punomoćnika tuženika Hrvoja Lui odvjetnika, dana 16. ožujka 2026. godine
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503 platiti tužiteljici LF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.024,36€ uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.358,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u od 15 dana.
O b r a z l o ž e nj e
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 24. rujna 2022. godine na autocesti Rijeka –Zagreb došlo do nastanka štete na vozilu kojim je upravljao GF, suprug tužiteljice, na način da je iz vozila Land Rover Defender [registarska oznaka] koje se kretalo ispred njega i koje se uključivalo u promet, a kojim je upravljao TF počelo izletavati kamenje. Terensko vozilo Land Rover prije uključivanja u promet autocestom vozilo se šumskim putevima Gorskog Kotara te je u dubokim porama guma zaostalo kamenje koje je povećanjem brzine na autocesti počelo izletavati i udarati te oštećivati automobil tužiteljice. Vozilo Land Rover je na dan nezgode bilo osigurano kod tuženika obveznim osiguranjem. Vozač osobnog automobila u vlasništvu tužiteljice, GF nazvao je policiju koja je zaustavila vozilo tuženika, tom prilikom vozač TF je priznao krivnju te su vozači izmijenili podatke. Tužiteljica se tuženiku s odštetnim zahtjevom obratila, međutim tuženik je odštetni zahtjev otklonio. Tužiteljica nakon provedenog dokazno postupka je postavila tužbeni zahtjev kao u podnesku od 26. lipnja 2024. godine.
2. Tuženi u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, osporava šteni događaj i odgovornost, uzročnu vezu između štetnog događaja i odgovornosti. Tuženi zapravo osporava osnov i visinu tužbenoga zahtjeva, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnoga troška.
3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvid štete, ponudu na listu 4 spisa, dopis tuženika tužitelju kojim otklanja štetu, prometnu dozvolu za vozilo tužiteljice, uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, uvid u izjavu osiguranika za štetu, provedeno je prometno vještačenje po vještaku Miši Bariću, te je saslušan vještak Mišo Barić, saslušan je svjedok RF, ZF, TF, tužiteljica LF, svjedok GF.
4. Ocjenom ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan kako je i odlučeno u izreci ove presude.
5. U postupku je utvrđeno da nije sporna pasivna legitimacija, međutim sporni je sam štetni događaj i odgovornost, uzročno posljedična veza između štete i same odgovornosti tuženika, odnosno sporan je osnov i visina tužbenog zahtjeva.
6. U čl. 7 st. 1 Zakona o parničnom postupku stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima te melje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice
7. U čl. 8 istog Zakona se navodi da će sud prema svo uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka uzeti one činjenice koje su u toku postupka dokazane.
8. Što se tiče samog štetnog događaja sud je saslušao tužiteljicu i svjedoke i to TF koji je vozio svoj automobil Land Rover koji se uključivao na autocestu iz Karlovca. Naveo je da je bio u mjestu Krnjak. Vidio je da ga jedan auto želi zaustaviti, međutim nije za to imao potrebu, nije znao zbog čega hoće da se zaustavi. Vozio je po desnoj strani, odnosno traci, nekih 90 km/h i bio je zaustavljen na samim naplatnim kućicama gdje je već bio GF koji je vozio taj auto koji je bio oštećen, također bila je već i policija. Sjeća se da je u autu od GF bilo ljudi. Policija je rekla da se dogovorimo i da napravimo procjenu štete. Navodi da nije prevozio kamenje već je vozio po šljunčanoj cesti prije uključivanja na autoput, ali je prije toga odvozio jedno 25-30 km prije uključivanja na autocestu. Vozio je džip i nije gledao gume da li je ostao koji kamen. Navodi da na Lučkom nije priznao vozaču drugog vozila da bi iz njegova auta izletjelo kamenje i tako oštetilo drugo vozilo.
9. Sud je saslušao svjedoka ĐF koji je naveo da je toga dana vozio vozilo u vlasništvu tužiteljice autoputom iz pravca Rijeke za pravac Sombor. U autu ih je bili četvero. Cijeli događaj se desio na izlazu iz Jastrebarskog prema Zagrebu. Vidio je veliki džip koji se uključuje na autoput iz Jastrebarskog, bio je iza njega. Vidio je džip koji je prekriven žutim blatom, tj. kamenjem. Gume su bile jako prljave, pola džipa je bilo u blatu te kako se počeo uključivati u promet počeo je brzo voziti i kamenje je počelo frcati iz guma prema njegovom autu te je pukla šajba, oštećena je hauba, blatobran i krov. Kada je počelo frcati to kamenje svi su se prepali u autu. On je ubrzao i htio je zaustaviti ovaj auto, mahao mu je rukom da se zaustavi, međutim čovjek u tom autu je samo stisnuo gas i produžio. On je zvao policiju i rekao o čemu se radi te je policija na Lučkom zaustavila osiguranika tuženika. Policija je evidentirala blato na džipu koje je bilo na njegovom autu, razmijenili su podatke. Navodi da nije bilo kamenja na autocesti, nego na njegovim gumama. Kada se taj džip uključivao u promet iza njega je bio auto, a u lijevoj traci su prolazili brzi auti tako da nije mogao zaobići džip kada je počelo frcati kamenje, te navodi da se džip ispred njega uključio na način da je izletio ispred njega na udaljenosti između 5-10 metara tako da on nije mogao zakočiti.
10. Sud je saslušao svjedoke RF, ZF te su isti zapravo potvrdili sve ono što je rekao svjedok GF.
11. Sud je također saslušao tužiteljicu koja je navela da ona nije sudjelovala u nezgodi ali je bila u vezi sa suprugom na mobitelu koji je stajao na držaču koji je i predviđen za mobitele u autu, rekla je da dok su ona i suprug razgovarali čula je supruga kako je rekao da nešto leti na šajbu. Navodi da joj je suprug ispričao da je želio zaustaviti taj auto, na kraju je zvao policiju. Auto je oštećen na način da je prsnula šoferšajba, na haubi su ostala oštećenja od udarca, radilo se o džipu s velikim kotačima.
12. Sud je proveo prometno vještačenje s vještakom Mišom Barićem koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da službenici policije nisu izradili skicu lica mjesta niti fotografirali mjesto događaja, oštećenja na vozilu tužiteljice, odnosno nisu proveli očevid na licu mjesta. Navodi da analizu ovog štetnog događaja nije moguće izraditi prema materijalnim tragovima te jedini materijalni trag iz ovog šetnog događaja su opisana oštećenja na vozilu tužiteljice u izvidu štete bez slikovnog prikaza oštećenja. Isti navodi da većinu sitnog kamenja zaglavljenu u gumama uslijed povećanja brzine kretanja vozila na asfaltnom kolniku od oko 50-60 km/h relativno brzo izbaci centrifugalna sila. Jedan dio jače zaglavljenog kamenja može ostati u zarezanim gumama za koje izbacivanje je potrebna veća brzina kretanja od uobičajene. Navodi, ako se vozilo kretalo po autocesti brzinom od oko 90 km/h tada dolazi do povećanja centrifugalne sile koja može izbaciti zaostalo kamenje iza vozila i time oštetiti vozilo tužiteljice. Ovakva varijanta dinamike ove prometne nezgode je tehnički moguća, ali za istu nema materijalnih tragova. Visina štete na osobnom vozilu tužiteljice po današnjim cijenama iznosi 2.024,36 eura, a sve prema ponudi za popravak od ovlaštenog servisa Porsche.
13. Tužiteljica nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dok je tuženi prigovorio nalazu osim u dijelu koji se odnosi na visinu.
14. Sud je pozvao vještaka na usmeno očitovanje te je vještak ostao u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja što se tiče same dinamike i visine štete, sve ostalo bi bila njegova subjektivna procjena s obzirom na materijalne dokaze koje je imao u spisu.
15. Iz ovoga sud zaključuje da vjeruje iskazu svjedoka GF te svjedoka ZF i RF jer su isti neposredni očevidci same nezgode. Isti iskazi su životni, logični, odgovaraju materijalnim dokazima, kako i sam vještak navodi, dostavljenima u spis, a to je izvid štete, ponuda od Porschea, iskaz obojice da je na licu mjesta bila policija, da su razgovarali sa policijom, te da je auto osiguranika tuženika bio prljav, blatan te da je u gumama u utorima Land Rovera bilo kamenje.
16. Također sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještake Miše Barića jer smatra da je isti sačinjen stručno, objektivno i u skladu s pravilima prometne struke.
17. Iz ovoga sud zaključuje i smatra da osiguranik tuženika odgovara po načelu krivnje iz čl. 1045 st 1 Zakona o obveznim odnosima koji članaka govori da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi osim ako ne dokaze da je šteta nastala bez njegove krivnje.
18. Sud smatra da osiguranik tuženika s obzirom na nesporno stanje njegovog vozila da se prije toga vozio po šumskom putu, da je bio sav o blata, te da je imao kamenje u utorima u gumama koje gume su velike i široke, morao je znati i prilagoditi brzinu kretanja po autocesti. Obzirom na kamenje u gumama pod utjecajem velike centrifugalne sile, a nije sporno da je osiguranik tuženika vozio više od 90 km/h, osiguranik tuženika je doveo u opasnost sve sudionike u prometu na autocesti gdje se vozi velikom brzinom pa tako je, zbog njegovog nesavjesnog ponašanja u prometu, došlo do oštećenja vozila tužiteljice.
19. Što se tiče visine štete ista je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka na koje stranke nisu imali primjedbe pa je su istu visinu utvrdio kao pravičnu, pa je sud istu visinu i prihvatio u cijelosti kao u zahtjevu tužiteljice u podnesku od 26. lipnja 2024.
20. Zbog svega gore navedenog sud je odlučio kao u izreci ove presude, a kamate su dosuđene temeljem odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima koje teku od presuđenja pa do isplate, znači u vrijeme kada je utvrđena visina štete na vozilu.
21. Odluka o parničnom trošku tužiteljice odnosi se na zastupanje tužiteljice po punomoćniku odvjetniku i to temeljem odredbe čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupu odmjeren prema odvjetničkoj Tarifi i to za sastav tužbe 200,00 eura, odštetni zahtjev 200,00 eura, podnesak 18.4.2023. 200,00 eura, ročište 12.10.2023. 200,00 eura, ročište 27.2.2024. 200,00 eura, ročište 22.4.2024. 200,00 eura, podnesak 27.6.2024. 200,00 eura, ročište 29.1.2026. 200,00 eura, ukupno 1.600,00 eura. Tom iznosu treba pribrojiti 25% PDV-a tako da je trošak 2.000,00 eura. Sud priznaje tužitelju trošak vještačenja 265,45 eura, pristojbu na tužbu 26,55 eura, i pristojbu na presudu 66,00 eura, tako da je ukupan trošak tužitelja u ovom postupku 2.358,00 eura.
U Zagrebu, 16. ožujka 2026. godine
Sutkinja
Ines Gutzmirtl Špehar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku prijepisa iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno, u 4 istovjetna primjerka.
DNA:
1. pun. tužitelja
2. pun. tuženika
