Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-995/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sudaca Noemi Butorac, predsjednice vijeća, Marija Bušković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Emira Čustovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HN rođ. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], BC V5B 3N8, koju zastupa punomoćnica Monika Grabovac Herceg, odvjetnica iz Zadra, protiv tuženica 1. [adresa], [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Ankica Kamber, odvjetnica iz Zadra, i 2. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasminka Vukić Šimićević, odvjetnica iz Zadra, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice [adresa] protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2857/2019 od 7. listopada 2022., na sjednici održanoj 12. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tuženice [adresa] [obrt] te se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2857/2019 od 7. listopada 2022. ukida i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2857/2019 od 7. listopada 2022.odlučeno je:

¨I. Utvrđuje se da je tužiteljica HN, rođ. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označene na Skici sudskog očevida od dana 08. travnja 2021. godine likom i točkama A-B-C-D-E-N-O-A u površini od 1000m2 što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica HN, rođ. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] utvrdi vlasnikom na način kako je to opisano sukladno Skici sudskog očevida izrađenom od strane ovlaštene firme ..., a koja Skica čini sastavni dio ove presude, nakon čije će pravomoćnosti tužiteljica HN ishoditi parcelacijski elaborat i formirati zasebnu nekretninu sa zasebnim brojem čestice.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica HN, rođ. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označene na Skici sudskog očevida od dana 08. travnja 2021. godine likom i točkama E-F-G-H-J-K-L-M- N-E u površini od 1841m2 što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica HN, rođ. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj] utvrdi vlasnikom na način kako je to opisano sukladno Skici sudskog očevida izrađenom od strane ovlaštene firme ..., a koja Skica čini sastavni dio ove presude, nakon čije će pravomoćnosti tužiteljica HN ishoditi parcelacijski elaborat i formirati zasebnu nekretninu sa zasebnim brojem čestice.

III. Nalaže se tuženici pod 1) da tužiteljici naknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 13.076,30 kuna /1.735,52 EUR, u roku od 15 (petnaest) dana i pod prijetnjom ovrhe, dok u preostalom dijelu, preko dosuđenog iznosa, zahtjev tužiteljice za naknadom troška, se odbija kao neosnovan. ¨.

2. Tuženica [adresa] žalbom pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP-a), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešne odluke o troškovima postupka. U bitnom osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda o tome da bi tužiteljica bila isključiva posjednica dijela predmetne nekretnine kroz potreban vremenski rok, da iz diobenog ugovora proizlazi da je tužiteljici i tuženici pripala 1/6 nekretnine naziva ¨[adresa], da su iste upisane kao suvlasnice po navedenoj osnovi, a da nisu dokazali da bi im pripali dijelovi predmetne nekretnine, koja je kao takva nastala od ranijih k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti zahtjev tužiteljice uz obvezu iste da joj nadoknadi troškove postupka.

3. Tužiteljica nije odgovorila na žalbu tuženice [adresa].

4. Žalba tuženice [adresa] je osnovana.

5. Predmet spora je vlasništvo dijela nekretnine oznake [osobni identifikacijski broj] k. o. [katastarska općina] označenog na skici i dopuni skice vještaka mjernika likom i točkama A-B-C-D-E-N-O-A u površini od 1000 m2, te likom i točkama E-F-G-H-J-K-L-M-N-E u površini od 1841m2 te trpljenje izrade parcelacijskog elaborata i formiranja zasebne nekretninu sa zasebnim brojem čestice.

6. Tužiteljica svoj zahtjev u ovom postupku temelji na činjenici da je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem svog oca AN pok. HNŠ te ugovorom o diobi sa svojom braćom i sestrama prema kojem je ova nekretnina, kao starina obitelji AN, pripala u isključivo vlasništvo njoj i njenom bratu, a kojeg brata je naslijedila ovdje tuženica ĐN. Sadržajno tvrdi da je ona vlasnica točno određene polovice nekretnine, a tuženica ĐN vlasnica točno određene druge polovice nekretnine.

7. Prvostupanjski sud odluku o zahtjevima tužiteljice temelji na slijedećim utvrđenjima:

- da je predmetna nekretnina, ukupne površine 5682 m2, u naravi pašnjak zv. [adresa], upisana kao vlasništvo [adresa] za 3682/5682 dijela, HN za 1000/5682 dijela i tužiteljice za 1000/5682 dijela, a da je ovaj upis proveden prilikom preoblikovanja zemljišne knjige u postupku u kojem su aktivno sudjelovale tuženice,

- da iz posjedovnog lista proizlazi da su kao posjednice nekretnine upisane tužiteljica i tuženica CN, svaka za po 1/2 dijela,

- da su tužiteljica te njena braća i sestre naslijedili oca AN pok. HNŠ i potom diobenim ugovorom podijelili dijelove nekretnina, s tim da je predmet diobenog ugovora i nekretnina naziva ¨Velika rupa¨,

- da je predmetna nekretnina nastala od ranijih k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je k. č. [katastarska čestica] od 1883. bila upisana kao posjed odlomka [adresa] i to do 1955. kada je upisana kao Općenarodna imovina, a od 1967. kao posjed ŠN, UN, IN, [adresa], ŽN, HNŠ i ĐNŠ, dok je k. č. [katastarska čestica] bila upisana kao posjed [obrt] [adresa], a od 1955. kao posjed LN, SN, MN, ČN pok. H, ĆN, VN pok. HNŠ, ČN pok. H, ĆN pok. Đ, RN pok. Đ, ZN ud. A i JN pok. HNŠ, a od 1984. i tužiteljica i suprug tuženice ĐN koja je umjesto istog upisana 2003. godine,

- da tužiteljia nije dokazala da bi njen prednik vlasništvo stekao agrarom,

- da iz iskaza svjedoka proizlazi da su prednici tužiteljice i tuženice ĐN oduvijek posjedovale nekretninu tako što su istu nekoć intenzivno obrađivali kao poljoprivredno zemljište,

- da tuženica [adresa] nije oborila predmnjevu poštenja tužiteljice i njenih prednika.

8. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP-a, na koju tuženica posebno ukazuje u žalbi, obzirom presuda nema proturječnosti i sadrži razloge o odlučnim činjenicama te je pravilnost iste moguće ispitati.

9. No, usprkos činjenici da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, ocjenjuje se da odluku utemeljio na nepotpuno i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju.

10. Naime, u odnosu na sam opis nekretnine ukazuje se da je nekretnina u zemljišnim knjigama i katastru upisana pod nazivom ¨[adresa], da su u diobenom ugovoru na koji se tužiteljica poziva nekretnine opisane isključivo nazivom, a da nema naziva ¨[adresa], dok postoje nazivi ¨[adresa] i ¨[adresa], da svjedok BN navodi da se radi o zemljištu koje se nazivalo ¨[adresa], da niti jedan od svjedoka, a niti vještak geodetske struke ne navode naziv ¨[adresa] kao predmetni dio nekretnine za koji tužiteljica tvrdi da je njeno vlasništvo niti je u postupku razjašnjena ova identifikacija nekretnina prema nazivima, posebno uzimajući u obzir sadržaj diobenog ugovora u kojem se spominju kao zasebne nekretnine ¨¨[adresa] i ¨[adresa], a što upućuje da nisu identične nekretnine, dok svjedok FN navodi ¨Želim reći da su zemlje [adresa] i [adresa] posebno upisivali, a između njih postoji i zemlja zv. [adresa] koja se tada nije upisivala jer je to bila djedovina ljudi i mještana u [adresa]

11. Nadalje, iako je u postupku nesporno da je ovdje predmetna nekretnina nastala od ranijih k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje su desetljećima imale upisane različite posjednike, te iako svjedoci FN i DN spominju da je [adresa] imala zemlju na ovom predjelu, kada se navedeno dovede u vezu s činjenicom da je [adresa] bila upisana kao isključivi posjednik k. č. [katastarska čestica] od 1883. do 1955., kada je prednik tužiteljice upisan kao posjednik dijela od 2000 m2, a da su na k. č. [katastarska čestica] od 1883. pa nadalje upisani tuženica [adresa] i treće osobe koje nisu prednici tužiteljice, kao i činjenicom da u postupku nije razjašnjeno niti prikazano u geodetskom vještačenju koji dio novoformirane k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini raniju k. č. [katastarska čestica], a koji dio raniju k. č. [katastarska čestica] te koja je površina svake od navedenih, sve pored činjenice da na sadašnjoj k. č. [katastarska čestica] ne postoje razgraničenja pojedinih dijelova iste u odnosu na druge dijelove ove nekretnine, nisu razjašnjene niti utvrđene odlučne činjenice o tome da bi prednici tužiteljice posjedovali obje ove nekretnine i to u cijelosti, da bi obje nekretnine predstavljale predmet diobe prednika tužiteljice, dapače da bi predmetna nekretnina uopće bila predmet diobe prednika tužiteljice. Navedeno osobito uzimajući u obzir nazive nekretnina, činjenicu da se radilo o dvije nekretnine na kojima je revizijom (provjerom stanja na terenu) iz 1955. utvrđeno različito posjedovno stanje za ove nekretnine, da je prednik tužiteljice bio evidentiran kao posjednik samo dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 2000 m2, a da iz iskaza svjedoka te fotografskog prikaza nekretnine jasno proizlazi da se radi o zemljištu koje se već desetljećima ne obrađuje niti koristi u neku drugu svrhu.

12. Da bi se utvrdilo da je tužiteljica stekla vlasništvo točnog određenog fizičkog dijela predmetne nekretnine, a koji dio u naravi čini polovicu nekretnine, ista mora dokazati da je navedeno stekla nasljeđivanjem i diobom posjeda iza svojih prednika kao samostalnih i isključivih posjednika nekretnine, a kako to tužiteljica tvrdi, no prilikom provođenja i ocjene dokaza koje je ista predložila, osobito geodetskog vještačenja i iskaza svjedoka, nije razvidno koji realni, točno određeni dio, ranije nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se sada odnosi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jesu li to nekretnine koje su bile predmet diobe nasljednika AN **.**.1984. (nazivi nekretnina) i jesu li upravo one, u dijelu u kojem tužiteljica tvrdi, pripale tužiteljici.

13. Iz priložene povijesti upisa u katastru kao evidencije stvarnog posjeda nekretnina nije razvidno da bi prednik tužiteljice bio posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a niti posjednik cjeline k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nazivi nekretnina iz diobenog ugovora te nazivi istih prema upisu u zemljišnoj knjizi i iskazima svjedoka nisu istovjetni niti je razjašnjena navedena razlika, a iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka geodetske struke nije razvidno je li dijelovi sadašnje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji se označavaju kao isključivi posjed i vlasništvo tužiteljice, čine raniju k. č. [katastarska čestica] ili [osobni identifikacijski broj]/9 k. o. [katastarska općina] i u kojem dijelu, sve uzimajući u obzir da iz povijesti upisa u katastru proizlazi da je prednik tužiteljice revizijom iz 1955. (kada se zemlja nesporno obrađivala) bio upisan kao posjednik samo 2000 m2 i to samo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da su tužiteljica i tuženica ĐN, kao nesporne sljednice, upisane kao suvlasnice po 1000/5682 novoformirane k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što odgovora omjeru površine 2000 m2 u odnosu na ukupno upisanu površinu ove nekretnine od 5682 m2.

14. Da bi se utvrdilo je li tužiteljica isključiva vlasnica dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to ukupne površine 2841 m2, kako tvrdi, a ne suvlasnice 1000/5682 dijela kako je upisana, nužno je razjasniti je li osobno i putem prednika bila u isključivom posjedu predmetnog dijela nekretnine te pri ocjeni dokaza voditi računa o tome koji dio novoformirane nekretnine je bio evidentiran kao posjed prednika tužiteljice te je li prednik tužiteljice zaista samostalno posjedovao točno određeni dio nekretnine ili je pak cijelu nekretninu posjedovao kao suposjednik s drugim osobama, pri tome imajući u vidu da su predmetnu nekretninu do upisa suvlasništva stranaka po provedenim revizijama (provjerom stanja na terenu) posjedovale različite osobe.

15. Slijedom navedenog, primjenom čl. 370. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja, s tim da je presuda ukinuta u cijelosti iako samo tuženica [adresa] pobija istu iz razloga što je predmet spora vlasništvo fizičkog dijela nekretnine, a stranke su upisane kao suvlasnici nekretnine, čime su isti jedinstveni (nužni) suparničari u smislu čl. 201. ZPP-a.

16. Upućuje se prvostupanjski sud u ponovljenom prvostupanjskom postupku odlučne činjenice navedene u obrazloženju ovog rješenja utvrditi dopunskim saslušanjem svjedoka i dopunom provedenog geodetskog vještačenja, uz ocjenu ovih dokaza i priloženih isprava sukladno čl. 8. ZPP-a.

Dubrovnik, 12. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća

Noemi Butorac