Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž -1199/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Dragan Crnković, odvjetnik iz Siska, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, iz Zagreba, Ulica Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u OD Župić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete- osiguranje, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovnog broja Pn-118/2023-30 od dana 12. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 12. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska odluka u pobijanom dijelu pod točkom I. i II. izreke kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev i odlučeno o troškovima postupka.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. (OIB: 26187994862), Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da po osnovi imovinske štete isplati tužiteljici GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 50.766,17 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 20. travnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se djelomično tužbeni zahtjev tužiteljice DM koji glasi: " Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. (OIB: 26187994862), Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da po osnovi imovinske štete isplati tužiteljici GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 4.526,34 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od 20. travnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana kao neosnovan.

II. Tuženik Croatia osiguranje d.d. (OIB: 26187994862), Vatroslava Jagića 33, Zagreb, dužan je tužiteljici GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknaditi trošak u iznosu od 10.892,15 eur sa zakonskom zateznom kamatom, počev od 12. ožujka 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana".

2. Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku odluku pod točkom I. i II. izreke zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

6. Predmet ovog postupka je isplata naknade štete s naslova police osiguranja.

7. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:

- da su tužitelj i tuženik dana 26. studenog 2015. zaključili višegodišnje osiguranje imovine za građevinski objekt i to građevinski dio samostalnog pomoćnog objekta površine 110 m[2] , slabe građe na iznos osiguranja od 1.000,00 kn/m sa dopunskim osiguranjem od rizika potresa sa osiguranom svotom od 110.000,00 kn, kao i građevinski dio kuće površine 200 m[2] , slabe građe na iznos osiguranja od 2.000,00 kn/m[2] sa dopunskim osiguranjem od rizika potresa sa osiguranom svotom od 400.000,00 kn, a koji objekti se na adresi [adresa] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]),

- da je za obračunsko razdoblje od 26. studenog 2020. do 26. studenog 2021. izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja],

- da je dana 28. i 29. prosinca 2020. na području Sisačko-moslavačke županije pa tako i mjesta [adresa], bio katastrofalni potres, kojom prilikom je došlo do oštećenja kuće i pomoćnog objekta koji su predmetom osiguranja po polici osiguranja br. [broj police osiguranja],

- da je tužiteljica dana 4. siječnja 2021. podnijela tuženiku prijavu štete u svezi sa nastalim oštećenjima na predmetu osiguranja osiguranim policom osiguranja br. [broj police osiguranja],

- da je po zaprimljenoj prijavi štete i obavljenom očevidu, tuženik je tužiteljici isplatio iznos štete u iznosu od 4.552,45 €/34.300,47 kn dana 3. veljače 2021., a po zaprimljenom troškovniku i projektu sanacije izrađenom od strane TD „Arhitekti Salopek“ d.o.o. i naknadnom očevidu, tuženik je isplatio daljnji iznos od 7.932,64 €/59.768,44 kn dana 19. travnja 2022, kao i dana 4. svibnja 2023. tuženik isplaćuje daljnji iznos od 438,86 €/3.306,59 kn, dakle ukupno da je tuženik je isplatio na ime sanacije štete sveukupni iznos od 12.923,95 €/97.375,50 kn,

- da iz Police osiguranja za obračunsko razdoblje broj 078627163585, osiguranje imovine – građevinski dio i stvari u kućanstvu proizlazi da je osiguratelj ovdje tuženik, a ugovaratelj i ujedno osiguranik tužiteljica, da se radi o višegodišnjem osiguranju počevši od 26. studenog 2015. do 26. studenog 2025. (dalje Polica), da premija dospjela na naplatu svake godine 26. studenog, da je osiguranje sklopljeno po: Općim uvjetima za osiguranje imovine u primjeni od 10. svibnja 2015., Uvjetima za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana u primjeni od 1. svibnja 2015., Uvjetima za osiguranje kućanstva u primjeni od 1. svibnja 2015. s tim da je u polici naveden predmet osiguranja u mjestu [adresa] i to: građevinski dio samostalnog pomoćnog objekta površine 110 m2, slabe građe na iznos osiguranja od 1.000,00 kn/m2 s dopunskim osiguranjem od rizika potresa sa osiguranom svotom od 110.000,00 kn, kao i građevinski dio kuće površine 200 m2, slabe građe na iznos osiguranja od 2.000,00 kn/m2 sa dopunskim osiguranjem od rizika potresa sa osiguranom svotom od 400.000,00 kn,

- da su u polici navedeni i doplaci za potres i to objekta prije 1964. a koji doplatak je ugovoren u iznos od 99,95 odnosno +50% sa iznosom premije od 49,98 kn, te su tužiteljici zaračunati i popusti na zajedničko ugovaranje, popust za višegodišnji ugovor te komercijalni popust te je u konačnici ugovorena premija za razdoblje od 26. studenog 2020. do 26. studenog 2021. u ukupnom iznosu 2.547,64 kn, a koja premija nije sporno da je plaćena,

- da iz spisa R1-153/22 - osiguranja dokaza proizlazi da u odnosu na opseg i na visinu štete na nekretnini tužiteljice, postoji na konstruktivnim elementima i prostorima kuće i pomoćne zgrade oštećenje uzrokovano potresom i da je za kuću prema troškovniku sanacije procijenjen trošak za iznos 45.577,97 eura s PDV-om, a za pomoćnu zgradu iznos od 8.995,20 eura s PDV-om,

- da iz iskaza GMC procjeniteljice tuženika proizlazi da je prilikom očevida vezano za štetu na imovini, kući i pomoćnom objektu od potresa 29. prosinca 2020. dostavljen nalaz i mišljenje sudske vještakinje iz predmeta osiguranja dokaza pa je navela kako je na licu mjesta u travnju 2022. utvrdila da je stanje na objektu i prije potresa bilo dosta loše, kuća je bila drvene gradnje, dosta dotrajala, drvo je bilo tvrdo, temelji kuće nisu bili betonski u suvremenom smislu već naslagani kamen, krovište je bilo također dotrajalo, a po procjeni svjedokinje crijep je bio star 50 godina, da prije izlaska na teren i procjene, pogleda stanje objekta kako je bilo prije štetnog događaja, a u konkretnom slučaju je izvršila uvid u snimke sa Google Maps-a objekta tužiteljice i to iz 2011. godine kao i pregled tih snimaka objekta izvana, da je pregledala stanje krova prije potresa, a uobičajeno je provjeriti ravninu krova odnosno je li krov bio ulegnut, a temeljem Google Maps snimaka za objekt tužiteljice, da se prilikom uviđaja popela u potkrovlje kuće kako bi pregledala krovnu konstrukciju te je utvrdila da krovna konstrukcija nema vidljivih oštećenja osim uobičajenih pukotina na drvnoj građi zbog utjecaja proteka vremena,

- da na krovištu nije bilo razmicanja rogova, greda, podružnica, nisu bile izmaknute sa greda, a jedino oštećenje koje je bilo vidljivo su komadi dimnjaka koji su se nalazili u potkrovlju kao i što je bilo vidljivo pregledom iznutra da su nekoliko crjepova promijenjeni i da su novi, da je unutarnjim pregledom kuće utvrdila da su doista nastala sva oštećenja kako je to utvrđeno u nalazu i mišljenju vještaka odnosno da je oštećena žbuka, da su pločice oštećene odnosno podne i zidne obloge, a sva ta oštećenja su priznata i u nalazu i mišljenju svjedokinje, da je također vanjskim pregledom utvrdila da drvena obloga (lamperija) izvan kuće je bila izmaknuta, a što se tiče krovne limarije, to su opšani odvodni žljebovi i vertikale,

- ujedno je navela da glavna razlika između metode procjene sudskog vještaka i procjene kao procjenitelja osiguratelja je u tome što sudski vještak procjenjuje te daje troškovnik cjelokupne sanacije u skladu sa današnjim uvjetima gradnje te predlaže cjelovitu sanaciju za razliku od procjenitelja osiguratelja gdje je svjedokinja, a u smislu uvjeta osiguranja, procijenila samo štete koje su nastale vezane za štetni događaj odnosno potres, odnosno da je sudska vještakinja u svom nalazu i mišljenju predvidjela zamjenu cjelokupnog crijepa pod pretpostavkom da se takav crijep danas više ne može nabaviti iako procjenitelj ne vidi razloga zašto se ne bi promijenilo cca. 30-50 komada oštećenog crijepa.

- također je navela, a što se tiče pomoćnog objekta, na licu mjesta da se radi o objektu koji je puno novije gradnje i to zidana konstrukcija sa betonskom pločom koja je otpornija na potres na sitna oštećenja u unutrašnjosti objekta, da je na licu mjesta i u svojoj procjeni priznala pukotine koje je utvrdila i sudska vještakinja, no razlika između procjene svjedokinje i sudske vještakinje je u tome što je postojalo jedno procurenje unutar objekta, a koje je nastalo zbog oštećenja crijepa na pomoćnom objektu te po procjeni je bilo potrebno samo preslagivanje 50% površine krova, dok je sudska vještakinja procijenila preslagivanje cijelog krova u zamjenu 25% crijepa.

8. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje na osnovu iskaza procjenitelja štete tuženika i vještaka iz postupka osiguranja dokaza da su isti suglasni u svojim procjenama osim u procjeni štete u odnosu na pokrov limarije kuće i zamjenu crijepova na dvorišnom objektu,

9. Sud prvog stupnja prihvaća mišljenje sudskog vještaka glede rekonstrukcije krova što prihvaća i žalbeni sud.

10. Prema mišljenju ovog suda sudski vještak pravilno zaključuje da je u potresu na kući tužiteljice došlo do deformacije krovnih ploha i elemenata krova te oštećanja i uslijed rušenja dimnjaka. Smatra da se pomak i padanje crijepa nije dogodio zbog neodržavanja objekta pa skidanjem postojećeg pokrova i letvi dolazi nužno do potrebe skidanja i postojećih rubnih vjetar lajsni, a najčešće i do oštećenja istih na način da nije moguća njihova ponovna ugradnja, zatim da demontaža limarskih stavki kod preslagivanja i novog pokrivanja krova zbog deformacije spornih elemenata i specifičnih dimenzija lima najčešće nije moguće ponovno montirati iste limarske elemente na krov i zato je uobičajeno prilikom svakog preslagivanja i letvanja krova izvoditi i novu krovnu limariju te da postoji procurivanje krova i da navedeno procurivanje nije bilo dugotrajno do te mjere da bi postojala velika oštećenja vlage u unutrašnjim prostorima i zbog toga procjenjuje da je nužno preslagivanje pokrova na krovnim plohama dvorišne zgrade.

11. Smatra da je kuća bila dobro održavana s obzirom na starost.

12. Slijedom mišljenja vještaka glede procjene štete u odnosu na pokrov ili limariju kuće te zamjenu cijepova na dvorišnom objektu kojeg sud prvog stupnja u potpunosti prihvaća, žalbeni sud smatra da je zaključak suda prvog stupnja zakonit i argumentiran na osnovu stručnog vještva što žalbeni navodi tuženika ne dovode u sumnju.

13. Naime, žalbeni navodi tuženika glede vremenskog razdoblja pokretanja postupka zbog osiguranja dokaza u odnosu na vrijeme potresa (29. prosinca 2020. godine) ne ukazuju na pogrešan zaključak suda prvog stupnja kod nepobitne činjenice da je tužiteljici s naslova isplate naknade štete isplaćeno od strane tuženika 3. veljače 2021. iznos od 4.552,45 eura, a 19. travnja 2022. iznos od 7.932,64 eura.

14. Osiguranje dokaza je provedeno nakon isplate od strane tuženika, a procjena od strane procjenitelja tuženika (prema navodima svjedokinje – procjeniteljice) provedeno je u 4. mjesecu 2022. godine.

15. Prema tome, nakon svih provedenih radnji i nakon procjene štete od strane tuženika, koje nisu namirile potraživanje tužiteljice s naslova police osiguranja bilo je opravdano pokrenuti postupak osiguranja dokaza – članak 270. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP).

16. Prema navedenoj odredbi ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti i da će njegove kasnije izvođenje biti otežano može se i u tijeku, ali i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede.

17. Stoga prema mišljenju ovog suda tužiteljica je opravdano pokrenula postupak osiguranja dokaza s obzirom na navedenu zakonsku normu.

18. Žalbeni navodi tuženika da je trebalo provesti novo vještačenje koje sud prvog stupnja nije prihvatio, ne ukazuju na pogrešan zaključak suda prvog stupnja, jer sukladno odredbi članka 250. ZPP-a sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili izjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

19. U konkretnom slučaju mišljenje vještaka nije nejasno proturječno ili nepotpuno s obzirom da se vještak tijekom postupka očitovao na sve prigovore tuženika pa je inzistiranje na novom vještačenju mora biti argumentirano i opravdano.

20. Prema mišljenju ovog suda svi prigovori tuženika su otklonjeni i predlaganje obnove vještačenja sa novim vještakom nije opravdano s obzirom na okolnosti slučaja i prijedloga tuženika (kao npr. dostava citata iz knjige Hrvatska tradicionalna gradnja koju vještak koristi kod vještva).

21. Daljnji žalbeni navodi glede očitovanja procjeniteljice štete tuženika odnosno primjene Zakona o ublažavanju i otklanjanju istrošenosti osigurane stvari (Narodne novine broj: 16/19) i zaključka suda prvog stupnja da se ista poziva na navedeno također nisu osnovani.

21. Naime, iz iskaza svjedokinje GMC (procjeniteljice) proizlazi da ista ukazuje na navedeni propis, a ne da se na isti poziva.

22. Žalbeni navodi glede izmjene mišljenja vještaka u odnosu na izmjenu cijepova također nisu osnovani jer na ročištu od 10. prosinca 2024. godine vještak decidirano navodi da u postupku zamjene crijepa uobičajeno je da će određena količina prilikom preslagivanja, čak i kad nije došlo do oštećenja, mora zamijeniti, a naročito u rubnim područjima i dijelovima gdje se postavlja piljani crijep.

23. Na prigovore tuženika podnesene u podnesku od 28. studenog 2024. glede trajnosti objekta, održavanosti i održivosti vještak se očituje na navedenom ročištu (list 130-131 spisa).

24. Izričito navodi da je trajnost u slučaju solidne izvedbe kod takvih objekata prosječno 200. godina, a prema foto dokumentaciji i vanjskom izgledu s obzirom na presjek konstruktivnog elementa proizlazi da je i nakon 100. godina u potpuno nosivom stanju.

25. Prema mišljenju ovog suda nema razloga za obnovu vještačenja na koje je inzistirao tuženik.

26. Prema članku 27. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana (list 29 spisa) osigurana vrijednost predmeta osiguranja je nova građevinska vrijednost odnosno mjesno uobičajena građevinska vrijednost novog objekta i to upravo onog opisanog u polici osiguranja s potpuno istom konstrukcijom, s tim da osigurana vrijednost predmeta osiguranja koji je stariji od 100. godina izračunava se na temelju mjesno uobičajene vrijednosti novo gradnje umanjene za iznos izgubljene vrijednosti zbog amortizacije, starosti i izgubljene vrijednosti.

27. A prema članku 28. citiranih Uvjeta (list 30 spisa) ako je vrijednost predmeta osiguranja u trenutku zaključenja ugovora o osiguranju bila niža od 40 % od nove vrijednosti tada se troškovi popravka smanjuju za iznos procjene istrošenosti (amortizacije) i vrijednosti ostatka.

28. Stoga glede procjene istrošenosti, a uzimajući u obzir oznake datuma na bunaru kraj kuće tužiteljice, proizlazi godina izgrađenosti 1929. dok je dvorišni objekt zasigurno naknadno izgrađen. Tome stranke nisu posebno pregovarale pa žalbeni navodi tuženika glede trajanja objekta i umanjenja vrijednosti istih nisu osnovani.

29. S obzirom na činjenično stanje glede vremenskog razdoblja izgrađenosti predmeta spora to isključuju navodi iz članka 27. citiranih Uvjeta, što prema mišljenju ovog suda pravilno utvrđuje i sud prvog stupnja.

30. U odnosu na dotrajalost predmeta spora i odredbu članka 28. citiranih Uvjeta proizlazi da građevinska vrijednost objekta nije niža od 40 % od nove vrijednosti u trenutku zaključenja ugovora.

31. Tuženik tijekom postupka nije dokazao suprotno, a teret dokaza je na istome – članka 219. ZPP-a.

32. Stoga zaključak suda prvog stupnja da je ukupan iznos utvrđene štete po čl. 27. i 28. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana od 1. svibnja 2015. u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka i iznosi 68.216,46 eura odnosno za kuću iznos od 45.577,97 eura + PDV odnosno ukupno iznos od 56.972,46 eura te za pomoćnu zgradu iznos od 8.995,20 eura + PDV odnosno ukupno iznos od 11.244,00 eura. prihvaća žalbeni sud. Obzirom da iznos procijenjene štete na kući premašuje ugovoreni iznos osiguranine tužiteljici pripada ukupno šteta do maksimalno ugovarene svote, a u smislu čl. 27. st. 4. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana od 1. svibnja 2015. u iznosu od 53.089,12 eura dok joj u odnosu na dvorište objekt pripada prema procjeni vještakinje. Navedeni iznos štete, u odnosu na kuću je maksimalno osigurani iznos, a u odnosu na dvorišni objekt, procjenu štete, valja umanjiti za odbitnu franšizu u iznosu od 10% od visine štete (čl. 16. st. 3. Uvjeta za osiguranje građevinskog dijela kuće i stana) odnosno za kuću umanjiti za iznos od 531,00 eura u odnosu na dvorišni objekt za iznos od 112 eura, tako da tužiteljici u konačnici pripada osiguranina (naknada štete) za kuću u iznosu od 52.558,12 eura, a u odnosu na dvorišni objekt u iznosu od 11.132,00 eura odnosno ukupno iznos od 63.690,12 eura.

32.1. Kako je među strankama nesporno da je tužiteljici po predmetnom osiguranju i predmetnom osiguranom riziku već isplaćen iznos štete od ukupno 12.923,95 eura, a za koji iznos je valjalo umanjiti pripadajući iznos osiguranine, u konačnici to je tuženik dužan tužiteljici isplatiti razliku u iznosu od 50.766,17 eura, kako je utvrdio sud prvog stupnja, a u potpunosti prihvaća žalbeni sud i na isto upućuje žalitelja radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.

33. Daljnji žalbeni navodi glede priznanja PDV-a i tijeka kamate ne dovode u sumnju suda prvog stupnja jer se radi o iznosu s naslova štete koji nastaje tužiteljici i koji je opravdan kao porez na dodatnu vrijednost, koji se plaća na temelju obračunatog PDV-a. Isti je utvrđen na osnovu predmetnog vještva i stoga dosuđeni je iznos opravdan i utemeljen.

34. U odnosu na zakonsku zateznu kamatu na tako dosuđeni iznos tužiteljici je valjalo dosuditi i zakonsku zateznu kamatu koja teče od 20. travnja 2023., kako osnovano potražuje tužiteljica (čl. 29. ZOO " Narodne novine" broj 35/05, 41/06, 125/11, 78/15, 29/18, 126/20, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO). Pravilno sud prvog stupnja utvrđuje a obzirom na čl. 943. st. 4. ZOO da bi kamata tužiteljici pripadala od dana tuženikova primitka obavijesti o osiguranom slučaju. Kako i sam tuženik čini nespornim da je zahtjev tužiteljice zaprimio 4. siječnja 2021., jasno je da tužiteljica osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu tekuću od 20. travnja 2023.(kao dana sastavljanja pisanog nalaza i mišljenja sudske vještakinje građevinske struke) a koji dan je svakako nakon dana kada je tužiteljica izvijestila tuženika o osiguranom slučaju. Stoga žalbeni navodi ni u ovom dijelu nisu osnovani jer tijek zakonske zatezne kamate ide u korist tuženika, pa je i u ovom dijelu valjalo odlučiti kao u izreci.

35. S obzirom da je činjenično stanje pravilno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima tuženika, koji nisu argumentirani te je pravilno primijenjeno materijalno pravo i nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, na što se također neosnovano poziva žalitelj, to je valjalo u konačnici odlučiti kao u izreci – članak 368.- stavak 1. ZPP-a.

36. Paušalni i uopćeni žalbeni navodi glede troškova postupka također ne utječu na zakonitu odluku suda prvog stupnja, pa je i ovom dijelu odlučeno kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu, 12. ožujka 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić