Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2754/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Mihe Mratovića, kao predsjednika vijeća, te Arijane Bolanča kao člana vijeća i suca izvjestitelja, i Nediljke Radić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: pod 1. DR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. HR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3. DR, [adresa] str. 38-40, Berlin, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Bošku Šiljegu, Nedjeljku Tutavcu i Luki Šiljegu, odvjetnicima u Pločama, Vukovarska 6, protiv tuženice Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko – upravni odjel, uz sudjelovanje u svojstvu umješača na strani tužene, pravne osobe: Hrvatske ceste d.o.o., [adresa], OIB: 55545787885, kojeg umješača, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužiteljica pod 1., 2. i 3., izjavljena protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, poslovnog broja P-126/2022 od 24. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 12. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljica pod 1., 2. i 3. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Metkoviću, poslovnog broja P-126/2022 od 24. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1.Utvrđuje se da su tužiteljice ZR iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],HR iz [adresa].,OIB: [osobni identifikacijski broj] i DR,[adresa], suvlasnice svaka za po 1/3 dijela nekretnine položene u k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] kao kat. čest. [katastarska čestica] ,pa su temeljem ove presude ovlaštene zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva na tim nekretninama sa imena tuženice uz istodobnu uknjižbu prava suvlasništva na svoje ime,svaka za po 1/3 dijela,sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2.Dužna je tuženica naknaditi tužiteljicama troškove postupka sa zateznim kamatama u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za 5% poena,koje kamate teku od presuđenja do isplate, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljicama platiti tuženoj trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 597,24 EUR (4.500,00 HRK) sa zateznim kamatama u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za 3 postotna poena,koje teku od presuđenja do isplate, sve to u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev umješača da mu tužiteljice plate trošak ovog postupka u iznosu od 80,00 EUR (602,76 HRK).".

2. Protiv te presude žale se tužiteljice 1., 2. i 3., iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP), predlaže da se pobijana presuda preinači podredno ukine.

Temeljem odredbe članka 359. stavak 1. ZPP-a sud prvog stupnja žalbu tužiteljica dostavio je na odgovor tuženiku.

Tuženik nije odgovorio na žalbu tužiteljica.

Žalba tužiteljica pod 1., 2. i 3. nije osnovana.

3. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za utvrđenjem da su iste svaka za po 1/3 dijela suvlasnice nekretnina položene u K. O. [katastarska općina]. upisane u ZK uložak [broj ZK uloška] za kat. čest. [katastarska čestica], pa traže temeljem pravomoćnosti presude upis svog vlasništva uz brisanje vlasništva tuženika kao i naknadu troškova parničnog postupka.

4. Ovaj žalbeni sud smatra da žalba tužiteljica nije osnovana te da žalbeni navodi iste nisu doveli u sumnju utvrđenja suda prvog stupnja.

Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuju tužiteljice jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

Nije ostvaren ni žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio činjenično stanje te na isto pravilno primijenio odredbu članka 8. ZPP-a.

5. U postupku pred sudom prvog stupnja utvrđeno je:

- da su tužiteljice naslijedile svoga oca kao prethodnog vlasnika nekretnine, a isti da je kupoprodajom od OR zaključene 24. prosinca 1977. stekao vlasništvo na istoj,

- da je predmet kupoprodaje bila čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 497 m[2] ,

- da je u postupku preoblikovanja zk čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirana u čest. zem. [katastarska čestica] u vlasnosti tužiteljica i čest. zem. [katastarska čestica] u vlasnosti tuženika,

- da je temeljem prijavnog lista od 19. travnja 1966. kao vlasnik na čest. zem. [katastarska čestica] je upisana SR ud. Tome,

- da je rješenjem o eksproprijaciji broj 03-38743/179/1966 od 1. kolovoza 1966. ekspropirana čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1423 m[2] ,

- da se pored sporne k. č. [katastarska čestica] upisane kao javno dobro u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih cesta d.o.o. nalazi usporedo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. na kojoj je voćnjak/nekretnina u vlasništvu tužiteljica,

- da su i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. nastale od stare zemljišne knjige k. o. [katastarska općina] koja je obnovljena 2013. godine (što je vidljivo i iz pisanog obrazloženja vještaka Marka Vukše),

- da sporna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. u naravi predstavlja u najvećem dijelu asfaltiranu cestu, koje asfaltiranje je učinjeno zadnjih godina,

- da je uz k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. cestovni trup tzv. "Bosanske magistrale", odnosno državne ceste na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. (vidljivo na skici vještva i tijekom uviđaja na licu mjesta).

6. Kod ovakvog činjeničnog stanja pravilno je sud prvog stupnja donio pobijanu odluku kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljica. Naime, ni njihov otac nije mogao postati vlasnik predmetne nekretnine, jer Ugovor o kupoprodaji koji je isti zaključio s ČR 1979. nije mogao proizvesti pravne učinke, jer predmetna nekretnina s kojom su ugovorne stranke raspolagale 1979., bila je eksproprirana rješenjem o eksproprijaciji 1966.

7. Javna vlast ovlaštena je da zahvaća u vlasništvo pravnih subjekata, kada je to potrebno u općem odnosno javnom interesu (u interesu Republike Hrvatske). Pod određenim pretpostavkama je ovlaštena da provede tzv. potpuno izvlaštenje (eksproprijaciju) u užem smislu odnosno da oduzme stvar iz vlasništva njegovog vlasnika i dade je u vlasništvu određenog korisnika izvlaštenja u konkretnom slučaju umješaču. Nadalje, za stjecanje prava vlasništva na temelju odluke suda ili upravne vlasti nije potrebna predaja jer se pravo vlasništva stječe u trenutku pravomoćnosti odluke suda ili uprave vlasti odnosno konačnosti odluke bez obzira na to je li tim stečena stvar predana u posjed vlasniku ili nije. Inače, eksproprijacija je kao takva originalan način stjecanja vlasništva.

8. S obzirom na iznijeto nije od odlučne važnosti činjenica što je na predmetnoj čestici zemlje došlo do promjene izgleda iste i privedene svrsi za potrebe vlasnika – RH kao vlasnika javnog dobra u općoj uporabi pod upravljanjem Hrvatskih cesta tj. tuženika i umješača na strani tuženika.

9. Radi iznijetog valjalo je odbiti žalbu tužiteljica i potvrditi pobijanu odluku pozivom na odredbu članka 368., stavak 1. ZPP-a i članka 380. točka 2. ZPP-a.

U Splitu, 12. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović